img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ljudska prava

Hjuman rajts izbačen iz Rusije

29. novembar 2025, 09:55 M. L. J.
Foto: Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Rusija će braniti interese Rusa: Vladimir Putin
Copied

Organizacija za ljudska prava Hjuman rajts voč (HRW) ocenila je odluku ruskih vlasti da je proglasi „nepoželjnom“ i zabrani rad u Rusiji kao „još je jedan znak represije Kremlja“

Rusko Ministarstvo pravde dodalo je američku organizaciju HRW na listu stranih i međunarodnih nevladinih organizacija čije se aktivnosti smatraju nepoželjnim u Rusiji, objavio je ranije danas moskovski TASS.

„Više od tri decenije, HRW je u postsovjetskoj Rusiji vršio pritisak na vladu da poštuje ljudska prava i slobode“, rekao je Filip Bolopion, izvršni direktor HRW. „Naš rad se nije promenio, ali ono što se dramatično promenilo jeste potpuni zagrljaj diktatorske politike, njen zapanjujući porast represije i obim ratnih zločina koje njene snage čine u Ukrajini.“

Odluka o zabrani HRW doneta je 10. novembra, kako se vidi iz ažuriranog registra „nepoželjnih“ organizacija Ministarstva pravde, a zvanični razlozi za oznaku nisu poznati, objavila je organizaacija HRW na svom sajtu. Tokom 2022. godine, šest nedelja nakon što je Rusija započela potpunu invaziju na Ukrajinu, ruske vlasti su opozvale registraciju moskovske kancelarije organizacije HRW, koja je delovala u Rusiji od 1992. godine. Kancelarija je zbog toga morala da se zatvori, ali je rad nastavljen, navodi HRW, podsećajući da je angažovan u Rusiji 1978. godine, tokom sovjetske ere.

Zakon o nepoželjnima

Zakon o „nepoželjnim“ organizacijama jedan je od najmoćnijih alata u arsenalu represivnih zakona koje su ruske vlasti usvojile poslednjih godina kako bi ućutkale sve kritike vlade i onesposobile nezavisne građanske organizacije, ističe HRW. Prema ruskom zakonu iz 2015. godine, tužilaštvo može da označi kao nepoželjnu bilo koju stranu ili međunarodnu organizaciju koja navodno podriva bezbednost, odbranu ili ustavni poredak Rusije. Ove organizacije i njihovi materijali su zabranjeni u Rusiji.

Pojedinci koji nastave da se angažuju sa tim organizacijama, bilo u Rusiji ili u inostranstvu, mogu se suočiti sa administrativnim i krivičnim kaznama, uključujući maksimalnu zatvorsku kaznu od šest godina, navodi HRW, uz objašnjenje da ruske vlati pojam angažovanje tumače široko i proizvoljno.

„Označavanje grupa za ljudska prava kao nepoželjnih je drsko i cinično. To samo udvostručuje našu odlučnost da dokumentujemo kršenja ljudskih prava i ratne zločine ruskih vlasti i da osiguramo da odgovorni budu pozvani na odgovornost“, rekao je izvršni direktor HRW Filip Bolopion.

BLACK WEEK: Dvadeset odsto popusta na sve pretplate do kraja novembra! Pretplatite se na digitalno izdanje, štampano „Vreme“, bolji njuzleter Međuvreme plus ili podržite naš podkast bilo kojom sumom

Tagovi:

Ljudska prava Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Fridrih Merc

Sleng i politika

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Šta nemački žiri ima protiv „višenamenskih jaja“

Kako je izbor za omladinsku reč godine oživeo kritiku na račun vojne politike kancelara Fridriha Merca i kakve veze jaja imaju sa tim

Migranti

Španija

31.jul 2026. R. V.

„Napad“ na Seutu: Oko 60.000 migranata upalo u špansku severnoafričku enklavu

Blizu 60.000 ljudi prešlo je za 24 sata iz Maroka do Seute, španske severnoafričke enklave, procena je vlasti u Madridu, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo domaćeg stanovništva, a vladu Pedra Sančeza primoralo da pošalje vojsku

65. mehanizovana brigada ukrajinske vojske

Međunarodni odnosi

31.jul 2026. Roman Gončarenko, Amir Soltanzadeh, Vesli Ran/DW

Hoće li sada da zarate i Iran i Ukrajina?

U toku je rat u Ukrajini i rat u Iranu. Da li je moguće da izbije i rat između Ukrajine i Irana?

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Auto-industrija

31.jul 2026. Nik Martin (DW)

Masovna seča radnih mesta od Folksvagena do Mercedesa: Koliko je duboka kriza nemačke auto-industrije?

Prodaja u Kini opada, kineski proizvođači električnih vozila sve konkurentniji na tržištu, a najveći evropski proizvođači uvode programe štednje

Migranti

Migracije

31.jul 2026. N. R.

Prsnim stilom do Španije: Navala Marokanaca na Seutu

Prizori hiljada mladih Marokanaca koji ulaze na špansku teritoriju razbuktali su i političku borbu u Španiji. Sada vojska treba da zapuši rupe koje policija nije mogla

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure