Identifikovani su batinaši na Marakani i u Rigi, postoje snimci brutalnog prekoračenja nužne sile žandarma i pripadnika Policijske brigade… A tužilaštvo ni da pisne
Nakon gotovo svakog protesta u Srbiji i policijske brutalnosti, identifikuju se batinaši, koji na ime i za račun vlasti, napadaju ljude. To su masovno, kao u poslednjem slučaju napada na Marakani, ljudi koji rade u obezbeđenju vlasti ili su bliski režimu i njegovim saradnicima.
Pored njih, svaki protest iznedri i po koju krivičnu prijavu za brutalno ponašanje policije. Ipak, epiloga na sudu nema.
Vučićevi heroji
Na početku studenskih protesta pojedini ljudi jesu procesuirani zbog nasilja, pa tako i batinašu koji su studentkinji dislocirali vilicu, a i žena koja je pregazila studentkinju na ulici tokom mirnog protesta. Ipak, sve njih je pomilovao Aleksandar Vučić, a batinaše iz Novog sada je još nazvao „herojima”.
Iako tužioci imaju pravo da, kada neku policijsku brutalnost ili problematično ponašanje civila vide na televiziji, odmah reaguju, to se u praksi jako retko i događa.
„Trenutno imam tri predmeta protiv policajaca u policijskim stanicama Mladenovac, Voždovac i Zaječar“, kaže advokat Aleksandar Olenik. „U Zaječaru su, a to je bilo i u medijima, pretukli maloletnika jer nije stao na dozivanje policije, a na Voždovcu oca i sina. Tužilaštvo je generalno nezainteresovano i neaktivno kada su osumnjičeni policajci, u polovini slučajeva ni ne postupaju, a u drugoj polovini otvoreno staju na stranu policije i onemogućavaju optužnicu, a onda se i sud uključuje da pomogne.“
Vraćanje u vreme Miloševića
Olenik dodaje da je odnos prema policijskoj brutalnosti dosta poboljšan u Srbiji od 2000. do 2015. godine, kada je Republičko tužilaštvo pokrenulo dosta postupaka. Ipak, u poslednjih deset godina situaciju opisuje kao „vraćanje u vreme Miloševića“.
Ono što ljudima koji su povređeni savetuje jeste da odmah odu kod lekara i pribave medicinsku dokumentaciju. Ipak, i tada se po pravilu dešava da tužilaštvo traži nove naloge, pa advokat mora da pokreće disciplinske postupke zbog toga i da izlazi u medije.
„Jako teško ili nemoguće je optužiti policajca za zlostavljanje jer ga ceo sistem štiti“, dodaje Olenik. „Tužilastvo bez policije ne radi ništa, a unutrašnja kontrola praktično ne postoji.“
Pravosudna policija
Jedini lek koji on misli da je moguć u ovim situacijama je pravosudna policija, koju Srbija nema.
U slučaju da se ona formira, njome ne bi komandovao MUP, odnosno sam ministar, već drugi resor, a to je Ministarstvo pravde. Primera radi, da je postojala pravosudna policija, u slučaju Savamale je mogla da reaguje. Jer, policija je u tom slučaju trebalo da vodi istragu protiv same sebe.
Slučaj bespravnog rušenja nekoliko objekata u Hercegovačkoj ulici u beogradskom kvartu Savamala, ni posle punih devet godina nije do kraja rasvetljen. Tada su privatni objekti u beogradskom naselju srušeni u noći neposredno nakon parlamentarnih i lokalnih izbora održanih 24. aprila 2016. Kako je ujutru nakon rušenja ispričao čuvar jedne firme, objekte je sa zemljom sravnila grupa ljudi maskiranih „fantomkama“, opremljenih bagerima i palicama, koja ga je prethodno vezala.
Ovaj najvažniji očevidac je u međuvremenu preminuo. U vreme rušenja, gradonačelnik Beograda je bio Siniša Mali, a premijer Aleksandar Vučić. Ministar unutrašnjih poslova bio je Nebojša Stefanović.
Tužilaštvo će prvo saslušati žrtve koje su na protestu 14. avgusta „oteli“ pripadnici JZO, i mučili ih i zlostavljali u garaži Vlade Srbije.
„Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu sigurno nema asistenciju policije i ovo oni rade samostalno, što na osnovu izjava koje su mladi ljudi dali u svoju odbranu, što ono što je bilo u medijima, a što na osnovu toga što su tužioci sami čuli i videli“, rekao je ranije Olenik.
Advokat Aleksandar Ivanović, koji zastupa studentkinju Nikolinu Sinđelić, predao je 26. avgusta krivičnu prijavu protiv Krička zbog vređanja, pretnji silovanjem i napada. Prijavu protiv Krička i JZO je, zbog ovog slučaja, podnela i stranka Srbija centar (Srce).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Naprednjački kontramitinzi trenutno su najučinkovitija municija za antiblokadersku paljbu režimskih medija. Ne radi se tu, međutim, samo o političkom marketingu. Sve se kreće u pravcu 1. novembra
Dan srpskog jedinstva Vučić obeležava sa carom Hirohitom gde promoviše Ekspo 2027 pa se vraća na „rekordnu“ vojnu paradu u Beograd. Šta se ovda proslavlja i za koga
Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu je utvrdio da je policija 5. septembra u kampusu tamošnjeg univerziteta koristila protiv studenata, profesora i građana opasan gas CN, zbog čega traži istragu protiv odgovornih za upotrebu tog sredstva
Ideološkim i moralističkim čistunstvom ne može se pobediti režim Aleksandra Vučića. Nužno je da se građani okupe oko dva politička jezgra koja zajednički streme ka istom cilju
Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para
„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!