Sve je jači pritisak režima Aleksandra Vučića na delove pravosudnog sistema koji ne podležu kontroli vrha Srpske napredne stranke. Na relaciji visoki državni funkcioneri – tužioci sve su učestalije međusobne optužbe, koje dolaze sa najviših pozicija na obe strane.
U takvoj atmosferi, dok Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) u slučajevima „Pad nadstrešnice” i „Generalštab” vodi proces protiv bivših i sadašnjeg ministara, u utorak, 23. decembra, održavaju se izbori u Visokom savetu tužilaštva (VST) – telu koje ima ključnu ulogu u upravljanju tužilačkim sistemom.
Dan uoči izbora, u ponedeljak, poslanik Srpske napredne stranke (SNS) i predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Uglješa Mrdić predložio je Skupštini izmene pet zakona iz oblasti pravosuđa. Mrdić je onaj koji je ispred Skupštine neko vreme štrajkovao glađu.
Šta znače zakonske izmene koje predlaže? Zašto su ušle u skupštinsku proceduru u trenutku kada traje otvorena kampanja vlasti protiv pojedinih tužilaca? Da li je to plan B za uspostavljanje kontrole nad TOK-om, pošto se, bar za sada, pod pritiskom iz Evropske unije očigledno odustalo od ideje da se izglasa zakon koji bi mu oduzeo samostalnost i podredio ga Višem javnom tužilaštvu u Beogradu koje je pod potpunom kontrolom Vučića?
Šta je Mrdić predložio?
Uglješa Mrdić predao je u skupštinsku proceduru predloge pet pravosudnih zakona, navodeći da se „deo tužilaštva i sudstva oteo od države“. Obrazlažući predloge, pomenuo je u tom kontekstu i vrhovnu javnu tužiteljku Zagorka Dolovac, kao i tužioca Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) Mladena Nenadića.
Predlozi se odnose na izmene postojećih zakonskih rešenja kojima se regulišu organizacija i nadležnost sudova, tužilaštava i Visokog saveta tužilaštva.
Mrdić je Skupštini Srbije predao predlog zakona o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o izmeni Zakona o sudijama.
On je za Tanjug izjavio da će ovih pet predloga izmena i dopuna zakona najverovatnije biti na dnevnom redu naredne sednice Skupštine, za koju očekuje da se održi tokom januara.
Grbović: Kroćenje Dolovac i TOK-a
Poslanik Pokreta slobodnih građana (PSG) i član skupštinskog odbora u kojem sedi i Mrdić, Pavle Grbović, kaže za „Vreme“ da je suština predloženih izmena promena zakonodavnog okvira kako bi se uspostavio „po vlast poželjniji balans moći“ na relaciji vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac i glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenada Stefanovića.
„Jasno je da režim nema načina da se do kraja obračuna sa Zagorkom Dolovac i da iz straha zbog mogućnosti nepovratne izolacije naše zemlje neće smeti da se usudi da ukinu Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK). Zbog toga su se opredelili da ukoliko to već ne mogu da učine, onda barem uspostave normativni okvir koji će značajno suziti ovlašćenja Zagorke Dolovac, a dodatno ojačati poziciju Nenada Stefanovića. To se najdirektnije vidi iz predloženih izmena koji se tiču posebnog tužilaštva za visokotehnološki kriminal”, kaže Grbović.
Konkretno rešenje podrazumeva ukidanje posebnog tužilaštva za borbu protiv visokotehnološkog kriminala i njegovo pretvaranje u posebno odeljenje u okviru Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
„Dosadašnje rešenje je podrazumevalo da posebnog javnog tužioca postavlja Vrhovni javni tužilac, odnosno Zagorka Dolovac. Novim rešenjem, rukovodioca posebnog odeljenja postavlja glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, odnosno Nenad Stefanović. To u praksi znači da sve što su na društvenim mrežama u toj oblasti trpeli predstavnici opozicije, civilnog društva, studenti i drugi građani, neće biti ništa u odnosu na ono što će tek uslediti i da će ih vrlo retko, a moguće i nikada, zaštititi nadležni organi.”
„Prizemljenje“ Zagorke Dolovac
Prema Grboviću, namera da se oslabi pozicija vrhovne javne tužiteljke vidi se i u izmenama koje se tiču međunarodne saradnje. Predloženim rešenjima ukida se mogućnost njenog autonomnog uspostavljanja i zahteva saglasnost nadležnog ministra.
„Time se vrhovni javni tužilac svodi na nivo političkog izaslanika ili komesara”, smatra Grbović.
Da je kroćenje Dolovac i Nenadića među razlozima za zakonske izmene, na izvestan način potvrdio je i sam Mrdić.
„Kao što znamo, deo tužilaštva i deo sudstva se otuđio i oteo od države Srbije. Ovi zakoni treba da vrate pravu samostalnost tužilaštvu i pravu nezavisnost sudstvu i da imamo bolju organizaciju rada i sudstva i tužilaštva”, istakao je Mrdić.
Još jedna sporna izmena: Privremena upućivanja tužilaca
Grbović ukazuje i na dodatnu važnu promenu koja se odnosi na institut „privremenog upućivanja u drugo javno tužilaštvo”. Predloženim izmenama ta nadležnost se oduzima Vrhovnom javnom tužiocu i prenosi na Visoki savet tužilaštva, uz obavezu da se pre donošenja obrazloženog rešenja pribavi mišljenje glavnog javnog tužioca tužilaštva u koje se vrši upućivanje.
„Takođe, predviđene izmene podrazumevaju i to da će o Prigovoru na obavezno uputstvo za rad i postupanje u pojedinom predmetu umesto komisije Visokog saveta tužilaštva ubuduće odlučivati glavni javni tužilac neposredno višeg javnog tužilaštva”, kaže Grbović.
Dodaje da su predložene izmene izuzetno loše, pre svega zbog motiva iz kojih se donose.
„Duboki zakonski rezovi zarad rešavanja kadrovskih sukoba i favorizovanja trenutno poslušnijeg činovnika su ekstremno opasni, jer umesto da se situacija prilagođava potrebama pravosuđa i pre svega građana i njihovoj zaštiti, celokupan sistem se prilagođava političkim potrebama vlasti”, smatra Grbović.
Logično se nameće pitanje da li će se ići u nove reforme ako neko od sadašnjih favorita režima, poput Stefanovića, krene nekim drugim putem i otkaže bezuslovnu poslušnost.
„Odgovor je jasan i to samo pokazuje da pravosudni sistem u Srbiji ne postoji već da postoji i da se uspostavlja isključivo sistem čija je jedina uloga da bude poslednji bedem odbrane režima i batina u ruci istog, da služi za disciplinovanje ili kažnjavanje neposlušnih građana”, zaključuje Grbović.
Predložene izmene zakona dolaze u trenutku pojačanih tenzija između izvršne vlasti i dela tužilaštva, kao i uoči izbora za Visoki savet tužilaštva, što dodatno pojačava sumnje u motive njihovog donošenja. Dok vlast poručuje da je cilj jačanje efikasnosti i „vraćanje samostalnosti“ pravosuđu, opozicija i deo stručne javnosti upozoravaju da bi izmene mogle dovesti do dalje centralizacije moći i političkog uticaja na tužilački sistem.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.