Humanitarno udruženje „Čep za hendikep" već deceniju prikuplja plastične zatvarače širom Srbije kako bi pomoglo osobama sa invaliditetom. Međutim, ono se sada nalazi u veoma teškoj situaciji, koju su, između ostalog, izazvali i neodvojivi čepovi na plastičnim flašama
Udruženje „Čep za hendikep“ nalazi se u izuzetno teškoj situaciji. Zato su njegovi volonteri pozvali građane da svako za sedam dana skupi 100 čepova i tako im makar malo pomognu.
Udruženje „Čep za hendikep“ funkcioniše tako što građani dobrovoljno prikupljaju čepove sa flaša, koje zatim udruženje prodaje kompanijama koje se bave reciklažom tvrde plastike.
Za dobijeni novac udruženje, nakon savetovanja sa lekarima, kupuje osobama sa invaliditetom nova ili polovna ortopedska pomagala.
„Blago je reći da šetamo po ivici bankrota, sve to je zbog loše situacije u svetu reciklaže i veoma niskih otkupnih cena materijala za reciklažu što je posledica rata u Ukrajini“, kaže za „Vreme“ Zoran Martinov osnivač udruženja.
Jer skočila je cena svega, osim plastike za koju se po kilogramu i danas dobija svega 30 dinara.
„Zato već tri godine stagniramo, cena plastike je ista kao pre korone, a cena goriva je skočila u nebesa“, ističe Martinov.
Donacije održavale udruženje u životu
Zoran kaže kako već nekoliko godina udruženje preživljava gotovo samo zahvaljujući donacijama, a od pada nadstrešnice situacija je još gora.
„Unazad dve godine mi opstajemo samo zahvaljujući donacijama, međutim od pada nadstrešnice i donacije su stale. Do te mere je loše da je za nas uspešan dan kada imamo da platimo račune državi, o platama nećemo ni da razmišljamo“, ističe Martinov za „Vreme“.
Foto: VremeKoličine koje su nekada pristizale u udruženje Čep za hendikep
Udruženje je krajem prošle godine pokrenulo novi humanitarni SMS, ali ni on nije bio od velike pomoći.
„U novembru smo pokrenuli i humanitarni SMS broj kao novi način pomoći, međutim ni on nije dovoljno dobro odradio posao, nije došao do velikog broja ljudi to je najveći problem“, kaže Martinov.
Neodvojivi čepovi na flašama ogroman problem
Ograman problem za udruženje „Čep za hendikep“ predstavlja i novi način proizvodnje flaša i čepova u kome su oni pričvršćeni za plastične flaše.
„Jedan od razloga zašto smo u stagnaciji jesu i čepovi koji su pričvršćeni za flaše. Iskreno, mnogo je lakše da je čep tu dok se koristi flaša, međutim posle toga čep zajedno sa flašom ide u smeće. Problem je i što mi ne smemo da potenciramo da se čep lomi i odvaja od flaše, zbog privatnih sektora koji nama puno pomažu“, zaključuje Martinov.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dušana Jovanovića su 18. oktobra 1997. u centru Beograda nasmrt pretukla dvojica maloletnika. Imao je samo 13 godina. Povodom godišnjice ubistva, Inicijativa A11 organizuje šetnju od Pravnog fakulteta do parka Dušana Jovanovića, koja počinje u 19 časova
Beograd od 1. novembra dobija četiri nove autobuske linije do kompleksa EXPO u Surčinu. Objavljene su trase linija EXPO 2, EXPO 3, EXPO 4 i EXPO 5, kao i imena prevoznika
Srbija i Bosna i Hercegovina odbijale su da izruče pojedine osobe koje traže susedna pravosuđa, pozivajući se, između ostalog, na državljanstvo i zakonska ograničenja
„Srbija je živela bez litijuma i do sada, živeće ova zemlja i dalje bez litijuma“, rekao je dekan Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu Aleksandar Cvjetić
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.