Da li ju je policija tukla i zastrašivala, ili nije? Malo je toga jasno u slučaju studentkinje Poljoprivrednog fakulteta, a kako nailaze nove informacije, celokupna priča se samo dodatno komplikuje. Misterija koja traje već sedam dana svodi se na pitanje kome da se veruje: policiji ili studentima
Policijska brutalnost koja pomera granice, MUP-ova kontradiktorna saopštenja i namerno otkrivanje identita studentkinje, iako se pominje u svojstvu žrtve, njeno (ne)postojeće prisustvo u policijskoj stanici – slučaj napadnute studentkinje Poljoprivrednog fakulteta sadrži čitav niz misterija i nejasnih delova. Na celokupnu priču dolazi i navodni iskaz studentkinje u policiji uz prisustvo advokata da zapravo nije pretučena i da se njeno ime zloupotrebljava.
Na osnovu sadašnjih podataka, postoje tri moguća scenarija. Prvi je da policija laže i nevešto pokušava da sakrije monstruozan slučaj, a drugi da je zapretila studentkinji i primorala je da celo svedočenje povuče. Treči – da je cela priča podvaljena.
„Udarcem glavom o sto pocepana joj je arkada, zatim je udarena pištoljem u predelu kuka, a potom vezana za radijator. Napad je potom ponovljen: nepoznata lica su je presrela na ulici, stavila joj crnu kesu preko glave i nasilno je ugurala u automobil.“
Javnost je bila zgrožena kada su studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi pre nedelju dana izašli sa ovim informacijama, nakon što ih je kontaktirala jedna koleginica.
U objavi su priložene i fotografije povreda, kao i lekarski izveštaj specijaliste. Devojka im je ispričala da joj nije bilo omogućeno da pozove advokata ili porodicu, a nasilje se nastavilo i po njenom puštanju: nekoliko dana kasnije, ispred kancelarije na radnom mestu, pronašla je simboličnu pretnju — odsečenu glavu lutke ofarbanu crvenom bojom.
Puno ime i prezime i nejasan datum
Policija je nesvakidašnje brzo i izdala ukupno tri saopštenja, a u sve se uključio i ministar Ivica Dačić. Saopštenja su bila kontradiktorna, povredila su studentkinjinu anonimnost i odala joj identitet – kao da je policija baš to želela. Studenti kasnije objasnili da je koleginica pristala da govori samo ako se njeno ime ne objavljuje.
U prvom saopštenju rečeno je da je zdravstvena ustanova „Euromedik” 24. septembra prijavila Policijskoj upravi za grad Beograd da je kod njih pristupila povređena, koja je izjavila da je zadobila povrede kod Više medicinske škole od strane policijskog službenika kod koga je bila na informativnom razgovoru.
MUP je dalje tvrdio da su povodom navedene prijave policijski službenici obavili razgovor sa imenovanom, ali da ona nije želela da sarađuje s njima, niti da da bilo kakvu informaciju o događaju, kako je izjavila, po savetu svog advokata.
Izvršenim proverama, kaže se dalje u saopštenju MUP-a, utvrđeno je da studentkinja navedenog dana nije bila u prostorijama PU za grad Beograd i da policijski službenici PU za grad Beograd prema istoj nisu postupali, navodi se u saopštenju MUP-a. Iz ovog saopštenja ostaje nejasno gde su to policijski službenici razgovarali sa studentkinjom.
U roku od nekoliko sati MUP Srbije izdao je novo saopštenje. Ovog puta su tvrdili da se napad nije desio u septembru, već u aprilu ove godine.
Studenti su odgovorili da je otkrivanje imena studentkinje zapravo čin njenog targetiranja.
MUP je zatim izašao sa još jednim saopštenje, u kojem je rečeno je studentkinja u prisustvu advokata saslušana u policiji u svojstvu građanke, i to po nalogu tužioca za visoko-tehnološki criminal, koji takođe sprovodi istragu. Tvrde da je izjavila da nije na fotografijama koje su objavili studenti, niti da je bila učesnik navedenog dođaja.
„Studentkinja A.P. je u prisustvu advokata potvrdila autentičnost Instagram naloga i njene objave na tom nalogu u kojoj demantuje da se radi o njoj, odnosno da nije povređena od strane policijskih službenika, kao i da nije bila u prostorijama policije. A.P je izjavila da nikad, ni sada ni ranije, nije bilo privođena u policiju“, navodi se u delu današnjeg saopštenja MUP-a.
Pre toga su objavili njen navodni post na Instagramu na kojem piše da je njeno ime i prezime dovedeno u negativan kontekst, uz navode da je povređena od strane policijskih službenika, što u potpunosti demantuje.
„Informacija o mom navodnom povređivanju od strane policije je neistinita – nisam bila u prostorijama policije. Žao mi je što je moje ime iskorišćeno na takav način, čime su ljudi dovedeni u zabludu, a ja u opasnost“, napisala je navodno studentkinja.
„Namerno plasirana lažna informacija“
U celokupnan slučaj se brzo uključio i ministar policije. On je rekao da studentkinju niko iz policije nije zvao, niko nije uticao na nju da da demanti.
„Ovde je reč o tome da mi želimo potpuno do kraja da razjasnimo celu ovu situaciju“, kazao je Dačić za TV Prva, a pre toga je MUP preneo njegovo saopštenje:
„Jasno je da je ova informacija lažna i da je namerno plasirana u trenucima kada Srbija ima važne međunarodne susrete i posete visokih zvaničnika Evropske unije i drugih država, sa očiglednim ciljem da se stvori lažna slika o navodnoj policijskoj brutalnosti“, rekao je Dačić.“
Nakon svega je izjavio kako studentkinja Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu trenutno nije u državi i da će policija razgovarati sa njom kada se bude vratila.
Vidne povrede
Posle niza demantija Ministarstva unutrašnjih poslova i predstavnika vlasti da policija nije ni pipnula studentkinju Poljoprivrednog fakulteta, njene kolege objavile su hronologiju njenog hapšenja, prebijanja i matretiranja.
Kako su naveli, studentkinja je 23. septembra došla na fakultet vidno uznemirena i uplašena, sa vidljivim povredama na licu, rukama i telu.
„Na pitanje šta se dogodilo, koleginica nam je rekla da su je tog dana sa radnog zadatka privela dva uniformisana pripadnika MUP-a i jedno neuniformisano lice. Prema njenim rečima, protiv njene volje su je odveli u podrumske prostorije policijske stanice da ‘porazgovaraju’. Kako nam je rekla, dat joj je dokument koji je trebalo da potpiše. Nije joj bilo dozvoljeno da stupi u kontakt ni sa porodicom, ni sa advokatom. Nakon što je odbila da potpiše dokument, pretrpela je telesno i psihičko nasilje”, piše u objavi.
Prema njenim rečima, pripadnik MUP-a je glavu studentkinje iz sve snage tresnuo o sto, od čega joj je pukla arkada. Nakon toga su je udarali pištoljem u predelu kuka. Zatim su je vezali jednom rukom za radijator, a druga joj je ostala slobodna kako bi mogla ta potpiše papir koji su joj poturali, što je ona ponovo odbila da uradi.
„Koleginica nam je rekla da su od nje tražili informacije o kolegama sa fakulteta, kao i informacije o funkcionisanju krovnih radnih grupa. Nakon razgovora sa koleginicom i iz straha za njeno zdravstveno stanje, kolege su insistirale da koleginica ode na medicinski pregled”, navodi se.
Narednog dana (24. septembar), ona je zajedno sa drugim kolegama otišla na lekarski pregled.
„Prema rečima koleginice, tokom pregleda u ordinaciju su ušla dva pripadnika MUP-a tražeći od nje lične podatke, dok je ona bila bez odeće. Nakon rasprave i insistiranja lekara da izađu, pripadnici MUP-a, dobivši njen JMBG, napustili su ordinaciju i otišli pre nego što je pregled bio završen”, piše u objavi.
Pretnje i nastavak maltretiranja
Narednog dana (25. septembar), ona je ispričala da je blizu radnog mesta našla glavu lutke ofarbanu crvenom bojom, nakon čega su se povećali strah i uznemirenost, navodi se u objavi
Osim toga, navodi se da je konstantno dobijala pozive sa skrivenog broja.
„Dana 2. oktobra 2025. godine, koleginica vidno uzrujana, sa kesom oko vrata i iscepanom odećom, utrčava u zgradu fakulteta moleći prisutne kolege da zgradu zaključaju radi njene bezbednosti. Prema njenim rečima, dva nepoznata lica stavila su joj kesu na glavu i nasilno ubacila u auto. Ona navodi da su je neprimereno dodirivali, šamarali i cepali odeću, kao i da su joj pokazivali slike kolega sa drugih fakulteta i iz srednjih škola. Rekli su joj da će i oni isto proći.”
Treći napad, se prema njenim rečima, a kako je navedeno u objavi, dogodio 14. oktobra 2025. godine.
„Koleginica nam je rekla da se oseća ugroženo i zabrinuto za svoju bezbednost traživši od nas da objavimo saopštenje o dosadašnjim pretrpljenim napadima. Nakon objavljivanja saopštenja pretnje i psihička tortura su se, prema njenim rečima, nastavili i tog i narednih dana.”
Posle svih protivrurečnosti postavlja se i pitanje: da li se uopšte radi o istoj osobi?
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Smeta im jer je taj park bio klica otpora, taj park je bio malo mesto u srcu Srbije odakle je otpor krenuo, otpor okupaciji, otpor rušenju Srbije“, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na proslavi 17. rođendana Srpske napredne stranke u Zrenjaninu
Izjava Ivice Dačića „da se ne može unapred isključiti mogućnost da je pad nadstrešnice bio sabotaža“, samo je deo udruženog plana vlasti da pažnju javnosti sa sopstvene krivice za ubistvo 16 osoba, saopštio je Akademski plenum
Ministarka spoljnih poslova Kosova Donika Gervala Švarc izjavila je da propaganda predsednika Srbije Aleksandra Vučića „širi mržnju koja truje srpsko društvo“ i da je Srbija „pokazala da je spremna za rat“
Nakon nedavnog saopštenja da je voda konačno ispravna za piće, Srpska napredna stranka će svoj 17. rođendan proslaviti u Zrenjaninu. Kako to vide Zrenjaninci?
Izraelski politički propagandista Asaf Eisin, blizak saradnik i „prijatelj“ predsednika Aleksandra Vučića, bio je angažovan da vodi stratešku komunikacionu kampanju za kompaniju Rio Tinto u jeku protesta protiv projekta Jadar 2021. godine, otkriva BIRN. Unutrašnji dokumenti kompanije ukazuju da je Rio Tinto bio svestan Eisinove veze s Vučićem, ali je angažman ipak odobren
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!