Ljudi koji su napustili kruzer da bi se vratili u svoje zemlje, a nakon prvog smrtnog slučaja od posledica hantavirusa, pripadnici su najmanje 12 nacionalnosti, dok je za dve osobe nacionalna pripadnost nepoznata
Holandska kompanija koja upravlja kruzerom MV Hondijus pogođenim smrtonosnim hantavirusom otkrila je u četvrtak da je 29 putnika napustilo taj brod 24. aprila na ostrvu Sveta Jelena u južnom Atlantiku, skoro dve nedelje nakon što je prvi putnik preminuo na brodu.
Kompanija je ranije saopštila da je telo preminulog Holanđanina prebačeno s broda na Svetu Jelenu, i da se pritom iskrcala i njegova supruga. Zatim je otputovala komercijalnim letom u Južnu Afriku i umrla nakon što je kolabirala na aerodromu u Johanesburgu.
Kompanija ranije nije potvrdila da su desetine ljudi u to vreme takođe napustile brod, prenosi AP.
Ljudi koji su napustili brod da bi se vratili u svoje zemlje pripadnici su najmanje 12 nacionalnosti, saopštila je kompanija Oušnvajd ekspedišns, navodeći da su na brodu bile i dve osobe čija je nacionalna pripadnost nepoznata.
Vlasti u Južnoj Africi i Evropi pokušavaju da pronađu kontakte svih putnika koji su napustili brod.
U sredu (6. maj) ispostavilo se da je jedan muškarac bio pozitivan na hantavirus u Švajcarskoj, nakon što se takođe iskrcao na Svetoj Jeleni i odleteo kući.
Holandske vlasti nisu saopštile gde se sada nalaze ostali putnici koji su se iskrcali.
Jedan Britanac je evakuisan sa broda u Južnu Afriku nekoliko dana kasnije, dok su tri osobe, uključujući brodskog lekara, evakuisane dok je brod bio blizu Zelenortskih Ostrva, i u sredu su odvedene na lečenje u Evropu. Tri putnika su preminula od hantavirusa, a nekoliko ih je obolelo.
Maksimalne mere zaštite u Nemačkoj
Nemica (65) koja se smatra kontakt-osobom preminule nemačke putnice, sletela je u sredu uveče specijalnim avionom u Amsterdam.
Odatle je potom transportovana u Diseldorf vozilom za prevoz visoko infektivnih pacijenata. Put do Univerzitetske klinike trajao je tri i po sata, uz rotaciona svetla i sirene, piše DW.
Preostala dva evakuisana pacijenta su, prema navodima holandskog instituta RIVM, iz Engleske i Holandije.
Prema navodima Univerzitetske klinike u Diseldorfu, još nije jasno da li je kontaktna osoba zaista zaražena hantavirusom. Pomenuta žena za sada ne pokazuje simptome, ali će ipak, iz predostrožnosti će prvo biti zbrinuta u Univerzitetskoj klinici. Nakon toga bi mogla biti prebačena u ustanovu bliže mestu stanovanja, ukoliko za to ne bude medicinskih prepreka.
Jerg Tim, direktor Instituta za virusologiju pri Univerzitetskoj klinici, smatra da je malo verovatno da bi se ovaj soj virusa mogao proširiti i u Nemačkoj: „Bezbednosne mere su postavljene tako da neće doći do prenosa zaraze.“ Istovremeno je rekao da ne veruje da se virus u ovom slučaju lako prenosi sa čoveka na čoveka. To što se zaraza ipak proširila na brodu, smatra pre izuzetkom nego pravilom.
U sredu je objavljeno i da je kod jednog putnika prebačenog u Južnoafriüku Republiku, prema preliminarnim rezultatima testiranja potvrđen andski soj hantavirusa. To je saopštilo južnoafričko Ministarstvo zdravlja. Andski soj javlja se prvenstveno u Južnoj Americi i smatra se veoma opasnim. U poređenju sa varijantama hantavirusa koje postoje u Nemačkoj i Evropi, kod zaraženih mnogo češće dolazi do teških oblika bolesti ili smrtnog ishoda.
Foto: AP photo/Misper ApawuKruzer MV Hondijus
Virus prenose glodari
Hantavirus prenose glodari, a infekcije se obično dešavaju kada virus dospe u vazduh iz urina, izmeta ili pljuvačke glodara, a ako se u periodu zaražavanja pojave respiratorni simptomi, stopa smrtnosti iznosi oko 38 odsto.
Virus može da izazove dve teške bolesti: hantavirusni plućni sindrom, koji najčešće počinje umorom, groznicom i bolovima u mišićima, posle čega slede glavobolje, vrtoglavica, groznica i problemi sa stomakom; i hemoragična groznica sa bubrežnim sindromom, kao teža bolest koja prvenstveno pogađa bubrege, a kasniji simptomi mogu da budu nizak krvni pritisak, unutrašnje krvarenje i akutna bubrežna insuficijencija.
Ne postoji lek za infekciju hantavirusom, a preporučuje se terapija kiseonikom, mehanička ventilacija, antivirusni lekovi, pa i dijaliza. Pacijenti sa teškim simptomima obično se smeštaju na odeljenja intenzivne nege. U teškim slučajevima, nekima će možda biti potrebna intubacija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Moskva je pozvala diplomatska predstavništva da obezbede blagovremenu evakuaciju iz Kijeva, s obzirom na „neizbežni udar“ ruskih oružanih snaga na taj grad, a u znak odmazde. Istovremeno ukrajinski napadi dronovima na ciljeve duboko u ruskoj teritoriji sve su intenzivniji
Separatisti Alberte, šeste po veličini provincije, žele otcepljenje. Sakupili su i potpise za referendum, a šta to znači i hoće li izglasati nezavisnost
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!