img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Keš ili kartica

Edi Rama želi Albaniju bez gotovine do 2030. godine – da li je to moguće?

02. septembar 2025, 12:18 Elona Elezi / DW
Foto: Bank of Albania
Albanska valuta
Copied

Premijer Albanije najavio je da će zemlja postati prva u svetu bez gotovine, ali stručnjaci upozoravaju na sivu ekonomiju, sajber rizike i slabu digitalnu pismenost

Premijer Edi Rama nedavno je najavio ambiciozan plan: želi da Albanija pre kraja ove decenije postane prva zemlja na svetu bez gotovine.

Edi Rama, koji je u maju osvojio četvrti mandat, obećao je građanima da će zemlju uvesti u Evropsku uniju do 2030. godine. U julu je najavio još jedan veliki plan za isti vremenski okvir: „Imamo ambiciju da do kraja ove decenije Albanija postane bezgotovinsko društvo, što znači da bi sve interakcije i finansijske transakcije trebalo da budu potpuno digitalne“, rekao je na sastanku sa predstavnicima startapova i sektora tehnologije i inovacija pod nazivom „Albanija 2030 – vizija ka evropskoj integraciji“, piše Dojče vele.

„Potrebno je više obuka i usavršavanja“, dodao je, naglasivši da alati za Albaniju bez gotovine već postoje. „Verujem da, ako uspemo da jasno definišemo plan puta, ovaj cilj je potpuno dostižan i oslobodiće zemlju tereta zastarelih praksi i neefikasnosti koje otežavaju svakodnevni život“, rekao je Rama.

Sve to zvuči jednostavno. Ali da li je zaista tako?

„Više volim keš“

U svakodnevnom životu, 62-godišnja Mimoza A. iz Tirane kaže da koristi karticu samo da podigne platu sa bankomata blizu svog stana.

„Nije uobičajeno da ljudi iz moje generacije koriste karticu za plaćanje u prodavnici ili kod frizera. Više volim keš i uvek ću ga koristiti“, rekla je za DW.

Mimoza nije usamljena u tom stavu – većina ljudi u zemlji razmišlja slično.

Da li je bezgotovinsko društvo samo san?

Kada se Albanija oslobodila komunističke diktature pre 35 godina, nije imala moderan bankarski i finansijski sistem. Napredak je bio spor i nakon prelaska na demokratiju – bankomati su uvedeni tek 2004. godine.

Arben Maljaj, bivši ministar finansija i ekonomije (1997–2005), a sada finansijski ekspert i predavač, smatra da je populizam glavni pokretač Ramine ambicije. On navodi više ključnih prepreka za ostvarenje bezgotovinskog društva u narednih pet godina:

„Visoka stopa sive ekonomije, naročito u poljoprivredi koja čini veliki deo bruto domaćeg proizvoda (BDP), mnogo je veća nego u ostatku regiona. Veliki procenat stanovništva živi u ruralnim oblastima. Takođe, najveći deo prihoda od dijaspore – milijarde evra godišnje – dolazi van zvaničnih kanala. A glavni trgovinski partneri Albanije – Turska, Grčka i Italija – takođe imaju visoku stopu sive ekonomije“, rekao je Maljaj za DW.

Upozorava da bi svako smanjenje upotrebe gotovine zahtevalo ogromna ulaganja u sajber bezbednost.

„Opasna“ ambicija

Stručnjaci za sajber bezbednost, poput Besmira Semanaja, smatraju da je Ramina ideja ne samo nerealna, već i „opasna“. On podseća na velike sajber napade na državne institucije 2024. godine, uključujući sistem e-Albania, sajt parlamenta i Zavoda za statistiku.

Semanaj kaže da ti napadi pokazuju koliko je Albanija izložena i da nema potrebnu infrastrukturu za zaštitu kritične infrastrukture.

„Čak i najrazvijenije zemlje Evrope, poput Švedske i Norveške, razmatraju potrebu da zadrže minimum gotovine u opticaju – upravo zbog bezbednosti i spremnosti u vanrednim situacijama“, rekao je on.

„Dok najdigitalizovanije nacije zadržavaju ‘rezervne opcije’, Albanija planira da postane 100 odsto digitalna za manje od deset godina, bez osnovne sajber zaštite. Ekonomija koja zavisi isključivo od digitalnih sistema, a nema alternativu, ostaje nezaštićena i ranjiva – virus ili nestanak struje bi je potpuno paralizovali“, upozorava Semanaj.

„Mala i srednja preduzeća će najviše ispaštati“

Hazis I, menadžer u turizmu sa 40 godina iskustva, vodi jedan od najpopularnijih hotela u Tirani. Strani turisti uglavnom plaćaju karticama, dok domaći gosti i dalje preferiraju keš. To povećava troškove hotela, jer banke naplaćuju provizije za svako plaćanje karticom.

Haziz I. nije baš optimističan u pogledu premijerovog plana.

„Ja sam protiv bezgotovinskog društva. Možemo da se nosimo s turistima koji žele da plate kafu od 1,50 evra karticom. Ali šta da radim sa malim proizvođačima od kojih kupujemo povrće ili sir sa farme za naš restoran“, pita se Hazis.

„Tokom letnje sezone redovno kupujem lubenice od seljaka koji ih prodaje tu na ćošku. On nikada nije koristio digitalna plaćanja i siguran sam da nikada neće. Ovaj plan će uništiti male preduzetnike. Čak ćemo i mi da kuburimo s tim“, rekao je za DW.

Nedostatak konkretnih ciljeva

Za Arbena Maljaja, cilj da Albanija postane bezgotovinska do 2030. nije jasno definisan, pa samim tim ni merljiv. Vlada bi, prema njegovom mišljenju, mogla da postavi konkretne ciljeve tek nakon podrobne analize sistema plaćanja od strane institucija, stručnjaka i akademske zajednice.

„Trenutno ne postoji nijedna ekonomija sa ‘nula keša’. U zemljama sa niskim nivoom finansijske edukovanosti, slabom digitalnom pismenošću, lošim upravljanjem i slabim javnim uslugama – poput obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite – i visokom stopom korupcije, nemoguće je ostvariti održiv uspeh u kratkom roku“, kaže Maljaj.

Centralna banka Albanije, međutim, beleži porast elektronskih plaćanja u poslednjih deset godina.

„Građani su imali koristi od nižih troškova, proizvoda prilagođenih njihovim potrebama i boljeg pristupa platnim uslugama, što se odrazilo na dvocifreni rast elektronskih plaćanja – sa dva po glavi stanovnika 2015. na 21 godišnje“, rekao je guverner Gent Sejko.

Na dugom štapu

Za Semanaja, to je i dalje daleko ispod standarda EU, gde zemlje članice imaju više od 300 digitalnih transakcija po glavi stanovnika godišnje.

„E-trgovina je ograničena (u Albaniji). Platforme poput Stripe-a ne posluju u Albaniji, a lokalne banke nude skupe i komplikovane sisteme. PayPal postoji za fizička lica, ali ne i za firme. To ograničava i blokira pristup globalnoj digitalnoj trgovini“, kaže on.

Dakle, iako premijer Edi Rama želi da Albanija što pre sustigne uđe u EU, izgleda da će joj za prelazak na bezgotovinsko društvo trebati više od jedne decenije i ozbiljna transformacija finansijske kulture.

Tagovi:

Edi Rama Albanija Plaćanje Keš Kartica Gotovina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mesto uviđaja

Crna Gora

31.avgust 2026. B. B.

Ruski državljanin osumnjičen za trostruko ubistvo u Danilovgradu

Državljanin Rusije osumnjičen da je na strelištu „Češka zbrojevka“ u okolini Danilovgrada usmrtio trojicu zaposlenih na tom strelištu

Rolerkoster X2

Opasna zabava

31.avgust 2026. B. B.

X2 – najopasniji rolerkoster na svetu: Od zabave do smrti

Pregled medicinskih kartona, iskaza i pravnih podnesaka pokazuje da je rolerkoster X2 kompanije Siks Flegs povezan sa više od desetak prijava ozbiljnih povreda i hospitalizacija tokom skoro dve decenije

Evropska unija

Evropska unija

31.avgust 2026. M. L. J.

„Ne daju svoju vodu strancima“: Zašto Island neće u EU

Dok Balkan „čami“ na klupi i moli za ulazak, Island je odbio da uopšte počne da pregovara o ulasku u EU. Zašto im se ne da da se priključe?

Potraga za preživelima

Bujične poplave

31.avgust 2026. I.M.

Više od 900 mrtvih u poplavama u Nepalu i na Tibetu, hiljade ljudi nestale

Katastrofalne bujice koje su se obrušile niz doline Himalaja ostavile su za sobom više od 900 mrtvih i hiljade nestalih u Nepalu i na Tibetu. Spasioci i dalje tragaju za ljudima zarobljenim u naseljima, planinskim predelima i tunelima hidroelektrana

Izbori u SAD

Politika

31.avgust 2026. M. L. J.

Izbori u SAD: Den Salivan podržao Dena Salivana protiv trećeg Dena Salivana

Den Salivan podržao je Dena Salivana koji se kandiduje protiv Dena Salivana u trci za Senat

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure