
Uvoz derivata
Sankcije NIS-u: Ostale naftne kompanije u Srbiji drastično uvećale uvoz goriva
Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u
Nemačka se kreće ka rekordnom broju bankrota, a Privredna i industrijska komora ponovo je upozorila na neophodnost političkih reformi
Broj firmi koje bankrotiraju u Nemačkoj i dalje raste. Broj podnetih zahteva za redovne stečajeve u septembru je porastao za 10,4 posto u odnosu na isti mesec prošle godine, saopštio je Savezni zavod za statistiku na osnovu preliminarnih podataka. U poređenju sa avgustom, kada je rast iznosio 11,6 odsto, povećanje se samo blago usporilo, piše Dojče vele.
Pošto sudovi za stečaj tek treba da odluče o otvaranju postupaka, ovi brojevi još uvek nisu konačni. Oni ulaze u zvaničnu statistiku tek nakon donošenja odluke. Prema podacima Saveznog zavoda, datum podnošenja zahteva za stečaj obično je oko tri meseca uoči otvaranja.
Konačni podaci postoje za jul, kada je pokrenut stečajni postupak za 2.197 preduzeća. To je 13,4 posto više nego godinu dana ranije. Potraživanja poverilaca iz julskih stečajeva privrednih društava okružni sudovi su procenili na oko 3,7 milijardi evra. U julu 2024. potraživanja su iznosila oko 3,2 milijarde evra.
Posebno su pogođena preduzeća iz oblasti saobraćaja i skladištenja. Najnoviji podaci ukazuju da se ove godine može očekivati novi rekord. Prošle godine Savezni zavod za statistiku zabeležio je sa 21.812 slučajeva najviši broj od 2015. godine. Ovaj rast se očekivao nakon što je prestala državna pomoć uvedena tokom pandemije koronavirusa.
Pored toga, visoke cene energije, birokratija i politička nesigurnost dodatno opterećuju preduzeća.
Nemačka privredna i industrijska komora (DIHK) ne očekuje poboljšanje u narednim mesecima. „Opadajući izvoz, naročito u SAD, smanjena industrijska proizvodnja i slaba konjunktura – sve to nisu dobre vesti za nemačku privredu“, rekao je glavni analitičar DIHK-a, Folker Trajer, i potvrdio prognozu da će tokom 2025. godine više od 22.000 preduzeća „zauvek zatvoriti svoja vrata zbog insolventnosti“.
Trajer je ponovo apelovao na političare da sprovedu više strukturnih reformi kako bi se poboljšali uslovi poslovanja: „Moramo hitno da smanjimo visoke troškove energije i rada, kao i u poređenju sa drugim zemljama visoka opterećenja porezima i birokratijom.“
Udruženje stečajnih upravnika i poverenika Nemačke (VID) pak je istaklo da birokratija nije glavni uzrok bankrota. „Naprotiv, birokratsko opterećenje može najviše delovati kao ubrzivač krize, kada već postoje problemi poput nedovoljne likvidnosti, nefleksibilnih poslovnih modela, poremećaja u lancima snabdevanja ili strateških grešaka u odlučivanju“, rekao je predsednik VID-a, Kristof Niring. Promenjene potrošačke navike, nerešena pitanja nasledstva i spoljašnji šokovi često zajedno dovode do bankrota.
U trećem kvartalu 2025. godine, prema podacima, 4.478 preduzetničkih i kapitalnih društava bilo je pogođeno stečajem. Time je rekordna vrednost iz drugog kvartala bila manja za samo jedan posto. Štefen Miler, rukovodilac istraživanja o insolventnosti na IWH institutu, visoki broj bankrota pripisuje dugotrajnim makroekonomskim problemima, kao i odloženim efektima politike niskih kamatnih stopa i državne pomoći tokom pandemije koronavirusa.
Međutim, rastući trend u broju stečajeva trenutno je zaustavljen: „Iako se i u oktobru očekuju visoki brojevi insolventnosti, za naredne mesece u celini očekujem konsolidaciju stečajnih procesa na visokom nivou“, rekao je Miler. Pritom, porast ne prestaje zato što su se ekonomski uslovi poboljšali, već zato što zakašnjeli efekti gube na snazi.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!
Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u
Bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla za RTS da država ima dovoljno goriva i skladišta, te da građani ne treba da strahuju zbog aktuelne situacije u NIS-u
Mnoge domaćinstva čekala su poslednji trenutak da nabave pelet za grejanje, što je dovelo do praznih stovarišta i rasta cena. Proizvođači poručuju – peleta ima, ali količine nisu dovoljne za trenutnu navalu.
„Menadžment NIS-a se nada da će Aleksandar Vučić da nađe nekakvo rešenje na višem nivou, ali čak ni predsednik Srbije nema magični štapić“, upozorava Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović
Nekada popularna za otvaranje stranih fabrika, Srbija je, kaže predsednik Aleksandar Vučić sada manje atraktivna, a za to su krive blokade i to što više nema jeftine radne snage. Da li je baš tako?
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve