
Saradnja
Vučić: Srbija će biti uz RS i ići će evropskim putem
Briga o Republici Srpskoj i evropski put bile su teme Vučićevog govora na sednici Saveta za saradnju Srbije i Republike Srpske koja je održana odmah posle vojne parade
Zapadne zemlje prednjače u pospešivanju ključnih elemenata demokratije, a na Balkanu je vidno uspešnija Slovenija, dok za njom zaostaju Hrvatska i Crna Gora, a još slabije su Srbija i ostale zemlje regiona
Srbija je na lestvici demokratskog razvoja na sredini od 173 zemlje u kojima je taj stepen istražio Međunarodni institut za demokratiju i podršku izborima (IDEA).
Zapadne zemlje, navodi IDEA, prednjače u pospešivanju ključnih elemenata demokratije, poput vladavine prava, a na Balkanu je vidno uspešnija Slovenija, dok za njom zaostaju Hrvatska i Crna Gora, a još slabije su Srbija i ostale zemlje područja.
Generalni sekretar IDEA Kevin Kasas-Samora saopštio je da je „demokratija pod udarom prave loše oluje, obeležene nahrupom autokratija i ozbiljne neizvesnosti zbog krupnih društveno-socijalnih i ekonomskih promena”.
Ovaj međuvladin svetski institut sa sedištem u Stokholmu je u studiji posebno predočio da je u 2024. godini do najvećeg pogoršanja za pola veka došlo na polju slobode sredstava informisanja.
U izveštaju se upozorava da je zabrinjavajuće nazadovanje ustanovljeno i na ključnim poljima nezavisnosti pravosuđa i verodostojnosti izbora u poslednjih pet godina, otkako je IDEA obavila posledjnu analizu.
U razvijenosti demokratije prednjače, prema nalazima studije, zapadnoevropske zemlje, Japan i Australija, skroman pomak primetan je i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a napredak beleže Brazil, Čile i Urugvaj.
Gde je Srbija?
IDEA u studiji navodi da je „Srbija imala vidno slabije rezultate od proseka po učinku elemenata demokratije na polju reprezentativnosti, odnosno verodostojnih izbora i delotvornog parlamentarnog nadzora, i svrstala se negde u sredini svih kategorija”.
U analizi stoji i da je „u Srbiji između 2019. i 2024. godine došlo do bitnog pogoršanja kad je reč o „verodostojnim izborima i delovanju parlamenta, kao i građanskim slobodama (slobodi udruživanja, okupljanja i kretanja)”.
Srbija se nalazi na 109. mestu od 173 zemlje na lestvici verodostojnih izbora i delovanja parlamenta, a Slovenija je tu na 19 mestu, Hrvatska na 32, Kosovo na 68, Severna Makedonija i Albanija na 70, Crna Gora 76, a Bosna i Hercegovina na 93. mestu.
Na polju vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i stepena zaštite građana od političkog nasilja je za Srbiju u studiji ocenjeno da joj, zajedno s Kosovom, pripada 72. mesto.
Slovenija je tu bila na 27, Crna Gora 43, Hrvatska 49, Bosna i Hercegovina 85, a Severna Makedonija na 90. mestu.
Srbija je po pitanju osnovnih prava – slobode izražavanja, slobode medija i prava na okupljanja stavljena na 58. mesto, Slovenija na 17, Hrvatska 43, Albanija 48, a Kosovo 75. poziciju.
Kad je reč o učestvovanju – stepenu uključenosti građana u demokratske aktivnosti i razdoblja između izbora, Srbiji je dato 93. mesto.
Slovenija se prema tom parametru nalazi na 19. mestu, Crna Gora i Hrvatska na 62, Severna Makedonija 78, Albanija 82, Bosna i Hercegovina 101, a Kosovo na 102. mestu.
Protesti, blokade i štrajkovi ključna politička zbivanja
IDEA u posebnoj analizi svake zemlje navodi da su među ključnim političkim zbivanjima u Srbiji u protekloj godini bili protesti, blokade saobraćajnica i štrajkovi protiv korupcije.
Protesti su nastali, kako navodi institut, kao posledica rušenja nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi u novembru 2024. godine, „što je izazvalo zategnutost i jedan od najvećih protesta u proteklim godinama, a stanica je u julu 2024. obnovljena kao deo projekta koji su vodili Kinezi”.
„Demonstranti su iznosili optužbe za korupciju kao uzrok rušenja nadstrešnice i zahtevali punu istragu te tragedije, a negodovali su i zbog, tvrdili su, pristrasnosti provladine javne TV stanice”, stoji u studiji.
Dodaje se da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić „tvrdio da demonstrante i studente finansiraju zapadne sile”.
U analizi instituta se navodi da je „Tužilaštvo pokrenulo istragu, ali da u javnosti postoji sumnja hoće li to obuhvatiti zvaničnike uključene u izgradnju, inansijske pronevere i korupciju“.
„Biće važno da se vidi kako će istraga biti vođena kad je reč o uvidu javnosti i odgovornosti, posebno zbog velikog nepoverenja građana u pravosuđe”, navodi IDEA.
U studiji se kao važan događaj u proteklih godinu dana navode i „ponovni masovni protesti u Srbiji zbog projekta kopanja litijuma, kada su bez konsultovanja javnosti ili civilnog društva nemački kancelar Olaf Šolc i komesar Evropske komisije Maroš Šefćović sklopili dogovor da proizvođači vozila u EU dobiju pristup srpskom litijumu”.
Izvor: 021/Beta
Briga o Republici Srpskoj i evropski put bile su teme Vučićevog govora na sednici Saveta za saradnju Srbije i Republike Srpske koja je održana odmah posle vojne parade
Dodik je zakasnio, ali mu je ipak oslobođeno mesto do Vučića, na paradi je izvedena pokazna vežba iako joj tu nije mesto, 50 posto vojnih sredstava je bilo iz prošlog veka – utisci su koje građani nisu imali prilike da čuju o najnovijoj vojnoj paradi u Beogradu
Na zvaničnom sajtu VJT Beograd piše da je student Dimitrije Dimić iz Niša u bekstvu. Dimić se javio iz kućnog pritvora gde je sa nanogicom još od avgusta
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Sve u duhu „snage jedinstva“ Policijska brigada i Žandarmerija preprečile su put studentima koji su pošli na vojnu paradu i građanima koji su im se priključili. Došlo je do jurnjave po blokovima
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve