img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Grip

Krcati domovi zdravlja: “Supergrip”, grip, kovid, respiratorne infekcije

26. decembar 2025, 12:07 Bojan Bednar
Lekarka pregleda pacijentkinju Foto: Tanjug/Ana Paunković
Mutirana verzija gripa bombastično nazvana – „supergrip“ nije novi virus
Copied

Čekaonice domova zdravlja pune su obolelih od respiratornih bolesti, kovida i gripa. Na sve to Srbijom hara i „supergrip“. Šta se pod tim podrazumeva i koliko je opasan?

Čekaonice i ordinacije u Srbiji su pune zbog sezonskih respiratornih infekcija, gripa i kovida. Epidemiološka situacija je „vrlo zahtevna”, ali i dalje ne parališe zdravstveni sistem i za sada nema potreba za proglašavanjem vanredne situacije, kažu nadležni. U sve se umešala i mutirana verzija gripa bombastično nazvana – „supergrip“, ali to nije novi virus, kaže za „Vreme“ pulmološkinja Slavica Plavšić.

Navodi da su se sezonske respiratorne infekcije prve pojavile, već sa polaskom dece u školu, a da su usledili obični virusi. Usledila je počela sezona respiratornih sincicijalnih virusa, zbog kojih se po čitavoj Srbiji dešavalo da veći deo odeljenja ne dođe u školu.

Nakon toga je počela sezona gripa, koja obično dolazi u novembru, ali se ove godine prvih nekoliko odvojenih slučajeva pojavilo već u oktobru, što je, ističe Plavšić, vrlo rano za sezonski grip.

„Pored toga tu je i kovid, čije se prisustvo ne testira u Srbiji, mada piše da se najteži slučajevi testiraju. Kovid je izbrisan kao opasnost po javno zdravlje, iako ga ima mnogo i najčešće se podvodi pod respiratorne infekcije ili infekcije slične gripu. Srećom, to nije ni blizu onoga što smo imali u godinama epidemije korona virusa, ali ga ima mnogo“, kaže doktorka Plavšić.

Šta je „supergrip“?

Pomenuti supergrip, naglašava ona, nije potpuno novi virus, nego samo mutirana verzija starog dobrog gripa.

„Ta varijanta gripa je najpre zahvatila Australiju, Japan i Veliku Britaniju zbog čega su mu dali taj bombastičan naziv – ‘supergrip’“, kaže Plavšić.

„Do prošle godine pravljenje su četvorovalenetne vakcine koje su u svom sastavu imale antigen priotiv dve vrste virusa A i dve vrste virusa B. Jedan antigen protiv virusa B je izbačen, jer je taj virus prestao da se pojavljuje“, objašnjava Plavšić.

Navodi da se proces formiranja vakcine završava u aprilu, ali dodaje da se ove godine u junu pojavio novi podtip soja AH3 koji ima sedam mutacija.

„Тe mutacije nisu toliko velike da naprave pandemiju, ali su dovoljno velike da naprave oštriju varijantu gripa nego što smo imali prethodnih sezona, i to je grip koji se pojavio i u Srbiji. On izaziva težu kliničku sliku nego običan sezonski grip i traje mnogo duže. Teža klinička slika znači da bolest počinje naglo, a čovek je doslovno samo dan pre nego što se razboli potpuno funkcionalan, a onda odjednom počne da ga boli svaka koščica, ne može da ustane nekoliko dana iz kreveta, a pacijenti bolove opisuju kao razdiruće, kao da im se čupaju mišići i nervi, a od bolova ‘puca’ glava i grudni koš. Sve to uz visoku temperaturu, i do 40 stepeni, koja ne može da se obori. Ukratko, veoma loše opšte stanje koje savlada i najjačeg muškarca. Iz takvog stanja potrebno je više vremena za oporavak nego u slučaju običnog sezonskog gripa“, objašnjava Plavšić.

Na osnovu toga kako se grip ponaša u obe Zemljine hemisfere, što prati Svetska zdravstvena organizacija, formira se sastav virusa koji preovladavaju na južnoj hemisferi, a na osnovu čega se pravi sezonska vakcina protiv gripa za tekuću godinu za obe hemisfere, dakle za celu planetu.

Za vakcinu nikad nije kasno

Navodi da će situaciju delimično relaksirati to što su u Vojvodini đaci već na raspustu, a ubrzo će biti tako i u ostatku Srbije, ali upozorava da dolaze praznici, pa će se povećati broj obolelih zbog brojnih i neretko masovnih okupljanja koja dolaze s praznicima.

I pored toga situacija se može popraviti nekim merama prevencije kao što su izbegavanje kontakta sa onima za koje pouzdano znamo da su bolesni, pranje ruku, ishrana s mnogo voća i povrća i nošenje maski preko nosa i usta, što je korisna mera koje se pridržava veoma mali broj ljudi. Naravno – i vakcinacijom.

„Vakcinu je već trebalo da prime ugrožene grupe, ali ni sada nije kasno, i vakcina će svakako dobro doći, jer sezona gripa još nije dostigla pik u Srbiji, koji se očekuju sredinom januara, posle praznika. Prema informacijama od pre nedelju dana vakcine nema u privatnim domovima zdravlja, ali je ima u državnim zdravstvenim ustanovama, i to trovalentna vakcina iz Instituta Torlak. Zato oni koji su zakasnili i uplašili su se od trenutne situacije – a trebalo bi da se uplaše – mogu da prime vakcinu“, kaže Plavšić.

Podseća da vakcina protiv gripa i inače nije toliko jakog potencijala da bi sprečila zaražavanje, ali da štiti od teških formi bolesti, hospitalizacije i smrtnih ishoda.

„Pre pojave supergripa vakcina je štitila u 30 do 40 odsto slučajeva, a imunitet je trajao nekoliko meseci, u zavisnosti od imuno statusa pojedinca. Postojeća vakcina delimično štiti i od najtežih formi supergripa“, kaže Plavšić.

Upozoprava da se sezonski grip svake godine, kao ozbiljna sistemska bolest, potcenjuje širom sveta iako odnosi hiljade života i navodi da je samo u Velikoj Britaniji prošle godine 8.000 ljudi preminulo od gripa.

Ističe da je grip posebno poguban za starije ljude sa komorbiditetima, odnosno one koji imaju dve ili više bolesti istovremeno, ali da starost sama po sebi nije preduslov za pojavu težih posledica zbog gripa.

„Idealni uslovi za rasejavanje virusa gripa“

Epidemiolog Zoran Radovanović rekao je za N1 da će narednih dana biti suvo i hladno vreme što su „idealni uslovi za rasejavanje virusa gripa“.

„Očekujemo sve više obolelih. Nije kasno za one koji se nisu vakcinisali, ali su potrebne dve sedmice da se stvore antitela“, rekao je Radovanović

Najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ pokazuju da je aktivnost gripa trenutno iznad epidemijskog praga i da je virus rasprostranjen širom zemlje, a zabeležena stopa je viša za 55,3 odsto u odnosu na prethodnu nedelju.

Od 15. do 21. decembra zabeleženo je 18.459 slučajeva oboljenja sličnih gripu sa incidencijom od 276,98 na100.000 stanovnika.

Epidemiološki pokazatelji ukazuju da se registruje široka geografska raširenost, klinička aktivnost gripa je iznad epidemijskog praga, dok je trend incidencije rastući.

Najviše obolelih među decom

Kao i prethodnih nedelja i u ovoj se najviše uzrasno-specifične stope registruju kod dece.

U uzrasnoj grupi od 0 do 4 godine zabeležena stopa incidencije iznosi 1042,09 na 100.000 stanovnika, što je povećanje od 66,7 odsto u poređenju sa prethodnom nedeljom, dok se kod dece uzrasta od 5 do 14 godina registruje stopa incidencije od 844,37 na 100.000 stanovnika, što je povećanje od 66,2 odsto.

Akutne respiratorne infekcije

Od 12. do 21. decembra registrovano je 17.937 slučajeva obolevanja od akutnih respiratornih infekcija, sa stopom incidencije od 1470,88 na 100.000 stanovnika.

Zabeležena stopa je viša za 17 odsto u odnosu na prethodnu nedelju, kao i za 27 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne sezone.

Prijavljeni su laboratorijski potvrđeni slučajevi infekcije virusom gripa tip AH3, A netipizirani i A(H1)pdm09 sa teritorija grada Beograda, Braničevskog, Južnobačkog, Južnobanatskog, Kolubarskog, Mačvanskog, Moravičkog, Nišavskog, Pomoravskog, Podunavskog, Raškog (sa teritorije nadležnosti Zavoda za javno zdravlje Novi Pazar i Zavoda za javno zdravlje Kraljevo), Severnobanatskog, Severnobačkog, Srednjebanatskog, Šumadijskog, Sremskog, Zlatiborskog i Pčinjskog okruga.

Tagovi:

Grip Zdravlje Slavica Plavšić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Studenti

31.maj 2026. B. B.

Šta donosi studentski plan za rešavanje problema u zdravstvu?

Studenti smatraju da postoje rešenja za probleme u zdravstvu i da nisu neostvariva, te da je potrebna pametna preraspodela sredstava, negovanje kadrova i iskrena volja za bolju budućnost

1. novembra 2024. obrušila se nadstrešnica železničke stanice u Novom Sadu i usmrtila 16 ljudi

Studenti

31.maj 2026. B. B.

Studenti pozvali na obeležavanje 19 meseci od pada nadstrešnice

Pomen će biti održan u vreme pada nadstrešnice, u 11.52 časova kod Železničke stanice u Novom Sadu, na raskrsnici Bulevara oslobođenja i Bulevara Jaše Tomića

Studija

31.maj 2026. Milena Ristić (Klima 101)

„Kuvanje“ u novobeogradskim blokovima: Kako je bezobzirna gradnja promenila mikroklimu

Zbog bezobzirne gradnje koja je promenila mikroklimu žitelji novobeogradskih blokova često osećaju da vazduh ostaje topao i posle zalaska sunca, a temperaturni stres traje do kasnih večernjih sati 

Atomobil na kome krupnim belim slovima na plavoj podlozi piše policija

Vršanjačko nasilje

31.maj 2026. B. B.

Bujanovac: Učenik učenika udario sekirom u grudi

Napad se desio u četvrtak u blizini gradskog parka oko 18.30 sati, u vreme kada je trebalo da učenici budu u školi

Voda

30.maj 2026. B. B.

RTS: Stabilizuje se snabdevanje tehničkom vodom u Čačku

Posle dva dana totalne obustave vodosnabdevanja, Čačak je u petak kasno uveče dobio tehničku vodu

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure