img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Cene namirnica

Vučić protiv trgovinskih marži: Dodvoravanje biračima nauštrb tržišne privrede

12. avgust 2025, 07:40 Bojan Bednar
Foto: Aleksandar Barda/FoNet
Uplitanje u tržište Aleksandra Vučića: Nekoć jeftin parizer, sada administrativno ograničenje trgovinske marže
Copied

Sagovorici „Vremena“ upozoravaju da bi zbog administrativnog ograničenja marži trgovci mogli da traže zadovoljenje pred Ustavnim sudom, ali i da ne postoji dovoljno efikasan način koji bi ih sprečio da gubitak na marži nadomeste na drugi način

U tržišnoj privrdi cene formira tržište. Kupci idu tamo gde im se nudi povoljnija i kvalitetnija roba. Ako se vlast administrativnim merema upliće u poslovanje trgovinskih lanaca, to je znak da nešto debelo nije u redu u državi.

Najavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će profitna marža trgovinskih lanaca biti ograničena i da će time cene „hiljada proizvoda“ biti smanjene i do 20 odsto ekonomisti tumače kao legitiman način na koji država pokušava da pomogne svojim građanima, ali i kao mešanje Vučića u stvari za koje po Ustavu nije nadležan.

Sagovorici „Vremena“ istovremeno upozoravaju i da bi trgovci zbog takvog poteza države mogli da traže zadovoljenje pred Ustavnim sudom, ali i da ne postoji dovoljno efikasan način koji bi sprečio trgovce da gubitak na marži nadomeste na drugi način.

Vučić opet nenadležan

„Ograničavanje bilo kakve marže u bilo čijem poslovanju po Ustavu i Zakonu nije u nadležnosti predsednika Republike Srbije. Podsetimo se, svako preduzeće ima za cilj dugoročno maksimiziranje dobiti koju stvara u skladu sa zakonima države u kojoj posluje“, kaže za „Vreme“ Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i bivši guverner Narodne banke Srbije.

Postavlja se i pitanje pravnog mehanizma pokušaja regulisanja takve državne mere, odnosno da li bi se izvelo nekom uredbom Vlade, ili izmenama nekog zakona.

„U svakom slučaju, bilo kakvo uplitanje državnih organa u slobodno poslovanje pravnih lica koje se odvija u skladu sa zakonima i principima tržišne privrede, po svojoj suštini lako se može pretvoriti u narušavanje slobode tržišnog privređivanja, a to ne bi bilo dobro niti za međunarodnu reputaciju naše zemlje niti za podsticanje investicija i privredni razvoj“, upozorava Šoškić.

Situacija se neće bitno promeniti

Ekonomista Ljubodrag Savić ističe da je legitimno pravo svake vlasti da se bori za potrošače, da to podržava većina građana, da nije prvi put da se ova vlast bori na taj način i da su to činile i prethodne vlasti, ali je pitanje koliki efekat može da ostvari ta mera.

„Postoji mnogo prostora da trgovci poprilično spuste marže i da i dalje zarađuju veoma dobro, a da cene, pre svega prehrambenih proizvoda budu značajno niže. Ali većina trgovaca to ne želi. Veliki trgovci će u slučaju nekih proizvoda pristati na manje marže i to će popraviti situaciju, ali ne u obimu u kome se to očekuje“, kaže Savić za „Vreme“.

Ističe da je snaga potrošača u Srbiji „praktično nepostojeća“, a da udruženja potrošača nemaju mesto kakvo imaju na Zapadu.

„Pored toga, većinu trgovačkih lanaca je dovela država i ona od njih ima koristi, kao i potrošači, jer je snabdevenost tržišta dobra, ali sve preko toga je vrlo diskutabilno, jer je to udar na trgovce koji će se vrlo teško odreći visokih marži zbog koji su i došli u Srbiju“, ukazuje Savić.

Trgovci umeju da se prilagode

Govoreći o tome kakav bi odgovor trgovaca mogao da bude ukoliko marža bude ograničena, Savić ističe da „kada trgovci hoće nešto da izbegnu i da se prilagode, uvek postoji način za to“.

„Država može da propiše i da se marža sa 20 odsto prepolovi na 10 odsto. Na primer, nešto što je koštalo 100 dinara imalo je troškove 80 dinara i maržu 20 dinara. Međutim, država ne može da propiše troškove trgovaca. Ako država i prepolovi maržu na do 10 odsto, ko kaže da trgovci neće ispravljati troškove tog proizvoda na 90 dinara?“, kaže Savić.

Ukazuje na to da neki trgovački lanci u velikoj meri zavise od države koja im daje popriličnu pomoć, je su svi koji su dolazili u Srbiju „imali značajne subvencije, pa bi država u tom smislu mogla da reaguje“.

Ne koristi se niz dozvoljenih mera

S druge strane, Dejan Šoškić upozorava da bi odgovor trgovaca mogao da bude drugačiji.

„Ne bi me iznenadilo da ovakva razmišljanja i postupci državnih organa završe pred Ustavnim sudom. Iznenađuje, međutim, zašto se ne koristi niz mogućih i dozvoljenih mera za pozitivan uticaj na snižavanje cena hrane i drugih artikala, kao što su: kvalitetna i inteligentna politika subvencija u poljoprivrednoj proizvodnji, mnogo aktivniji i efikasniji rad Komisije za zaštitu konkurencije radi sprečavanja monopolskih i oligopolskih struktura ne samo u maloprodaji, već i u velikoprodaji, distribuciji, skladištenju i uvozu“, kaže Šoškić.

Pita se i šta je sa robnim rezervama i njihovom ulogom u stabilizaciji cena i zbog čega se ne pojača konkurencija među maloprodajnim lancima uključujući i dovođenje novih snabdevača.

Ko treba da brine o potrošačima?

Upitani da komentarišu Vučićevu ocenu da je „protiv toga da veliki trgovinski lanci budu prebogati“ i da trgovinski lanci „ne brinu o građanima“, Šoškić i Savić se slažu da je zadatak pre svega države, a ne trgovinskih lanaca, da brine o svojim građanima.

„Zadatak države je da se kvalitetnim zakonima, podzakonskim aktima, vladavinom prava i funkcionisanjem institucija sistema, borbom protiv korupcije i narušavanja konkurencije stvore uslovi za normalan život. U poslednjih desetak godina socijalne razlike u našoj zemlji su dodatno narasle. U zemlji u kojoj se promoviše neznanje na svim nivoima i nameće volja neukih, u kojoj se rastaču državne institucije, rasprodaje i uništava državna imovina i bagatelišu dugoročni interesi države i građana, u takvoj zemlji, po pravilu, ništa ne funkcioniše kako treba. Zašto bi trgovinski lanci bili izuzetak“, zaključuje Šoškić.

Savić sa druge strane ističe da su trgovinki lanci daleko složniji od potrošača u Srbiji.

„Zato trgovci koji su došli u Srbiju i koji su dobili privilegije, moraju nešto da pruže zauzvrat, jer u ekonomiji nema besplatnog ručka. Međutim, mi mnogo očekujemo i od države i od trgovaca. U tržišnoj privredi nema administrativnih ograničenja i bezmalo je sve dozvoljeno i normalno je da trgovac hoće da zaradi što više. Mi se neretko ne ponašamo kao odgovorni potrošači, što se videlo po bojkotu trgovinskih lanaca koji je podržao tek simboličan broj građana. Trgovci konkurišu jedni drugima, to nije cvetna bašta pa da svako bere koliko mu treba, i oni se bore za potrošače, a srpsko tržište je plitko. Uprkos svemu oni lakše pronalaze zajednički jezik nego potrošači, i ne diraju jedni druge. Zato bi, kada udruženja pozovu potrošače da ‘kazne trgovce’, toj akciji trebalo da se odazove veliki broj ljudi, posebno siromašnih“, zaključuje Savić.

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Tagovi:

cene namirnica Poskupljenje trgovinska marža Trgovinski lanci Tržišna privreda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Gasovod

Gasovod i politika

12.avgust 2025. Marija L. Janković

„Izvestija“: Rusija i Srbija razmatraju izgradnju novog gasovoda

Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list „Izvestija“. Tim gasovodom bi, ako se ostvari, u velikoj meri potekla i politika

Nova ekonomija

12.avgust 2025. M. T.

Prozjumeri u Srbiji: Da li se isplati ugradnja solarnih panela?

Ulaganje u solarne panele u Srbiji sve je atraktivnije zbog rasta cena struje i pada cena opreme. Iako investicija donosi uštede i doprinosi zdravijem okruženju, administrativne prepreke i visoki troškovi i dalje sprečavaju širu primenu

Zapošljavanje

12.avgust 2025. M. L. J.

Kragujevac: Zašto u fabriku Fijata dolaze radnici iz Maroka i Nepala?

U Fijatovoj fabrici biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, javila je TV Kragujevac. Pritom u Kragujevcu ima 9000 nezaposlenih

Nekretnine

11.avgust 2025. M. L. J.

Garaže u Beogradu i sedam puta skuplje od kuća u Banatu

Sedamdeset kvadrata garaže u Krunskoj ulici na Vračaru košta čak 250.000 evra. Kuća iste kvadrature u Zrenjaninu jeftinija je čak sedam puta - košta 35.000 evra

Srbija ne meri broj građana u apsolutnom siromaštvu

Svetski dan siromašnih

09.avgust 2025. T. S.

Inicijativa A11: Vučićeve mere za siromašne su samo nastavak propagande

Najavljene Vučićeve mere za pomoć siromašnima su nastavak političke propagande, upozorava Inicijativa A11. Dodaju da je gotovo nemoguće očekivati odgovoran pristup od „onih koji godinama tuđe siromaštvo koriste kao politički alat“

Komentar

Komentar

Hleba i igara, to jest marži i trobojki

Aleksandar Vučić se domoljubno lupa u nedra i narodu obećava hleb za tri dinara. To ukazuje da bi izbora moglo biti uskoro i da je režim u panici

Nemanja Rujević

Komentar

Patriote, četke u ruke

Farbanje srpske trobojke po zgradama novosadskog naselja Liman predsednik Srbije Aleksandar Vučić je proglasio vrhovnim patriotskim činom. Pa, patriote, četke u ruke i pravac Andrićev venac

Andrej Ivanji

Komentar

Revolucionarni preobražaj ratnih veterana

Pobuna građana Srbije nije revolucionarna jer ne zahtevaju promenu političkog sistema, već promenu kleptokratske ekipe na vlasti. Ali u ovoj pobuni jesu revolucionarni postupci ratnih veterana

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure