

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Evropska komisija je predložila paket sankcija protiv Izraela. Međutim, bez podrške članica EU to neće moći da joj prođe, osim obustave isplate novca iz fondova EU za zajedničke projekte sa Izraelom
„Želim to da kažem vrlo jasno. Cilj nije da se kazni Izrael. Cilj je da se poboljša situacija u Gazi„, izjavila je u sredu u Briselu visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas kada je zajedno sa još dvojicom komesara, predstavila novi paket sankcija protiv Izraela.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je najavila sankcije protiv Izraela prošle sedmice, čime je označila zaokret u dosadašnjoj politici Komisije.
Najnovija ofanziva izraelske vojske na grad Gazu, prema rečima Kaje Kalas, predstavlja „novu eskalaciju rata, koja dodatno pogoršava humanitarnu krizu“.
Kalas priznaje da se javno mnjenje u državama članicama promenilo zbog patnje u Gazi, ali da se političke linije u glavnim gradovima nisu pomerile. Predložene sankcije će biti predmet rasprave u Evropskom parlamentu. S obzirom na trenutne pozicije, vrlo je teško postići potrebnu većinu. Do sada su sankcije protiv Izraela nailazile na otpor Nemačke, ali i Mađarske, Italije, Češke, Bugarske i Austrije.
Novi „robustan paket sankcija“, kako je to rekla Kalas, obuhvata tri ključna aspekta.
1. Hamas, izraelski ministri i doseljenici
Predložene su sankcije protiv „terorista Hamasa“, „ekstremističkih ministara“ u izraelskoj vladi i „nasilnih doseljenika“ na Zapadnoj obali, kao i protiv institucija koje podržavaju nekažnjivost na Zapadnoj obali.
Hamas, koji EU, SAD i druge zapadne zemlje smatraju terorističkom organizacijom, odgovoran je za napad na Izrael 7. oktobra 2023. Prema izraelskim podacima, tada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a više od 250 je uzeto za taoce. Kao odgovor, izraelski vojni napadi su, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi pod kontrolom Hamasa, doveli do smrti više od 64.000 ljudi.
EU je i ranije uvodila sankcije jevrejskim doseljenicima, a sada želi da ih pojača.
Predlog za sankcionisanje dvojice izraelskih ministara – ministra finansija Becalela Smotriča i ministra policije Itamara Ben-Gvira – već duže je na stolu.
Da bi sankcije stupile na snagu, potrebna je saglasnost svih 27 članica EU.
2. Delimična suspenzija slobodne trgovine
Evropska komisija je predložila i suspenziju pojedinih odredbi iz trgovinskog dela Sporazuma o pridruživanju EU i Izraela. „U praksi to znači da roba iz Izraela gubi privilegovan pristup tržištu EU“, objasnio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Prema podacima EU, ovo bi se odnosilo na 37% izraelskog izvoza u EU. Ukupno, EU iz Izraela uvozi robu vrednu skoro 16 milijardi evra – a pogođena bi bila roba vredna oko 5,8 milijardi evra. Ako bi trgovinski tokovi ostali isti, uvoznici u EU bi morali da plate dodatnih 227 miliona evra za izraelske proizvode.
EU je najvažniji trgovinski partner Izraelu, dok je Izrael za EU tek na 31. mestu.
Šefčovič naglašava da se ne radi samo o „golim brojkama“, već i o „političkoj odluci“. Da bi ona imala efekta, potrebna je „kvalifikovana većina“ – dakle, 15 članica koje predstavljaju najmanje 65% građana EU.
3. Obustava isplate sredstava iz EU fondova
Kao treći korak, Evropska komisija će obustaviti isplate sredstava iz fonda za međunarodnu saradnju namenjenih Izraelu. Radi se o oko 6 miliona evra za 2025. namenjenih partnerskim programima i regionalnim projektima u okviru sprovođenja Abrahamovih sporazuma.
Takođe, obustaviće se isplata i oko 9,5 miliona evra za već tekuće projekte.
Međutim, oko 20 miliona evra za Memorijalni centarHolokausta Jad Vašem, kao i sredstva namenjena civilnom društvu i izraelsko-palestinskim mirovnim inicijativama, neće biti pogođena ovim merama.
Ove odluke koje se tiču fondova – mogu odmah stupiti na snagu, jer EU ima pravo da ih samostalno donese u slučaju posebnih okolnosti, istakla je evropska komesarka za Mediteran Dubravka Šuica.
Oštre kritike iz Izraela
Izraelska vlada je oštro kritikovala ove predloge Evropske komisije. Još prošle nedelje, izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar je na platformi X najave ocenio kao „žalosne“ i optužio Ursulu fon der Lajen da ponavlja Hamasovu propagandu.
U sredu je otišao korak dalje i predloge nazvao „moralno i politički iskrivljenim“. Nadaju se, rekao je, da se one – kao i do sada – neće sprovesti.
„Koraci protiv Izraela bili bi odgovarajuće uzvraćeni“, poručio je Sar, ali je dodao da se nada da do toga neće doći.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve