img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crna Gora

Projekat Solari: Solarna enregija za domaćinstva sa nula troškova

07. avgust 2025, 16:25 K. S.
Solarna elektrana Foto: Freepik/xb100
Može li EU da smanji upotrebu kineske solarne tehnologije?
Copied

Zašto se Srbija ne ugleda na Crnu Goru i ne preuzme model prema kome domaćinstva jednostavno i gotovo bez ikakvih troškova u okviru državnog projekta dolaze do instalacija za prozvodnju solarne energije

Da li treba da budemo zadovoljni dosadašnjim rastom broja kupaca-proizvođača u Srbiji?

Počnimo sa malo statistike.

Od 2021. godine, kada su kupci-proizvođači prvi put definisani domaćom regulativom, do jula 2025. godine, u Srbiji status kupca-proizvođača stekao je ukupno 5.071 korisnik, ukupne instalisane snage proizvodnih objekata 106,08 MW, piše Klima 101.

Poređenja radi, ukupna snaga termoelektrana, po podacima EPS-a, skoro je 5.000 MW, a strateški cilj Srbije je da se instalira 500 MW proizvodnih objekata iz OIE za sopstvene potrebe (uglavnom krovnih fotonaponskih sistema) do 2030. godine.

Od 5.071 kupca-proizvođača, većinu čine domaćinstva, njih 3.667, ali je udeo domaćinstava u ukupnoj snazi daleko manji – tek 30,25 MW. Pored domaćinstava, kupci-proizvođači su i pet stambenih zajednica (ukupne snage 0,09 MW) i 1.399 „ostalih”, koje čine javne ustanove, poslovne zgrade i drugi objekti (ukupne snage 75,74 MW).

Na osnovu pomenutih podataka i broja stambenih objekata prema popisu stanovništva iz 2022. godine, može se zaključiti da svega 0,16 odsto stambenih kuća i 0,0045 odsto stambenih zgrada ima status kupca-proizvođača. Složićemo se – rezultati nisu na zavidnom nivou.

Poređenja radi, u komšijskoj Crnoj Gori gotovo 4,5 odsto domaćinstava je steklo status kupca-proizvođača, sa više od 50 MW instalisane snage.

Šta je to drugačije u Crnoj Gori pa je toliko uspešnija u razvoju tzv. prozjumerizma? 

Odgovor leži u kombinaciji nekoliko faktora.

Jedan od njih je informisanost građana o mogućnostima proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe – u Crnoj Gori su vršene opsežne medijske kampanje, dok su u Srbiji bile jedva primetne.

Ali važnije od toga, postoje velike razlike između Crne Gore i Srbije u modelima subvencionisanja izgradnje solarnih elektrana. U Crnoj Gori postoje široko razvijene šeme podsticaja za kupce-proizvođače kroz projekte Solari+, dok Srbija subvencioniše samo izgradnju solarnih elektrana do šest kW za domaćinstva, pri čemu finansira polovinu potrebnih sredstava.

Kako se ohrabruju kupci-proizvođači u Crnoj Gori?

U okviru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) otvoreno je novo preduzeće EPCG – Solar gradnja, koje je specijalizovano za projektovanje, ugradnju i održavanje fotonaponskih sistema.

Domaćinstvima i privredi koji dobiju subvenciju EPCG – Solar gradnja ugrađuje fotonaponski sistem, a operator distributivnog sistema Crne Gore (CEDIS) ugrađuje pametno brojilo kojim se meri razmena električne energije sa elektroenergetskim sistemom, kao i kontrolno brojilo kojim se meri ukupna proizvodnja.

Korisnici subvencija nemaju nikakav početni investicioni trošak (izuzev administrativnih taksi), a fotonaponski sistem otplaćuju kroz mesečne rate čiji je iznos u visini prosečnog mesečnog korisnikovog računa sa popustom iz prethodnog perioda.

U praksi to znači da, nakon ugradnje fotonaponskog sistema, sa minimalnim ulaganjima, vi nastavljate da plaćate gotovo iste račune za električnu energiju kao i ranije.

Takođe, zbog dobro osmišljenog načina obračuna električne energije kupcima-proizvođačima u Crnoj Gori, u slučaju optimalnog određivanja kapaciteta solarne elektrane u skladu sa potrebama kupca-proizvođača u okviru projekata Solari+, račun za električnu energiju kupca-proizvođača je skoro uvek blizu 0 eura.

Samim tim, pošto korisnici plaćaju isti iznos kao i ranije, celokupni račun za električnu energiju zapravo je mesečna otplata duga za instalaciju elektrane.

Korisnicima projekta Solari+ se odobrava da mesečna rata bude za jedan cent manja od prosečnog računa za električnu energiju korisnika dok je bio samo kupac.

S obzirom na to kupci-proizvođači su ohrabreni da teže da im račun kao kupcu-proizvođaču bude blizu 0 eura tj. da ekonomično koriste svoje nove kapacitete: što više proizvedene energije iskoriste, to će brže otplaćivati svoj dug.

Ovakvo ponašanje donosi i najveće uštede nakon otplate solarne elektrane. Korisnicima se ostavlja mogućnost da otplate fotonaponske sisteme i brže tako što će povećati mesečnu ratu za željeni iznos.

Javni poziv EPCG za projekat Solari 3000+ (za domaćinstva do 10 kW) i 500+ (za korisnike koji nisu domaćinstva do 30 kW) ukupne snage 30 MW i vrednosti 30 miliona evra bio je organizovan od novembra 2021. do februara 2022. godine, a prijavilo se više od 14 hiljada korisnika.

U toku je konkurs Solari 5000 + za snagu 70 MW u vrednosti od 70 miliona evra. Za budućnost su planirani i projekti postavljanja solarnih elektrana na neplodnom zemljištu u ruralnim područjima, kao i na vodenim površinama.

EPCG novac za sprovođenje projekata obezbeđuje većinski iz kreditnih aranžmana sa nižim kamatnim stopama. Eko fond, koji se uglavnom finansira iz budžeta Crne Gore, korisnicima konkursa Solari 3000+ i Solari 500+ dao je subvenciju 20 odsto od vrednosti projekta, dok korisnicima konkursa Solari 5000+ subvenciju od 10 odsto daje Eko fond, a 10 odsto EPCG.

Kako funkcioniše ispunjavanje uslova u Crnoj Gori?

Inicijalni uslovi za prijavu na konkurs Solari+ su, između ostalog, bili da podnosilac zahteva bude vlasnik legalizovanog objekta sa trofaznim priključkom na mrežu, uz redovno izmirivanje računa za električnu energiju.

Pored toga, za domaćinstva je postavljen uslov da je potrošnja na godišnjem nivou veća od 4.000 kWh i prosečni mesečni računi veći od 30 evra, dok za one koji nisu domaćinstva uslov je minimalno 13.000 kWh godišnje i računi veći od 120 evra.
Ovim je obezbeđeno da će pomoć dobiti domaćinstva koja troše veće količine električne energije i koja značajnije doprinose zagađenju životne sredine.

Takođe, potrebno je bilo da orijentacija krova bude jug, jugoistok ili jugozapad pod uglom koji je jednak ili veći od 10 stepeni, dok je za one koji nisu domaćinstva dozvoljen i ravan krov. Ovakvim uslovom se obezbeđuje da se iz fonda neće graditi manje efikasne elektrane zbog nepovoljnije orijentacije krova.

Dodatno, razmatran je i solarni potencijal Crne Gore i gustina naseljenosti pa su postavljene kvote po regionima i to 40 odsto ukupnog projekta pripalo je delu jug-primorje, 40 odsto centralnoj Crnoj Gori uključujući Podgoricu i 20 odsto severu uključujući Nikšić.

Prednost su imala domaćinstva sa manjim primanjima i većim računima za električnu energiju. Takođe su se motivisali građani da pređu sa grejanja na drvo i fosilna goriva na električnu energiju te su i oni imali prednost.

U kasnijim fazama projekta polako su se kriterijumi smanjivali tako da je i korisnicima koji ne ispunjavaju sve navedene uslove, u cilju ubrzanja energetske tranzicije, bilo dozvoljeno da koriste ponuđeni model u okviru konkursa Solari+.

Da li se ovaj model može primeniti u Srbiji?

Kako bi se energetska tranzicija sprovela neophodno je omogućiti privredi i građanima da se uključe na način koji je njima dostupan i prihvatljiv. Model koji je Crna Gora primenila deluje opravdano i motivišuće.

Međutim, da bi se ovaj model primenio u Srbiji neophodno je izvršiti detaljne analize kako se ne bi ugrozio elektroenergetski sistem. Pored toga, potrebno je odrediti tačan kapacitet za priključenje kupaca-proizvođača i paralelno unapređivati elektroenergetski sistem u smislu automatizacije, digitalizacije, naprednih mernih sistema i povećanja kapaciteta za priključenje novih proizvodnih jedinica iz OIE.

Takođe, potrebno je razvijati i tržišne modele koji pomažu energetsku tranziciju među kojima su npr. agregatori, upravljanje potrošnjom i dinamičke tarife.

Navedeno je neophodno jer se CEDIS (Crnogorski elektrodistributivni sistem) već suočava sa prvim posledicama prekomerne ugradnje solarnih elektrana u lokalizovanim tačkama u sistemu kao što su npr. izazovi sa upravljanjem sistemom, preopterećem mreže i zagušenjima.

Ovo  je uglavnom posledica ugradnje solarnih elektrana snage veće od optimalne za kupce-proizvođače, kao i ugradnja značajnih kapaciteta OIE na određenim slabo opterećenim trafo reonima.

S obzirom na navedeno neophodno je izvršiti detaljne analize trenutnog stanja elektroenergetskog sistema i razviti planove kako izgradnje novih proizvodnih kapaciteta iz OIE, tako i razvoja sistema, kao i šeme podsticaja za korisnike sistema kako bi spram svojih mogućnosti mogli da učestvuju u energetskoj tranziciji.

Ne propusti vesti i članke o klimatskim promenama koje redovno objavljujemo.

Izvor: Klima 101

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu. 

Tagovi:

Crna Gora obnovljivi izvori energije solarna elektrana Električna energija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Studenti

31.maj 2026. B. B.

Šta donosi studentski plan za rešavanje problema u zdravstvu?

Studenti smatraju da postoje rešenja za probleme u zdravstvu i da nisu neostvariva, te da je potrebna pametna preraspodela sredstava, negovanje kadrova i iskrena volja za bolju budućnost

1. novembra 2024. obrušila se nadstrešnica železničke stanice u Novom Sadu i usmrtila 16 ljudi

Studenti

31.maj 2026. B. B.

Studenti pozvali na obeležavanje 19 meseci od pada nadstrešnice

Pomen će biti održan u vreme pada nadstrešnice, u 11.52 časova kod Železničke stanice u Novom Sadu, na raskrsnici Bulevara oslobođenja i Bulevara Jaše Tomića

Studija

31.maj 2026. Milena Ristić (Klima 101)

„Kuvanje“ u novobeogradskim blokovima: Kako je bezobzirna gradnja promenila mikroklimu

Zbog bezobzirne gradnje koja je promenila mikroklimu žitelji novobeogradskih blokova često osećaju da vazduh ostaje topao i posle zalaska sunca, a temperaturni stres traje do kasnih večernjih sati 

Atomobil na kome krupnim belim slovima na plavoj podlozi piše policija

Vršanjačko nasilje

31.maj 2026. B. B.

Bujanovac: Učenik učenika udario sekirom u grudi

Napad se desio u četvrtak u blizini gradskog parka oko 18.30 sati, u vreme kada je trebalo da učenici budu u školi

Voda

30.maj 2026. B. B.

RTS: Stabilizuje se snabdevanje tehničkom vodom u Čačku

Posle dva dana totalne obustave vodosnabdevanja, Čačak je u petak kasno uveče dobio tehničku vodu

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure