img
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Automobilska industrija

Faktor Indija: Pojeftinjuju nemački automobili

28. januar 2026, 11:35 Klaudija Verle (ARD/DW)
Crni Audi Foto: Michal Jarmoluk/Pixabay
Istorijski sporazum o slobodnoj trgovini EU i Indije: Velika šanska za nemačku auto-industriju
Copied

Nemački automobili su statusni simbol za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su nemački proizvođači jedva dočekali istorijski trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine

Indija je najmnogoljudnija država na svetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosečno šest do sedam odsto godišnje. To su stope rasta o kojima druge države mogu samo da sanjaju.

U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije. „Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za nemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savetnik u firmi EY Parthenon.

„Indiji su potrebni terenci“

U prvoj fazi carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi trebalo da se odnosi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-delove bi carine trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.

Frank Švope s Visoke škole za menadžment iz Kelnu smatra da je to važna osnova za nemačke proizvođače automobila kad je reč o otvaranju novih tržišta i pronalaženju novih kupaca. „SUV vozila su potrebna u Indiji, kao i robusniji automobili.“ Jer putevi su daleko od evropskih standarda.

India Towers Demolition
Jedan sasvim običan dan u Nju Delhiju / Foto: AP Photo/Altaf Qadri
Šta je s fabrikama u samoj Indiji?

Indija je već odavno važno tržište za svetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, pa bi mogla dostihne SAD i Kinu.

Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer nešto je oprezniji. Po njemu, za nemačke proizvođače to je „dvosekli mač“: novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju, ali „s druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje još čekaju proširenje. To bi opet donekle postavilo pitanje smisla da se tamo izvoze vozila iz Evrope”.

I Indijci sve više vozi „na struju“

Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, pre svega zato što je zagađenje vazduha u nekim gradovima postalo ozbiljan problem. „Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle s malom i mikro mobilnošću“, kaže Štirmer. To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.

„U nekim su gradovima već u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija.“ Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.

Mnoštvo domaćih vozila i „japanaca“

Teško je proceniti u kojoj će meri nemački proizvođači moći da profitiraju od tog procvata u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.

Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone. Ulažu milijarde u izgradnju novih fabrika i razvoj novih modela. Snažno nadiru i južnokorejski proizvođači automobila poput Hjundaija i Kije. S druge strane, vlada podstiče i domaće proizvođače: „Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.

Frank Švope ipak je optimista. „Smatram da ima dovoljno prostora i za nemačke proizvođače.“ Sporazum je barem prilika da se ponovno pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtevnije. Sa tim se slaže i Gal: „U predstojećim godinama to će za nemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smeju da izgube iz vida.“

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Nemački automobili EU i Indija Nemačka Auto industrija Sporazum o slobodnoj trgovini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Studentska lista - Studenti pobedjuju

Finansije

17.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: Šta predviđa ekonomski program Studentske liste?

Studenti su objavili sopstveni ekonomski program. Ako Studentska lista pobedi, imaće puno posla u finansijama Srbije

Povećanje plata i penzija

15.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Vučićeva prosečna plata od 1.200 evra je „pecanje glasova“

Kandidat za premijera SNS-a Aleksandar Vučić obećava prosečnu platu od 1.200 evra do kraja godine. Ekonomisti to ocenjuju kao nerealno i deo predizbornog marketinga

Aleksandar Vučić i penzionri

Penzioneri

14.septembar 2026. M. L. J.

Stižu darovi uz pisamce Vučića: Koliko para danas dobijaju penzioneri

Danas počinje isplata jednokratne državne pomoći penzionerima. Iznos se kreće od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Uz pomoć je ovog meseca stiglo - i pisamce od predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Gomila razlićitih novčanica evra

Monetarna politika

12.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Rast rata za kredite je izvestan, pitanje je samo koliki će biti

Zbog uticaja spoljnih faktora poskupljenje kredita vezanih za evro u Srbiji je očigledno, pitanje je samo koliko će do kraja godine skočiti rate

Banke

10.septembar 2026. A.M.

Hoće li poskupeti krediti u Srbiji?

Evropska centralna banka mogla bi danas ponovo da poveća kamatne stope, što bi se odrazilo i na cenu zaduživanja u Srbiji

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure