img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Ugrožena planeta: Konferencija UN o klimi

11. novembar 2025, 09:31 Žanet Cvink (DW)
Klimatske promene Foto: Pexels/Frederik Sørensen
Klimatske promene
Copied

U ponedeljak (10. novembra) počela je 30. konferencija Ujedinjenih nacija o klimi COP30. Svi govornici su poručili: ako svetska zajednica ne preduzme više nego do sada u borbi protiv klimatskih promena, naš opstanak na planeti biće ugrožen

U brazilskom gradu Belenu, u oblasti Amazona, ovog ponedeljka je počela 30. konferencija Ujedinjenih nacija o klimi COP30. Na otvaranju je šef UN za klimu Sajmon Stil hitno pozvao da se hitno deluje protiv globalnog zagrevanja:

„Moramo mnogo, mnogo brže da napredujemo i u smanjenju emisija i u jačanju otpornosti.“ Samo se žaliti, to nije strategija, upozorio je Stil – „potrebna su nam rešenja“, piše Dojče vele (DW).

Na dvonedeljnim pregovorima u Brazilu učestvuju delegacije iz više od 190 država, a ukupno se očekuje oko 50.000 učesnika. Vladu Nemačke predstavljaju savezni ministar za zaštitu životne sredine Karsten Šnajder i ministarka za razvoj Rem Alabali Radovan, oboje iz Socijaldemokratske partije (SPD).

Savezni kancelar Fridrih Merc (CDU) učestvovao je još u petak na uvodnom samitu šefova država i vlada.

Još jedna klimatska konferencija bez SAD

Mnogi posmatraju COP30 kao važan test saradnje između država – naročito sada, kada sve više zemalja po tom pitanju ide svojim putem. Tako predsednik SAD Donald Tramp ne učestvuje na svetskoj klimatskoj konferenciji. Desničarski populista, koji klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem naziva „najvećom prevarom svih vremena“, u Brazil nije čak poslao ni visoke predstavnike svoje vlade.

Pošto je Tramp ponovo naredio povlačenje SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma i smanjio američka sredstva za energetsku tranziciju i razvojnu pomoć, on time drugim državama možda pruža izgovor za to što nedovoljno preduzimaju mere protiv klimatske krize.

U tom kontekstu brazilski predsednik konferencije COP, Andre Koreja do Lago, upozorio je da zemlje moraju da sarađuju u borbi protiv klimatskih promena. Trideseta klimatska konferencija UN, kako je rekao, mora da ponudi rešenja i ostane zapamćena kao „COP sprovođenja“.

Ogroman gubitak bogatstva zbog klimatske krize

Već sada je jasno da su obećanja zemalja o zaštiti klime i podrška siromašnijim državama potpuno nedovoljni.

„To nijedna zemlja ne može sebi da priušti, jer klimatske katastrofe već sada izazivaju dvocifrene gubitke u bruto domaćem proizvodu“, upozorio je Stil u svom uvodnom govoru.

Odugovlačiti s klimatskim merama, dok megasuše uništavaju useve i podižu cene hrane, nije ni ekonomski ni politički razumno, dodao je. „To što se svađamo dok glad tera milione ljudi da napuste svoje domove i dok se sukobi šire – to nam nikada neće biti oprošteno. A to što klimatske katastrofe odnose milione života iako već imamo rešenja – to nam nikada neće biti zaboravljeno.“

Predsednik Brazila, Lula da Silva, rekao je: „Klimatske promene nisu pretnja budućnosti — one su već tragedija sadašnjosti.“

Nedavno su uragani Melisa na Karibima i tornado na jugu Brazila odneli ljudske živote. „Suše i požari u Africi i Evropi, poplave u Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji – rast globalne temperature donosi patnju i razaranje.“ Lula je upozorio da će COP30 biti „konferencija istine“.

EU na COP30 dolazi s nejasnim klimatskim ciljevima

Pariskim klimatskim sporazumom države su se pre deset godina obavezale da ograniče globalno zagrevanje na najviše 1,5 stepen u odnosu na predindustrijski nivo. Ali, kako je prošle nedelje rekao generalni sekretar UN Antonio Gutereš, svet je taj cilj već promašio.

Planeta Zemlja sada ide ka opasnom zagrevanju od oko tri stepena. Potrebne su hitne mere da se do kraja veka ponovo dođe na put od 1,5 stepen.

Ipak, do sada je samo oko 100 od ukupno više od 190 država potpisnica Pariskog sporazuma ispunilo zahtev UN da ove godine predstave revidirane klimatske planove. Delegacija Evropske unije dolazi s neodređenim ciljem — da do 2035. smanji emisije u EU za 66,25 do 72,5 procenata.

Pravedno finansiranje zaštite klime – i dalje nerešeno pitanje

Pregovori o finansiranju klimatskih mera za siromašnije zemlje u Belenu biće izuzetno teški. Na konferenciji COP29 u Azerbejdžanu prošle godine obećano je da će zemlje u razvoju do 2035. godišnje dobijati 300 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promena i prilagođavanje njihovim posledicama.

Sada će u Belenu biti ključno pitanje – odakle će tačno doći taj novac, koji je, prema mišljenju stručnjaka i pogođenih zemalja, znatno manji od stvarne potrebe. Oni procenjuju da bi godišnja suma trebalo da iznosi oko 1,3 biliona dolara.

Još jedna važna tema konferencije jeste zaštita tropskih šuma. Brazil je uoči COP30 pokrenuo globalni fond za zaštitu tropskih šuma – TFFF (Tropical Forest Finance Fund). Zemlje poput Norveške i Francuske već su najavile konkretne iznose svojih doprinosa.

Kancelar Merc je u svom govoru u Belenu rekao da će Nemačka dati „značajan“ doprinos fondu, ali je istakao i da zaštita klime i privredni rast moraju da idu „ruku pod ruku“.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

COP30 Klimatske promene Ujedinjene nacije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Baština

19.april 2026. S. Ć.

U Istorijskom arhivu Beograda više nema prostora za arhivsku gradu

Istorijski arhiv Beograda više ne može da prima arhivsku građu iako ga na to obavezuje zakon, zato što nema prostora za čuvanje

Pravni fakultet

Spisak postoji

18.april 2026. N. R.

Zašto Pravni fakultet krije ko je stvarno tamo diplomirao?

Pravni fakultet u Beogradu naprasno je obrisao bazu diplomaca sa sajta. Lazar Čovs, novinar koji je sačuvao tu bazu, sada se suočava sa prijavama da tobože krši pravila o ličnim podacima

Gradski prevoz

18.april 2026. I.M.

Koje su sve izmene u javnom prevozu tokom Beogradskog polumaratona

Tokom održavanja Beogradski polumaratona u subotu 18. aprila, Beograđane očekuju velike izmene u javnom prevozu. Brojne tramvajske, trolejbuske i autobuske linije biće ukinute, skraćene ili preusmerene

Protest za uvođenje Zakona roditelj-negovatelj

Socijalna zaštita

17.april 2026. Anja Mihić

Javna rasprava o Nacrtu zakona roditelj-negovatelj: Šta je dobro, a šta ne

Počinje javna rasprava o Nacrtu zakona o roditeljima-negovateljima. Mišljenja su podeljena, stižu brojne kritike

Dekanat Medicinskog fakulteta u Beogradu

Studenti

17.april 2026. K. S.

MUP: Policija nije ulazila u zgradu Medicinskog fakulteta

Policija je u petak noću upala na Medicinskog fakulteta u Beogradu, saopštili su studenti tog fakulteta. MUP demantuje da je policija ušla u zgradu fakulteta

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure