Predsednica Moldavije Maja Sandu upozorila je da Rusija ulaže stotine miliona evra kako bi potkopala izbore koji će u toj zemlji biti održani u nedelju, 28. septembra.
„Kremlj ulaže stotine miliona evra da bi kupio stotine hiljada glasova na obe obale reke Dnjestar i u inostranstvu“, rekla je Sandu. „Ljude svakodnevno truju lažima. Stotine pojedinaca plaćaju da izazivaju nerede, nasilje i šire strah. Ako Rusija preuzme kontrolu nad Moldavijom, posledice će biti trenutne i opasne za našu zemlju i za ceo region. Svaki Moldavac će patiti, bez obzira za koga je glasao.“
Sandu je već ranije govorila o „neviđenim“ naporima Moskve da se umeša u izbore, a njen savetnik za nacionalnu bezbednost Stanislav Sekrieru ocenio je da Rusija ne samo da koristi dezinformacije i lažne medijske kanale, već i obučava pojedince za nasilje i destabilizaciju, prenosi „Politiko“.
Od početka rata u Ukrajini, Moldavija je politički sve bitnija za EU i Rusiju, pa bi tako mogla da postane „mala Ukrajina“, upozoravaju zapadni mediji.
Sistemska putovanja u Srbiju
U ponedeljak, 22. septembra, moldavska policija sprovela je više od 250 pretresa širom zemlje (uključujući i četiri zatvora) u okviru istrage navodnog plana, koji je podržala Rusija, a čiji je cilj bio izazivanje „masovnih nereda“ i destabilizacija zemlje pred izbore, preneo je Asošijeted pres. Uhapšene su 74 osobe, a zaplenjene su velike količine novca, dokumentacija i elektronskih uređaja.
„Sedamdeset i četiri osobe privedene su na period do 72 sata“, izjavio je Viktor Furtuna, glavni moldavski tužilac iz Kancelarije za borbu protiv organizovanog kriminala i posebnih slučajeva.
Moldavska policija je saopštila da je plan za izazivanje nereda bio „koordinisan iz Ruske Federacije, preko kriminalnih elemenata“.
Furtuna je rekao i da su većina osumnjičenih „sistematski putovali“ u Srbiju, gde su prošli obuke, te da su starosti između 19 i 45 godina. Za to su, kako se navodi, dobijali oko 400 evra, prenosi Radio România Iași.
Šef policije Viorel Černauteanu izjavio je da su pojedinci obučavani i unutar Moldavije, ali da je većinu učesnika pripremalo osoblje iz Ruske Federacije.
Zašto je mala Moldavija bitna Evropi i Rusiji
Od proglašenja nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991. godine, Moldavija je tražila svoj put u Evropi — nešto što bi Rusija želela da spreči.
I proruske i proevropske snage su jake u Moldaviji, koja je smeštena između članice EU i NATO-a Rumunije i Ukrajine. Od kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Moldavija se sve češće pojavljuje u vestima.
Moldavija je mala zemlja na jugozapadnoj granici Ukrajine, i u proleće 2022. godine činilo se mogućim da bi i Rusija mogla da je napadne i okupira. Ovo bi otvorilo drugi front za Ukrajinu i dovelo Rusiju tik uz jugoistočnu granicu i EU i NATO-a, pisao je Dojče vele.
Od tada, političari u Nemačkoj i Evropi posvećuju više pažnje Moldaviji nego ikada ranije.
U znak solidarnosti, EU je dodelila i Ukrajini i Moldaviji status zemlje kandidata u junu 2022. godine. Nekoliko evropskih zemalja, pre svega Nemačka, pružaju Moldaviji vojnu podršku.