Dok opada podrška evropskom putu, vlast balansira između Zapada i Istoka, šaljući signale i Briselu i Moskvi. U tom duhu održana je u Beogradu i konferencija o BRIKS-u
U Beogradu je održana konferencija o BRIKS-u, savezu država čija članica Srbija nije, a o kojoj se neretko govori u javnosti i to kao kontrateži članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Dok je Srbija na putu ka članstvu u EU godinama i na njemu stagnira i trpi kritike zbog unutrašnje politike, predstavnici vlasti i dalje pokušavaju da budu dobri sa svima, ali i zaoštravaju reči kada govore o evropskoj zajednici.
Uporedo, istraživanja javnog mnjenja pokazuju nikad manju podršku građana Srbije evropskom putu, a predsednik Aleksandar Vučić odlazi u Moskvu i Kinu i odbija da uvede sankcije Rusiji – sve ono što EU kritikuje.
Da li je konferencija o BRIKS-u najava zaokreta ili blef za Zapad?
Ambasadori Rusije i Kine u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko i Li Ming su na Međunarodnoj konferenciji „BRIKS – Srbija među prijateljima” u Skupštini Srbije ohrabrili Srbiju da svoje interese ostvaruje u saradnji sa tim savezom država.
Na panelu u okviru konferencije „BRIKS + globalna realnost” sa ambasadorima Rusije, Kine, Belorusije i Venecuele učestvovao je bivši član Vlade Srbije zadužen za saradnju sa zemljama BRIKS-a Aleksandar Vulin, koji je istakao da Srbija ima pravo na izbor.
„Srpski suverenitet ne ide sa evropskim putem”, poručio je Vulin i naglasio da BRIKS od Srbije ne traži da se odriče svog suvereniteta.
Da ovakve izjave nisu iznenađujuće, smatra Dragoslav Rašeta, istraživač organizacije Novi treći put.
„To nije ništa novo s obzirom da je Aleksandar Vulin već nekoliko godina možda i najotvoreniji proponent bilo kakve bliže saradnje BRIKS-a i Srbije, čak i ulaska Srbije u BRIKS”, kaže Rašeta za „Vreme”.
Za sve to vreme, kako dodaje, nije ostvaren nikakav napredak u strukturi saradnje, institucionalizaciji BRIKS-a kao organizacije, već je on ostao na nivou onoga što je bio i pre dvadeset godina – jedan međunarodni forum.
„Zahtevi ne počivaju nužno na nekoj želji da se Srbija uključi u BRIKS, nego njihov uzrok leži u tom antizapadnom stavu i antizapadnom narativu koji je prisutan”, smatra Rašeta.
Vulin: Srbija da razmisli gde joj je mesto
Vulin je rekao da je vreme da se razmisli gde je Srbiji mesto i naglasio da je strateški interes Srbije povratak Kosova i Metohije i povratak vlastitog suvereniteta.
„Svaki korak približavanja EU je udaljavanje od suvereniteta Srbije, ali i prijatelja Rusije i Kine”, rekao je Vulin, dodavši da su sve članice EU dužne da deo svog suvereniteta prenesu na briselsku administraciju, a da BRIKS to od Srbije ne traži, dok EU to zahteva.
„Da li BRIKS traži od Srbije da uvede sankcije bilo kome”, upitao je Vulin i dodao EU to zahteva od Srbije i da poštovanje BRIKS-a ne isključuje pravila EU, dok EU isključuje pravila BRIKS.
Ambasadori Rusije i Kine o Srbiji i BRIKS-u
Foto: FoNet/Zoran MrđaKonferencija o BRIKS-u
Ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko je ocenio da se ključni ciljevi Srbije poklapaju sa aktivnostima BRIKS.
On je napomenuo da je nacionalni interes svake zemlje na svetu da se oslobodi zavisnosti od dolara i ocenio da su SAD pretvorile dolar u oružje za uništenje suvereniteta država.
Bocan-Harčenko je naglasio da je interes Srbije prema BRIKS-u opipljiv i da se očekuje odgovor da li je moguć razvoj njenih odnosa sa BRIKS-om, naglasivši da se taj savez država nije okupio protiv nekog, ali da je saradnja sa sadašnjom EU teško zamisliva.
Ambasador Kine Li Ming je istakao da njegova zemlja podržava Srbiju u naporima za bliže veze sa BRIKS-om, da se uspostavi širi konsenzus za saradnju u globalnom sistemu upravljanja koji je, kako je rekao, inkluzivniji i pravičniji.
Zašto baš sada?
Konferencija o BRIKS-u održana je usred političke krize u zemlji, a Rašeta smatra da je njeno organizovanje pokušaj da se izazovu emocije građana koji možda imaju bliže stavove prema Rusiji i Kini.
„Režim i dalje traži način da oporavi rejting vladajuće koalicije i da vidi da li bi poruke koje bi bile poslate sa te konferencije bile ključ za rešavanje problema”, smatra Rašeta.
Kako dodaje, kad god postoji neka unutrašnja kriza, SNS pre svega štiti svoj desni blok, „više nacionalističkih, rusofilnih opredeljenih glasača, zato što smatra da odatle stiže najveća opasnost po njegovo biračko telo”.
„I zbog toga vidimo često okretanje ka istoku, a u tim momentima je jednostavno došli do preklapanja određenih datuma poput samita u Pekingu povodom osamdeset godina od kraja okupacije Kine od strane Japana. Pedsednik jednostavno gleda da obnovi imidž koji on predstavljao – lidera koji je veoma blizak sa svim svetskim liderima. Slično pokušava i sa Trumpom”, kaže sagovornik „Vremena”.
Ima li prostora za zaokret od Zapada ka Istoku?
Rašeta smatra da takvog prostora nema.
„Kad vodite takvu politiku koja se kolokvijalno naziva politika četiri stuba, nemate vi tu nešto previše prostora da manevrišete jer vidimo svaki potez koji donesete može da bude korak nazad. Korak napred ka jednoj strani je korak nazad uglavnom ka drugoj”, kaže Rašeta.
To se, kaže, može videti na primeru sankcija NIS-u ili povodom bekstva iz zatvora kineskih agenata.
„S jedne strane, vi ste između nakovnja i čekića kad su pitanju SAD i Kina, a sa druge, kad su u pitanju EU i Rusija i tu ne postoji povoljna odluka.”
Šta je BRIKS?
Godine 2001. britanski ekonomista Džim O’Nil skovao je akronim BRIK (BRIC) kako bi označio zemlje za koje se tada verovalo da će dominirati svetskom ekonomijom u 21. veku: Brazil, Rusija, Indija i Kina. Ideja je bila čista identifikacija velikih tržišta sa potencijalom za rast.
Međutim, kada su te zemlje 2009. počele da se sastaju na političkom nivou, BRIK je prestao da bude isključivo tržišni koncept i počinje da poprima oblik foruma. Ulaskom Južne Afrike 2010. godine, nastaje današnji BRIKS. Ipak, formalna struktura nikada nije uspostavljena.
U javnom diskursu BRIKS se često predstavlja kao kontrateža Zapadu, svojevrsna antiteza Evropskoj uniji i SAD. Međutim, osim simbolike, ne nudi mnogo više. Nema zajedničkog zakonodavstva, nema institucionalnih mehanizama, nema integracija. Čak ni osnovne politike članica nisu usklađene: od spoljne politike i ekonomskog modela, do pristupa ljudskim pravima.
Ono što BRIKS nudi jeste platforma za političko pozicioniranje, prevashodno kao potpora retorici protiv dominacije Zapada, dolara i međunarodnih finansijskih institucija poput MMF. Ipak i dalje je reč o skupu nacionalnih interesa, a ne o kolektivnoj arhitekturi.
Kako Srbija sarađuje sa EU, a kako sa članicama BRIKS-a?
Dragoslav Rašeta ukazuje na to da Srbija obavlja oko 65 odsto robne razmene sa zemljama članicama EU, dok je saradnja sa zemljama BRIKS-a dosta slabija.
„Naš izvoz je gotovo u potpunosti pokriven uvozom iz EU, a verojatno ćemo do kraja ove decenije više izvoziti robe, usluge i dobara u EU nego što ćemo uvoziti. Kad pogledamo sa glavnim članicama BRIKS-a situacija u potpunosti obrnuta. Naša robna razmena sa Rusijom i sa Kinom je gotovo jednostrana”, kaže Rašeta.
Kako zaključuje, BRIKS je veoma labava organizacija u kojoj nema apetita za dodatnim širenjem nakon uključenja pet dodatnih članica.
U ovu zajednicu ulazi se ukoliko vas, po političkoj volji postojećih članica, pozovu.
Tako su 2023. godine poziv za pridruživanje dobili Egipat, Etiopija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Iran i Saudijska Arabija. Argentina je takođe bila pozvana, ali je odbila da pristupi.
BRIKS danas tako čine ovih pet zemalja uz pet osnovnih članica – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.
Lideri BRIKS-a saopštili su ranije da grupi želi da se pridruži 40 zemalja.
Zahtev za pridruživanje BRIKS-u podnele su i članica NATO-a Turska, kao i Azerbejdžan.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Udruženja poljoprivrednika najavila su nastavak protesta i višednevne izlaske na ulice i puteve širom Srbije zbog toga što se nadležno ministarstvo i institucije uporno uglošuju o njihove zahteve
Zašto predstavnici režima protestuju protiv u dobroj meri prorežimskog RTS-a, četiri meseca pre nego što generalnom direktoru Javnog servisa Draganu Bujoševiću ističe mandat
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!