

Kultura
Vukotić media: Nismo na Sajmu knjiga, ali naše knjige su ipak sa čitaocima
Jedan od brojnih izdavača kojih neće biti na predstojećem Sajmu knjiga, Vukotić media, brojne nove knjige predstavlja čitaocima na drugi način


Početna materijalna šteta koju su Ministarstvo kulture i Filmski centar Srbije učinili kinematografiji je oko dve milijarde dinara – kažu, ujedinjeno, filmska udruženja i zbog toga podnose tužbu protiv njih
Sva udruženja filmskih umetnika, autora, glumaca i producenata, dakle celokupna filmska branša u Srbiji, ujedinjena je u odluci da krivično goni Nikolu Selakovića i njegove saizvršioce iz Ministarstva kulture i Filmskog centra Srbije pred Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal, zbog uskraćivanja finansiranja domaće kinematografije.
Kažu da će ministar kulture u tekućoj Vladi Nikola Selaković možda biti aboliran krivične odgovornosti u slučaju Generalštab, ali će neizbežno morati da odgovara za ogromnu štetu koju je, sa pozicije ministra, naneo srpskoj kinematografiji.
Naime, već duže od dve godine uskraćeno je svako finansiranje domaćoj kinematografiji, a koja je po Ustavu i zakonima Republike Srbije definisana kao jedan od stubova nacionalne kulture. Naglašavaju da se kinematografija, kao što je to slučaj baš svuda u Evropi, sufinansira iz državnog budžeta.
Reditelj Miloš Škundrić, predsednik Asocijacije filmskih reditelja Srbije, priznaje da “kultura možda nije baš najvažnija stvar na svetu (iako se V. Čerčil ne bi sa ovim složio), ali zamislimo situaciju u kojoj ministarstva zdravlja, prosvete ili odbrane ne obavljaju svoju primarnu delatnost i ne prosleđuju pare bolnicama, doktorima, školama i profesorima, vojsci…”
“Jasno je da je ovo ništa drugo do svesno gušenje srpske kinematografije i onih koji je čine, a motiv – odmazda za slobodno izražavanje mišljenja filmskih umetnika kada je reč o korupciji i uopšte katastrofalnoj situaciji u društvu.”
Škundrić navodi da je početna materijalna šteta učinjena kinematografiji oko dve milijarde dinara ili 17 miliona evra.


“Toliko sredstava nije isplaćeno tačno dve godine unazad, iako su zakonom određen za proizvodnju filma u Srbiji. Nematerijalna šteta, po pitanju učešća i nagrada na festivalima, međunarodne saradnje i prisustva srpskog filma na svetskoj sceni, i materijalna šteta nastala po pitanju distribucije – za sada su neprocenjive.”
Kaže da je priroda filmske produkcije takva da “posledice ove odmazde ne mogu biti odmah vidljive, ali će za nekih sedam-osam godina biti, kada će u srpskoj kinematografiji postojati ogromna rupa od nesnimljenih tridesetak igranih i dvadesetak dokumentarnih filmova, četrdesetak kratkih igranih filmova, oko 25 stranih koprodukcija, a što je sve trebalo biti snimljeno od ovih, zakonom propisanih, sredstava.”
“Dakle ovo je dvostruki, niski udarac – i na domaću kulturu i na životni standard onih koji u toj kulturi rade.”
Miloš Škundrić podseća da je početkom ove godine Selaković pokušao da se opravda time što je bukvalno nazvao srpske filmadžije rasipnicima, jer, kako je tada rekao, nisu realizovali 53 projekta za koje su ranije dobili “ogromne pare“, pa dakle, zašto bi se dalje sipalo u ovu „rupu bez dna“.
“To je naravno teška laž, na više različitih načina”, kategorično tvrdi Škundrić. Upozorava da su ovakvim stavom Ministarstva kulture i FCS “najviše pogođeni projekti i autori koji nisu dobili apsolutno nikakva sredstva, kao i da su i ona “dobijena sredstva tri do pet puta manja nego što je bilo neophodnо i nego što dodeljuju države u našem okruženju”.
“Jasno je da se upravo zbog toga projekti dugometražnih filmova realizuju znatno duže nego što je planirano, u prosečnom vremenu od oko sedam godina, dok su rokovi nerealizovanih obaveza koje ministar pominje, tri do pet godina, mada čak ni oni, u većini slučajeva, nisu istekli.”
Podseća da je ova laž demantovana te iste nedelje time što je dokumentarni film Planina, čija je proizvodnja trajala osam godina, pobedio na prestižnom Sundance festival i što su nekoliko meseci kasnije na Kanskom festival učestvovala čak dva srpska studentska filma.


Škundrić naglašava da “istovremeno, oni kojima sredstva i rokovi nisu problem, su režimski reditelji: Gaga Antonijević, Miroslav Lekić, Laza Ristovski i još nekolicina.”
“Njima se kao kompenzacija za poslušništvo i udvoričko samoponiženje stavljaju na raspolaganje svi državni resursi. Ali, to ništa ne pomaže: njihovi rezultati su ništavni čak i kod publike seoskih festivala. Sve što su uspeli je da upropaste neke od najvažnijih tema iz naše istorije kao što su Prvi svetski rat ili Jasenovac. Utoliko je šteta koju su svojim filmovima napravili – još veća.
“U ovom trenutku već znamo da su v.d. direktori FCS-a u poslednje dve godine postupali suprotno Zakonu o kinematografiji koji direktno uređuje njihov rad, kao i godišnjim ugovorima koje su potpisivali sa Ministarstvom kulture. Njihovo direktno zaduženje po Zakonu bilo je da održe najmanje dva godišnja konkursa za sufinansiranje domaćeg filma. U ovom trenutku dužni su najmanje četiri, odnosno pet konkursa.”
Napominje da “Upravni odbor FCS nikada nije reagovao i preuzeo upravljanje Centrom u skladu sa ugovorima i zakonom, već je davao alibi direktorima. Možda se tome ne treba čuditi, zato što je predsednik UO Miroslav Lekić prezauzet poslovima koje dobija direktno od države, bez konkursa”.
Škundrić smatra da je razlog takvog ponašanja UO možda i u tome što bi se tada utvrdio Lekićev sukob interesa i podseća da je “2024. komisija FCS izabrala i finanansirala kao domaćeg kandidata za Oskara upravo njegov film, film predsednika UO.”
“Nadzorni odbor FCS takođe se u protekle dve godine ‘pravio mrtav’ i nije ni mrdnuo povodom očiglednih nezakonitosti u radu institucije, iako im je to prvi i osnovni zadatak.”
“Znamo i to da se sve ovo odvijalo po direktivama koje su u FCS-u dobijali direktno od tadašnjeg ministra kulture Selakovića ili njegovih pomoćnika i sekretara, znači od najodgovornijih lica u sektoru kulture u ovoj zemlji.”
Proizilazi, zaključuje Miloš Škundrić da “niko od nadležnih nije radio svoj posao, pa ipak su primali plate i bivali nagrađivani projektima. Zato će osim Selakovića odgovarati i ne mali broj saizvršilaca.”
Gde je završio novac namenjen filmu 2024, 2025. i tekuće godine, kaže, “nisu želeli da kažu. Pitali smo ih nekoliko puta”.
“S obzirom da nisu želeli da kažu nama, zbog kojih FCS i Ministarstvo kulture postoje, uskoro će imati priliku da na sva ova pitanja odgovore pred Tužilaštvom za organizovani kriminal.”
Krivičnu prijavu protiv ministra u tekućoj Vladi Nikole Selakovića i njegovih saizvršilaca potpisuju Asocijacija filmskih reditelja Srbije, Udruženje filmskih umetnika Srbije, Udruženje filmskih glumaca Srbije, Udruženje filmskih producenata Srbije, Udruženje scenarista Srbije, Srpska asocijacija snimatelja, I Dokumentaristi Srbije.
Dakle svi koji stvaraju kinematografiju ove države.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!


Jedan od brojnih izdavača kojih neće biti na predstojećem Sajmu knjiga, Vukotić media, brojne nove knjige predstavlja čitaocima na drugi način


Na Frankfurtskom sajmu knjiga nagrađena je „Lajpciška izdavačka kuća“ zbog izuzetnog doprinosa očuvanju i promociji književnosti postjugoslovenskog prostora, mahom iz Srbije


“Koristiti rezultate nečijeg rada, a izostaviti njegovog autora, znači prisvojiti njegov doprinos”, kaže kompozitorka Irena Popović Dragović čije ime je izostavljerno sa plakata za plesnu predstavu Bitef teatra “Noć skuplja vijeka” koju je komponovala. Ovo nije prvi ovakav slučaj za mandata Filipa Gajića, čiji je početak obeležen skidanjem predstava sa repertoara


„Videćete da oni nisu toliko drugačiji od nas“, izjavila je Marta Mihanović, glavna glumica filma “Glavonja” o devojčici koja sa autističnim bratom traži roditelje, kojim je počeo Kids fest


Nadamo se najboljem, da će građani i građanke glasati po savesti, za bolje sutra – rekao je Srđan Dragojević na Laguninom mesecu knjige, gde je potpisivao svoj novi roman “Crveni”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve