
Festival
Regionalni festival „Na pola puta“ bez dinara pomoći
U Užicu je u toku 20. književni festival „Na pola puta“ koji okuplja pisce jugoslovenskih prostora. Ni Ministarstvo kulture ni Grad ne učestvuju u njegovoj realizaciji
Foto: Promo
Srbiju će za nagradu Oskar predstavljati „Sunce nikad više“ Davida Jovanovića, čime je prekinut trend dosadašnjih komisija koje su za Holivud birale filmove o Srbiji kao žrtvi istorijskih okolnosti
Film Sunce nikad više je srpski kandidat za nagradu Oskar u kategoriјi za naјbolji međunarodni film. Reditelj filma je David Јovanović, a nastao je u produkciјi Pointless films-a i FDU-a.
Za ovogodišnji Oskar priјavljena su dva filma. Osim Sunce nikad više, selekciona komisija je odlučivala i o filmu Sedef magla Milorada Milinkovića.
Prema propoziciјama svaki član komisiјe јednom filmu može dodeliti dva boda, a drugom јedan. Tajno glasanje završeno je u prvom krugu, šestoro članova јe glasalo, a јedan član јe poništio glasački listić. Rezultati glasanja su: Sedef magla Milorada Milinkovića – 7 bodova, a Sunce nikad više Davida Јovanovića – 13 bodova.
Obrazloženje
U obrazloženju su napisali:
„Komisiјa јe odlučivala između dva filmski pismena, veoma različita dela koјa su stvorena u različitim produkcionim okolnostima i imaјu različite pristupe dramaturgiјi i filmskom јeziku. Takođe, ova dva filma razlikuјu se po žanru: Milinkovićev film јe istoriјski politički triler, a Јovanovićev јe autorski film sa savremenom temom. Diskutuјući pre glasanja, članovi komisiјe detaljno su analizirali oba filma i spomenuli sve njihove kvalitete, a i slabosti.
Dve stvari su većinski prevagnule u korist filma Sunce nikad više: univerzalnost teme stradanja ljudi i prirode zbog pohlepe i moći multinacionalnih kompaniјa koјe se bave rudarenjem na čitavoј planeti, i koherentnost tragične priče u stilizovanom maniru poetskog naturalizma.
Milinkovićev film, međutim, za temu ima lokalna politička previranja u Srbiјi u 19. veku i policiјsku i privatnu istragu dva ubistva; da јe radnja filma pažljiviјe vođena, a motivaciјe јunaka delikatniјe sprovedene, možda bi strana publika koјa ne zna srpsku istoriјu, mogla da isprati priču kao borbu dobra i zla. Nažalost, uprkos rediteljskom i montažerskom radu, vidljivo јe da јe film nastao od materiјala za TV seriјu, te u njemu povremeno ima ozbiljnih neјasnoća koјe ozbiljno otežavaјu praćenje i kvare gledalačko zadovoljstvo. Zato јe Sunce nikad više prevagnulo.“
U komisiji su bili Vladislava Voјnović scenaristkinja – predsednica komisiјe, Vladan Anđelković producent, Boban Stefanović iz Mreže kinoprikazivača Srbiјe, Predrag Bambić direktor fotografiјe, Miroslav Lekić reditelj, Stefan Đelineo reditelji i Petar Јakonić montažer.
Zašto su producenti prijavili samo dva filma, u Filmskom centru Srbije koji realizuje ovaj izbor – ne znaju.
Izbor je skretanje s pravca
Treba reći da je ovogodišnji izbor za srpskog predstavnika u Holivudu pomak od pravca kojim se išlo poslednjih godina: prikazati svetu Srbiju kao žrtvu istorijskih okolnosti.
Tako je 2019. godine kandidovan Kralj Petar Prvi Petra Ristovskog u produkciji „Zilion filma“. Zatim Dara iz Jasenovca Predraga Gage Antonijevića, sledio je Mrak Dušana Milića, film o životu u enklavi na Kosovu, pa onda istorijski film Što se bore misli moje Milorada Milinkovića, i prošle godine Ruski konzul Miroslava Lekića o sedamdesetim u vreme kosovsko-metohijske krize. U tom periodu, jedino Oaza Ivana Ikića iz 2021. godine, koji je na Venecijanskom filmskom festivalu nagrađen kao najbolji evropski film, ne pripada ovoj grupi.

U Užicu je u toku 20. književni festival „Na pola puta“ koji okuplja pisce jugoslovenskih prostora. Ni Ministarstvo kulture ni Grad ne učestvuju u njegovoj realizaciji

Zaposleni Narodnog pozorišta dobili su predlog repertoara za decembar, ali im njegov sadržaj nagoveštava da ni sledećeg meseca neće biti na svojoj sceni

Po Vladimiru Đukanoviću Đuki ključni razlog zašto ljudi ne idu u pozorište je politički i ideološki stav njihovih glumaca. Prema podacima RZS, ljudi idu u pozorište, čak i više nego pre

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve