img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Geopolitika

„BRIKS – Srbija među prijateljima”: Poziv da Srbija odustane od Zapada

29. septembar 2025, 16:43 K. S.
Foto: FoNet/Zoran Mrđa
Međunarodna konferencija o BRIKS-u održana je u Beogradu
Copied

Dok opada podrška evropskom putu, vlast balansira između Zapada i Istoka, šaljući signale i Briselu i Moskvi. U tom duhu održana je u Beogradu i konferencija o BRIKS-u

U Beogradu je održana konferencija o BRIKS-u, savezu država čija članica Srbija nije, a o kojoj se neretko govori u javnosti i to kao kontrateži članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Dok je Srbija na putu ka članstvu u EU godinama i na njemu stagnira i trpi kritike zbog unutrašnje politike, predstavnici vlasti i dalje pokušavaju da budu dobri sa svima, ali i zaoštravaju reči kada govore o evropskoj zajednici.

Uporedo, istraživanja javnog mnjenja pokazuju nikad manju podršku građana Srbije evropskom putu, a predsednik Aleksandar Vučić odlazi u Moskvu i Kinu i odbija da uvede sankcije Rusiji – sve ono što EU kritikuje.

Da li je konferencija o BRIKS-u najava zaokreta ili blef za Zapad?

Ambasadori Rusije i Kine u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko i Li Ming su na Međunarodnoj konferenciji „BRIKS – Srbija među prijateljima” u Skupštini Srbije ohrabrili Srbiju da svoje interese ostvaruje u saradnji sa tim savezom država.

Na panelu u okviru konferencije „BRIKS + globalna realnost” sa ambasadorima Rusije, Kine, Belorusije i Venecuele učestvovao je bivši član Vlade Srbije zadužen za saradnju sa zemljama BRIKS-a Aleksandar Vulin, koji je istakao da Srbija ima pravo na izbor.

„Srpski suverenitet ne ide sa evropskim putem”, poručio je Vulin i naglasio da BRIKS od Srbije ne traži da se odriče svog suvereniteta.

Da ovakve izjave nisu iznenađujuće, smatra Dragoslav Rašeta, istraživač organizacije Novi treći put.

„To nije ništa novo s obzirom da je Aleksandar Vulin već nekoliko godina možda i najotvoreniji proponent bilo kakve bliže saradnje BRIKS-a i Srbije, čak i ulaska Srbije u BRIKS”, kaže Rašeta za „Vreme”.

Za sve to vreme, kako dodaje, nije ostvaren nikakav napredak u strukturi saradnje, institucionalizaciji BRIKS-a kao organizacije, već je on ostao na nivou onoga što je bio i pre dvadeset godina – jedan međunarodni forum.

„Zahtevi ne počivaju nužno na nekoj želji da se Srbija uključi u BRIKS, nego njihov uzrok leži u tom antizapadnom stavu i antizapadnom narativu koji je prisutan”, smatra Rašeta.

Vulin: Srbija da razmisli gde joj je mesto

Vulin je rekao da je vreme da se razmisli gde je Srbiji mesto i naglasio da je strateški interes Srbije povratak Kosova i Metohije i povratak vlastitog suvereniteta.

„Svaki korak približavanja EU je udaljavanje od suvereniteta Srbije, ali i prijatelja Rusije i Kine”, rekao je Vulin, dodavši da su sve članice EU dužne da deo svog suvereniteta prenesu na briselsku administraciju, a da BRIKS to od Srbije ne traži, dok EU to zahteva.

„Da li BRIKS traži od Srbije da uvede sankcije bilo kome”, upitao je Vulin i dodao EU to zahteva od Srbije i da poštovanje BRIKS-a ne isključuje pravila EU, dok EU isključuje pravila BRIKS.

Ambasadori Rusije i Kine o Srbiji i BRIKS-u

Foto: FoNet/Zoran Mrđa
Konferencija o BRIKS-u

Ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko je ocenio da se ključni ciljevi Srbije poklapaju sa aktivnostima BRIKS.

On je napomenuo da je nacionalni interes svake zemlje na svetu da se oslobodi zavisnosti od dolara i ocenio da su SAD pretvorile dolar u oružje za uništenje suvereniteta država.

Bocan-Harčenko je naglasio da je interes Srbije prema BRIKS-u opipljiv i da se očekuje odgovor da li je moguć razvoj njenih odnosa sa BRIKS-om, naglasivši da se taj savez država nije okupio protiv nekog, ali da je saradnja sa sadašnjom EU teško zamisliva.

Ambasador Kine Li Ming je istakao da njegova zemlja podržava Srbiju u naporima za bliže veze sa BRIKS-om, da se uspostavi širi konsenzus za saradnju u globalnom sistemu upravljanja koji je, kako je rekao, inkluzivniji i pravičniji.

Zašto baš sada?

Konferencija o BRIKS-u održana je usred političke krize u zemlji, a Rašeta smatra da je njeno organizovanje pokušaj da se izazovu emocije građana koji možda imaju bliže stavove prema Rusiji i Kini.

„Režim i dalje traži način da oporavi rejting vladajuće koalicije i da vidi da li bi poruke koje bi bile poslate sa te konferencije bile ključ za rešavanje problema”, smatra Rašeta.

Kako dodaje, kad god postoji neka unutrašnja kriza, SNS pre svega štiti svoj desni blok, „više nacionalističkih, rusofilnih opredeljenih glasača, zato što smatra da odatle stiže najveća opasnost po njegovo biračko telo”.

„I zbog toga vidimo često okretanje ka istoku, a u tim momentima je jednostavno došli do preklapanja određenih datuma poput samita u Pekingu povodom osamdeset godina od kraja okupacije Kine od strane Japana. Pedsednik jednostavno gleda da obnovi imidž koji on predstavljao – lidera koji je veoma blizak sa svim svetskim liderima. Slično pokušava i sa Trumpom”, kaže sagovornik „Vremena”.

Ima li prostora za zaokret od Zapada ka Istoku?

Rašeta smatra da takvog prostora nema.

„Kad vodite takvu politiku koja se kolokvijalno naziva politika četiri stuba, nemate vi tu nešto previše prostora da manevrišete jer vidimo svaki potez koji donesete može da bude korak nazad. Korak napred ka jednoj strani je korak nazad uglavnom ka drugoj”, kaže Rašeta.

To se, kaže, može videti na primeru sankcija NIS-u ili povodom bekstva iz zatvora kineskih agenata.

„S jedne strane, vi ste između nakovnja i čekića kad su pitanju SAD i Kina, a sa druge, kad su u pitanju EU i Rusija i tu ne postoji povoljna odluka.”

Šta je BRIKS?

Godine 2001. britanski ekonomista Džim O’Nil skovao je akronim BRIK (BRIC) kako bi označio zemlje za koje se tada verovalo da će dominirati svetskom ekonomijom u 21. veku: Brazil, Rusija, Indija i Kina. Ideja je bila čista identifikacija velikih tržišta sa potencijalom za rast.

Međutim, kada su te zemlje 2009. počele da se sastaju na političkom nivou, BRIK je prestao da bude isključivo tržišni koncept i počinje da poprima oblik foruma. Ulaskom Južne Afrike 2010. godine, nastaje današnji BRIKS. Ipak, formalna struktura nikada nije uspostavljena.

U javnom diskursu BRIKS se često predstavlja kao kontrateža Zapadu, svojevrsna antiteza Evropskoj uniji i SAD. Međutim, osim simbolike, ne nudi mnogo više. Nema zajedničkog zakonodavstva, nema institucionalnih mehanizama, nema integracija. Čak ni osnovne politike članica nisu usklađene: od spoljne politike i ekonomskog modela, do pristupa ljudskim pravima.

Ono što BRIKS nudi jeste platforma za političko pozicioniranje, prevashodno kao potpora retorici protiv dominacije Zapada, dolara i međunarodnih finansijskih institucija poput MMF. Ipak i dalje je reč o skupu nacionalnih interesa, a ne o kolektivnoj arhitekturi.

Kako Srbija sarađuje sa EU, a kako sa članicama BRIKS-a?

Dragoslav Rašeta ukazuje na to da Srbija obavlja oko 65 odsto robne razmene sa zemljama članicama EU, dok je saradnja sa zemljama BRIKS-a dosta slabija.

„Naš izvoz je gotovo u potpunosti pokriven uvozom iz EU, a verojatno ćemo do kraja ove decenije više izvoziti robe, usluge i dobara u EU nego što ćemo uvoziti. Kad pogledamo sa glavnim članicama BRIKS-a situacija u potpunosti obrnuta. Naša robna razmena sa Rusijom i sa Kinom je gotovo jednostrana”, kaže Rašeta.

Kako zaključuje, BRIKS je veoma labava organizacija u kojoj nema apetita za dodatnim širenjem nakon uključenja pet dodatnih članica.

U ovu zajednicu ulazi se ukoliko vas, po političkoj volji postojećih članica, pozovu.

Tako su 2023. godine poziv za pridruživanje dobili Egipat, Etiopija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Iran i Saudijska Arabija. Argentina je takođe bila pozvana, ali je odbila da pristupi.

BRIKS danas tako čine ovih pet zemalja uz pet osnovnih članica – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.

Lideri BRIKS-a saopštili su ranije da grupi želi da se pridruži 40 zemalja.

Zahtev za pridruživanje BRIKS-u podnele su i članica NATO-a Turska, kao i Azerbejdžan.

Tagovi:

Aleksandar Vulin Politika BRIKS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Narodna skupština

27.jul 2026. A.I.

Izglasavanje (ne)poverenja Macutovoj Vladi: TV šou za letnju sezonu

Posle više od pet meseci od kako je parlamentarna opozicija podnela zahtev za izglasavanje nepoverenja Vladi, o njemu će se narodni poslanici konačno izjašnjavati danas

Predsednik Srbije

Izbori

26.jul 2026. I.M.

Vučić ponovo o izborima: Moguće je da izgubimo, ali ćemo brojati glasove

Vučić je izjavio da će predsednički izbori najranije biti održani krajem decembra ove godine, a najkasnije početkom februara 2027. godine, nakon parlamentarnih izbora koje očekuje u oktobru ili novembru

Pasoš Crne Gore

Evrointegracije

26.jul 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Da li će u Srbiji nastati jagma za crnogorskim pasošem?

Crna Gora uvodi vize za Ruse, Turke i Kineze. Može se očekivati da ulaskom Crne Gore u EU interesovanje za crnogorsko državljanstvo značajno porasti posebno kod ljudi iz Srbije

Šapić

Gradonačelnik

25.jul 2026. R. V.

„Pacovske interesne grupe” gradonačelnika: Ko vuče konce u Beogradu

Dugo su se opozicija i građani pitali – gde je gradonačelnik Beograda, a posle sastanka Sindkata Centar GSP sa predsednikom Aleksandrom Vučićem nametnulo se pitanje – ko u stvari donosi odluke u/o Beogradu

Američke carine

24.jul 2026. S. Č.

Vučić: Američke tarife za Srbiju su 0 odsto

Predsednik Vučić je na RTS-u objavio da su od noćas, američke carine od 35 odsto, zahvaljujući pregovorima smanjene na nula odsto

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure