Od početka sezone u beogradskim pozorištima prikazane su četiri premijere, realizovane sredstvima iz ranijeg budžeta. Nadajmo se da neće biti i jedine
Ružne vesti povodom Pravilnika o radnoj disciplini koji je uvela nova uprava Narodnog pozorišta a zatim i zatvorila zgradu, nadjačale su one lepe – da je od početka sezone u beogradskim pozorištima bilo četiri dramske premijere.
One su realizovane iz ranije obezbeđenog budžeta, pitanje je da li će do kraja ove sezone pozorištima stići novac za nove projekte, pa je to još jedan razlog zašto ove četiri treba zabeležiti.
“Ostrvo s blagom“
Prva je bila „Ostrvo s blagom“ u Malom pozorištu „Duško Radović“, čiji je autor Kokan Mladenović. U Mladenovićevoj verziji istoimenog romana Roberta Luisa Stivensona priča počinje danas, a Džim (koja je u predstavi devojčica!) traži idealno mesto u potkrovlju svoje bake da napravi studio za snimanje rep muzike (spojler: na kraju predstave vas čeka pravi pravcati koncert).
iz predstave „Ostrvo s blagom“
Osim uzbudljive avanture, koja je postavljena romanom, u predstavi se priča i kako se slažu stari i novi svet, tradicija i moderno, kako se otkrivaju novi prijatelji, avanture i put do ostvarenja snova.
Slika Dorijana Greja
Na sceni Studio Ćirilov Jugoslovenskog dramskog pozorišta 10. oktobra je izvedena predstava „Slika Dorijana Greja“ prema romanu Oskara Vajlda u dramatizaciji i režiji Nataše Radulović.
“Dorijan Grej predstavlja oličenje antičkog ideala lepote i mladosti“, napisala je Radulović u programu. „Zamišljen kao moderni Adonis ili Apolon, on slavi harmoniju i savršenstvo. On je sam po sebi umetničko delo, živa skulptura, ali se, za razliku od antičkih bogova, Dorijan opire ovom idealu, jer je u grčkoj kulturi postojala ideja da su lepota (kalos) i dobrota (agathos) nerazdvojne.
Kod Dorijana dolazi do raspada te veze, on spolja ostaje lep, ali iznutra postaje iskvaren. Moderni čovek izopačuje antički ideal u svom strahu od sopstvene prolaznosti, koji ga prožima i parališe, koji ga goni da čini sve, samo da ostane još trenutak duže u svojoj mladosti, jer ’mladost je jedino što vredi imati’. Strah od starenja, koje kosi sve pred sobom, pa i lepotu, glavni je pogon svim likovima, jer gubitak mladosti i lepote znači gubitak sebe, prolaznost”.
Dorijana Greja glumi Joakim Tasić.
Una
U nedelju 12. oktobra je u „Zvezdara teatru“ bila premijera predstave „Una“, Stevana Koprivice koji je adaptirao istoimeni roman Mome Kapora, u režiji Dejana Projkovskog.
Foto: PromoMagdalena Mijatović i Nikola Ristanovski
Najavljujući predstavu novinarima, Dušan Kovačević direktor „Zvezdara teatra“ je ispričao kako je „Koprivica pre dve godine napravio dogovor s nama da uradi adaptaciju i napiše novo viđenje priče o neobičnom odnosu između jedne studentkinje i njenog profesora. Publika će pomisliti da smo mi to naručili i da je komad pisan u skladu sa ovim što se danas događa – priča o studentima i profesorima. A napisan je na osnovu knjige iz 80-ih godina, što znači da se neki odnosi i neke političke priče ne menjaju, da su to konstante, da su bile i da će biti“.
Profesora igra Nikola Ristanovski, a Unu Magdalena Mijatović.
Igra
Premijerom predstave „Igra“ Mile Mašović Nikolić i Milice Kralj koja je i rediteljka predstave, pozorište „Boško Buha“ 13. oktobra obeležava 75. rođendan, o čemu opširno pišemo u štampanom izdanju „Vremena“.
Milica Kralj je primetila da komad „na prvi pogled deluje šašavo“, a da je predstavu žanrovski opredelila kao igru, pa otuda i naslov.
„Igra“ je komedija o savremenom svetu viđenom očima jedne devojke.
Milica Kralj je na pres konferenciji rekla da predstava postavlja pitanja „kako mladi nas vide u tom svetu, da li mi njih dovoljno čujemo ili im učitavamo nešto što bismo mi želeli da oni budu. Činjenica da se taj svet gleda iz ugla mlade osobe dopušta mu da bude šašav. Ovo je savremena komedija, jer je komad vrlo duhovit, mada ono što nosi reč savremeno – nije smešno. Ipak, pozorište pruža mogućnost da se tome podsmehnemo i tako lakše doživimo neke istine o savremenom svetu i savremenom čoveku, koji pomalo deluje kao da je pred nervnim slomom“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Niški kulturni centar mesecima čeka da mu Grad odobri predlog članova žirija za ovogodišnjeg dobitnika nagrade “Branko Miljković”, za koju konkuriše 142 autora, i kakve to veze ima sa Radmilom Lazić
Inicijativom Šabačkog pozorišta sutra će u Beogradu biti održan skup svih kolega iz pozorišta Srbije koji se bore protiv zloupotrebe kulture. Naslov je „Ovo nije predstava ovo je štrajk“
Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi
Budući da je prvi birao datume, Beogradski džez festival (BJF) svoje 42. izdanje nehotice je „nasadio“ pred same parlamentarne izbore. U senci nadolazećih društvenih promena, bez uobičajenog publiciteta i pratećih programa ostao je i zbog toga što su mu glavni pokrovitelji ustanove na čijem čelu vise A. Šapić i N. Selaković. Uostalom, možda i bolje - zar biste takve želeli da vidite pre svirke za koju ste kupili ulaznicu? Skupština grada ionako je predugo već pomoćna zgrada Ćacilenda. S druge strane, nikad jači razlozi za „dobro da je uopšte održan“, bar nije odgođen i nema ne:jazz alternaciju. Plus, Šapić nije stigao da im ugradi kružni tok
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.