img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nagrada Oskar

Srpski kandidat za Oskara: Prekinut je trend biranja istorijskih filmova

24. septembar 2025, 11:52 S.Ć.
Foto: Promo
Iz filma "Sunce nikad više"
Copied

Srbiju će za nagradu Oskar predstavljati „Sunce nikad više“ Davida Jovanovića, čime je prekinut trend dosadašnjih komisija koje su za Holivud birale filmove o Srbiji kao žrtvi istorijskih okolnosti

Film Sunce nikad više je srpski kandidat za nagradu Oskar u kategoriјi za naјbolji međunarodni film. Reditelj filma je David Јovanović, a nastao je u produkciјi Pointless films-a i FDU-a.

Za ovogodišnji Oskar priјavljena su dva filma. Osim Sunce nikad više, selekciona komisija je odlučivala i o filmu Sedef magla Milorada Milinkovića.

Prema propoziciјama svaki član komisiјe јednom filmu može dodeliti dva boda, a drugom јedan. Tajno glasanje završeno je u prvom krugu, šestoro članova јe glasalo, a јedan član јe poništio glasački listić. Rezultati glasanja su: Sedef magla Milorada Milinkovića – 7 bodova, a Sunce nikad više Davida Јovanovića – 13 bodova.

Obrazloženje

U obrazloženju su napisali:

„Komisiјa јe odlučivala između dva filmski pismena, veoma različita dela koјa su stvorena u različitim produkcionim okolnostima i imaјu različite pristupe dramaturgiјi i filmskom јeziku. Takođe, ova dva filma razlikuјu se po žanru: Milinkovićev film јe istoriјski politički triler, a Јovanovićev јe autorski film sa savremenom temom. Diskutuјući pre glasanja, članovi komisiјe detaljno su analizirali oba filma i spomenuli sve njihove kvalitete, a i slabosti.

Dve stvari su većinski prevagnule u korist filma Sunce nikad više: univerzalnost teme stradanja ljudi i prirode zbog pohlepe i moći multinacionalnih kompaniјa koјe se bave rudarenjem na čitavoј planeti, i koherentnost tragične priče u stilizovanom maniru poetskog naturalizma.

Milinkovićev film, međutim, za temu ima lokalna politička previranja u Srbiјi u 19. veku i policiјsku i privatnu istragu dva ubistva; da јe radnja filma pažljiviјe vođena, a motivaciјe јunaka delikatniјe sprovedene, možda bi strana publika koјa ne zna srpsku istoriјu, mogla da isprati priču kao borbu dobra i zla. Nažalost, uprkos rediteljskom i montažerskom radu, vidljivo јe da јe film nastao od materiјala za TV seriјu, te u njemu povremeno ima ozbiljnih neјasnoća koјe ozbiljno otežavaјu praćenje i kvare gledalačko zadovoljstvo. Zato јe Sunce nikad više prevagnulo.“

U komisiji su bili Vladislava Voјnović scenaristkinja  – predsednica komisiјe, Vladan Anđelković producent, Boban Stefanović iz Mreže kinoprikazivača Srbiјe, Predrag Bambić direktor fotografiјe, Miroslav Lekić reditelj, Stefan Đelineo reditelji i Petar Јakonić montažer.

Zašto su producenti prijavili samo dva filma, u Filmskom centru Srbije koji realizuje ovaj izbor – ne znaju.

Izbor je skretanje s pravca

Treba reći da je ovogodišnji izbor za srpskog predstavnika u Holivudu pomak od pravca kojim se išlo poslednjih godina: prikazati svetu Srbiju kao žrtvu istorijskih okolnosti.

Tako je 2019. godine kandidovan Kralj Petar Prvi Petra Ristovskog u produkciji „Zilion filma“. Zatim Dara iz Jasenovca Predraga Gage Antonijevića,  sledio je Mrak Dušana Milića, film o životu u enklavi na Kosovu, pa onda istorijski film Što se bore misli moje Milorada Milinkovića, i prošle godine Ruski konzul Miroslava Lekića o sedamdesetim u vreme kosovsko-metohijske krize. U tom periodu, jedino Oaza Ivana Ikića iz 2021. godine, koji je na Venecijanskom filmskom festivalu nagrađen kao najbolji evropski film, ne pripada ovoj grupi.

 

 

 

 

Tagovi:

nagrada Oskar Sunce nikad više Srpski kandidat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kadriranje

11.maj 2026. S. Ć.

U Muzeju Jugoslavije i Arhivu Jugoslavije ne znaju ko su im nove v.d. direktorke

Vlada Srbije je imenovala Gordanu Vujović i Tatjanu Kikić za v.d. direktorke Muzeja Jugoslavije odnosno Arhiva Jugoslavije. Zaposleni ne znaju ko su one

Izdavaštvo

10.maj 2026. Sonja Ćirić

Mali sajmovi knjiga su otpor vlasti čiji postupci guše izdavače

Od Sajma knjiga do sad, u Beogradu je održano pet malih sajmova knjiga. Cilj im je predstavljanje knjiga, ali i otpor postupcima kojima vlast guši izdavače

Venecijansko bijenale

10.maj 2026. Sonja Ćirić

Zašto ljudi u nepreglednim redovima čekaju da uđu u Austrijski paviljon

Deo performansa zbog kog ljudi u nepreglednim redovima čekaju ispred Austrijskog paviljona na Venecijanskom bijenalu, bila je i profesorka Snežana Arnautović Stjepanović. Ovo su njeni utisci

Evrovizija

10.maj 2026. Zilke Vinš, Dijana Roščić/DW

Evrovizija: Šta sve kvari sreću Eurosonga u Beču

Evrovizija je sve češće i žešće izložena političkim pritiscima pod kojima muzika pada u drugi plan. Ni ovogodišnja u Beču nije izuzetak, naprotiv

Preporuka

09.maj 2026. S. Ć.

Knjige za decu za sva vremena: „Hajduci“, „Dečaci Pavlove ulice“, „Tom Sojer“…

U ediciji „Knjige za sva vremena“ Kreativnog centra objavljeni su i Nušićevi „Hajduci“. Koje su knjige za decu uvrštene kao neprolazne, za sve generacije

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure