„Vreme je učinilo da apsurd postane realnost naših života“, kaže Tihomir Stanić pred sutrašnju premijeru Beketove drame „Čekajući Godoa“, koja se uvek postavlja s razlogom
Pozorište „Teatrijum“ od 21. oktobra ima na repertoaru Beketovog „Čekajući Godoa“. Premijera je u Dorćol Platzu, Estragon je Vladan Gajović,
Vladimir je Tihomir Stanić, Poco je Slobodan Beštić, Laki je Sara Cizelj, a Dečka igraju studenti.
Ovo je onaj isti „Čekajući Godoa“ koga je pozorište „Teatrijum“ pripremalo z avgust ali se premijera nije desila zato što je otkazan ceo program u znak protesta zbog prebijanja studenata.
„Predstava je bila gotova, imali smo i otvorenu generalnu probu, i bilo bi šteta ne pokazati je pre leta kad opet počne sezona Teatrijuma. Zato ćemo je do tad igrati u Dorćol Platzu“ najavljuje za „Vreme“ Tihomir Stanić, koji je i reditelj ove predstave.
Smatra se da se Beketov Godo postavlja na scenu uvek kad za to ima povoda i razloga u stvarnosti. Tihomir Stanić kaže da za ovog Godoa ima „apsolutno tačan razlog“.
„A to je onda kad se Godo pojavi. Jer Godo, onaj koji se čeka u Beketovoj drami, u stvarnosti se uvek pojavi samo što ga mi ne prepoznamo. Sad ne možemo da ga ne primetimo. Godo su studenti, naša deca.“
Kaže i da replika ,,Jesam li ja spavao dok su drugi patili?” iz Beketovog „Godoa“ prestavlja najvažnije pitanje koje je čovek dužan da sam sebi postavi i iskreno odgovori na njega.
Drama „Čekajući Godoa“ je sinonim apsurda.
„Vreme je učinilo da apsurd postane realnost naših života. I u svetu, ne samo kod nas. Zato se ovaj tekst upravo igra na Brodveju sa Kianu Rivsom. Neverovatno je do koje mere ova drama u svakom vremenu ima drugačiju snagu. I koliko ona uvek nađe svoje tačno vreme da se u njemu pojavi.“
Ovog avgusta, „Teatrijum“ je otvorio sezonu objavom da je posvećuje studentima, znači „van okvira redovnog festivalskog koncepta, kao čin solidarnosti sa studentima koji svojim radom, glasom i prisustvom brane prostor slobodnog izražavanja, društvene odgovornosti i zajedničkih vrednosti.“
Trebalo je da tokom dve avgustovske nedelje, u dvorištu Kapetan Mišinog zdanja, publika besplatno pogleda niz studentskih predstava.
A onda, samo nekoliko dana nakon što je objavljen repertoar, „Teatrijum“ je saopštio da otkazuje celu sezonu zato što „umetničko delovanje ne bi bilo ni moralno ni odgovorno dok traje brutalno nasilje nad studentima i građanima“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Udruženje baletskih umetnika Srbije traži od Ministarstva kulture da zakonski reši problem odlaska u penziju, a od Srpskog narodnog pozorišta da prestane sa pritiscima na starije kolege. Time podržava baletske umetnike koji su zbog pomenutih problema podneli tužbu protiv SNP-a
Početna materijalna šteta koju su Ministarstvo kulture i Filmski centar Srbije učinili kinematografiji je oko dve milijarde dinara – kažu, ujedinjeno, filmska udruženja i zbog toga podnose tužbu protiv njih
Na Frankfurtskom sajmu knjiga nagrađena je „Lajpciška izdavačka kuća“ zbog izuzetnog doprinosa očuvanju i promociji književnosti postjugoslovenskog prostora, mahom iz Srbije
“Koristiti rezultate nečijeg rada, a izostaviti njegovog autora, znači prisvojiti njegov doprinos”, kaže kompozitorka Irena Popović Dragović čije ime je izostavljerno sa plakata za plesnu predstavu Bitef teatra “Noć skuplja vijeka” koju je komponovala. Ovo nije prvi ovakav slučaj za mandata Filipa Gajića, čiji je početak obeležen skidanjem predstava sa repertoara
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.