img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crna Gora

Projekat Solari: Solarna enregija za domaćinstva sa nula troškova

07. avgust 2025, 16:25 K. S.
Solarna elektrana Foto: Freepik/xb100
Može li EU da smanji upotrebu kineske solarne tehnologije?
Copied

Zašto se Srbija ne ugleda na Crnu Goru i ne preuzme model prema kome domaćinstva jednostavno i gotovo bez ikakvih troškova u okviru državnog projekta dolaze do instalacija za prozvodnju solarne energije

Da li treba da budemo zadovoljni dosadašnjim rastom broja kupaca-proizvođača u Srbiji?

Počnimo sa malo statistike.

Od 2021. godine, kada su kupci-proizvođači prvi put definisani domaćom regulativom, do jula 2025. godine, u Srbiji status kupca-proizvođača stekao je ukupno 5.071 korisnik, ukupne instalisane snage proizvodnih objekata 106,08 MW, piše Klima 101.

Poređenja radi, ukupna snaga termoelektrana, po podacima EPS-a, skoro je 5.000 MW, a strateški cilj Srbije je da se instalira 500 MW proizvodnih objekata iz OIE za sopstvene potrebe (uglavnom krovnih fotonaponskih sistema) do 2030. godine.

Od 5.071 kupca-proizvođača, većinu čine domaćinstva, njih 3.667, ali je udeo domaćinstava u ukupnoj snazi daleko manji – tek 30,25 MW. Pored domaćinstava, kupci-proizvođači su i pet stambenih zajednica (ukupne snage 0,09 MW) i 1.399 „ostalih”, koje čine javne ustanove, poslovne zgrade i drugi objekti (ukupne snage 75,74 MW).

Na osnovu pomenutih podataka i broja stambenih objekata prema popisu stanovništva iz 2022. godine, može se zaključiti da svega 0,16 odsto stambenih kuća i 0,0045 odsto stambenih zgrada ima status kupca-proizvođača. Složićemo se – rezultati nisu na zavidnom nivou.

Poređenja radi, u komšijskoj Crnoj Gori gotovo 4,5 odsto domaćinstava je steklo status kupca-proizvođača, sa više od 50 MW instalisane snage.

Šta je to drugačije u Crnoj Gori pa je toliko uspešnija u razvoju tzv. prozjumerizma? 

Odgovor leži u kombinaciji nekoliko faktora.

Jedan od njih je informisanost građana o mogućnostima proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe – u Crnoj Gori su vršene opsežne medijske kampanje, dok su u Srbiji bile jedva primetne.

Ali važnije od toga, postoje velike razlike između Crne Gore i Srbije u modelima subvencionisanja izgradnje solarnih elektrana. U Crnoj Gori postoje široko razvijene šeme podsticaja za kupce-proizvođače kroz projekte Solari+, dok Srbija subvencioniše samo izgradnju solarnih elektrana do šest kW za domaćinstva, pri čemu finansira polovinu potrebnih sredstava.

Kako se ohrabruju kupci-proizvođači u Crnoj Gori?

U okviru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) otvoreno je novo preduzeće EPCG – Solar gradnja, koje je specijalizovano za projektovanje, ugradnju i održavanje fotonaponskih sistema.

Domaćinstvima i privredi koji dobiju subvenciju EPCG – Solar gradnja ugrađuje fotonaponski sistem, a operator distributivnog sistema Crne Gore (CEDIS) ugrađuje pametno brojilo kojim se meri razmena električne energije sa elektroenergetskim sistemom, kao i kontrolno brojilo kojim se meri ukupna proizvodnja.

Korisnici subvencija nemaju nikakav početni investicioni trošak (izuzev administrativnih taksi), a fotonaponski sistem otplaćuju kroz mesečne rate čiji je iznos u visini prosečnog mesečnog korisnikovog računa sa popustom iz prethodnog perioda.

U praksi to znači da, nakon ugradnje fotonaponskog sistema, sa minimalnim ulaganjima, vi nastavljate da plaćate gotovo iste račune za električnu energiju kao i ranije.

Takođe, zbog dobro osmišljenog načina obračuna električne energije kupcima-proizvođačima u Crnoj Gori, u slučaju optimalnog određivanja kapaciteta solarne elektrane u skladu sa potrebama kupca-proizvođača u okviru projekata Solari+, račun za električnu energiju kupca-proizvođača je skoro uvek blizu 0 eura.

Samim tim, pošto korisnici plaćaju isti iznos kao i ranije, celokupni račun za električnu energiju zapravo je mesečna otplata duga za instalaciju elektrane.

Korisnicima projekta Solari+ se odobrava da mesečna rata bude za jedan cent manja od prosečnog računa za električnu energiju korisnika dok je bio samo kupac.

S obzirom na to kupci-proizvođači su ohrabreni da teže da im račun kao kupcu-proizvođaču bude blizu 0 eura tj. da ekonomično koriste svoje nove kapacitete: što više proizvedene energije iskoriste, to će brže otplaćivati svoj dug.

Ovakvo ponašanje donosi i najveće uštede nakon otplate solarne elektrane. Korisnicima se ostavlja mogućnost da otplate fotonaponske sisteme i brže tako što će povećati mesečnu ratu za željeni iznos.

Javni poziv EPCG za projekat Solari 3000+ (za domaćinstva do 10 kW) i 500+ (za korisnike koji nisu domaćinstva do 30 kW) ukupne snage 30 MW i vrednosti 30 miliona evra bio je organizovan od novembra 2021. do februara 2022. godine, a prijavilo se više od 14 hiljada korisnika.

U toku je konkurs Solari 5000 + za snagu 70 MW u vrednosti od 70 miliona evra. Za budućnost su planirani i projekti postavljanja solarnih elektrana na neplodnom zemljištu u ruralnim područjima, kao i na vodenim površinama.

EPCG novac za sprovođenje projekata obezbeđuje većinski iz kreditnih aranžmana sa nižim kamatnim stopama. Eko fond, koji se uglavnom finansira iz budžeta Crne Gore, korisnicima konkursa Solari 3000+ i Solari 500+ dao je subvenciju 20 odsto od vrednosti projekta, dok korisnicima konkursa Solari 5000+ subvenciju od 10 odsto daje Eko fond, a 10 odsto EPCG.

Kako funkcioniše ispunjavanje uslova u Crnoj Gori?

Inicijalni uslovi za prijavu na konkurs Solari+ su, između ostalog, bili da podnosilac zahteva bude vlasnik legalizovanog objekta sa trofaznim priključkom na mrežu, uz redovno izmirivanje računa za električnu energiju.

Pored toga, za domaćinstva je postavljen uslov da je potrošnja na godišnjem nivou veća od 4.000 kWh i prosečni mesečni računi veći od 30 evra, dok za one koji nisu domaćinstva uslov je minimalno 13.000 kWh godišnje i računi veći od 120 evra.
Ovim je obezbeđeno da će pomoć dobiti domaćinstva koja troše veće količine električne energije i koja značajnije doprinose zagađenju životne sredine.

Takođe, potrebno je bilo da orijentacija krova bude jug, jugoistok ili jugozapad pod uglom koji je jednak ili veći od 10 stepeni, dok je za one koji nisu domaćinstva dozvoljen i ravan krov. Ovakvim uslovom se obezbeđuje da se iz fonda neće graditi manje efikasne elektrane zbog nepovoljnije orijentacije krova.

Dodatno, razmatran je i solarni potencijal Crne Gore i gustina naseljenosti pa su postavljene kvote po regionima i to 40 odsto ukupnog projekta pripalo je delu jug-primorje, 40 odsto centralnoj Crnoj Gori uključujući Podgoricu i 20 odsto severu uključujući Nikšić.

Prednost su imala domaćinstva sa manjim primanjima i većim računima za električnu energiju. Takođe su se motivisali građani da pređu sa grejanja na drvo i fosilna goriva na električnu energiju te su i oni imali prednost.

U kasnijim fazama projekta polako su se kriterijumi smanjivali tako da je i korisnicima koji ne ispunjavaju sve navedene uslove, u cilju ubrzanja energetske tranzicije, bilo dozvoljeno da koriste ponuđeni model u okviru konkursa Solari+.

Da li se ovaj model može primeniti u Srbiji?

Kako bi se energetska tranzicija sprovela neophodno je omogućiti privredi i građanima da se uključe na način koji je njima dostupan i prihvatljiv. Model koji je Crna Gora primenila deluje opravdano i motivišuće.

Međutim, da bi se ovaj model primenio u Srbiji neophodno je izvršiti detaljne analize kako se ne bi ugrozio elektroenergetski sistem. Pored toga, potrebno je odrediti tačan kapacitet za priključenje kupaca-proizvođača i paralelno unapređivati elektroenergetski sistem u smislu automatizacije, digitalizacije, naprednih mernih sistema i povećanja kapaciteta za priključenje novih proizvodnih jedinica iz OIE.

Takođe, potrebno je razvijati i tržišne modele koji pomažu energetsku tranziciju među kojima su npr. agregatori, upravljanje potrošnjom i dinamičke tarife.

Navedeno je neophodno jer se CEDIS (Crnogorski elektrodistributivni sistem) već suočava sa prvim posledicama prekomerne ugradnje solarnih elektrana u lokalizovanim tačkama u sistemu kao što su npr. izazovi sa upravljanjem sistemom, preopterećem mreže i zagušenjima.

Ovo  je uglavnom posledica ugradnje solarnih elektrana snage veće od optimalne za kupce-proizvođače, kao i ugradnja značajnih kapaciteta OIE na određenim slabo opterećenim trafo reonima.

S obzirom na navedeno neophodno je izvršiti detaljne analize trenutnog stanja elektroenergetskog sistema i razviti planove kako izgradnje novih proizvodnih kapaciteta iz OIE, tako i razvoja sistema, kao i šeme podsticaja za korisnike sistema kako bi spram svojih mogućnosti mogli da učestvuju u energetskoj tranziciji.

Ne propusti vesti i članke o klimatskim promenama koje redovno objavljujemo.

Izvor: Klima 101

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu. 

Tagovi:

Crna Gora obnovljivi izvori energije solarna elektrana Električna energija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Protest podrške redakciji N1

mediji

30.avgust 2026. Nemanja Rujević

Upodobljavanje N1 i drugih: Biće šta će biti

U redakcijama N1, Nove S, Danasa i Radara je „sumorno“ i „paranoično“. Neki iščekuju smene urednika, neki „instrukcije“ za rad, a neki se nadaju da je do izbora ipak premalo vremena za glajhšaltovanje

Mostogradnja

30.avgust 2026. M. L. J.

Pančevac trpi: Zašto nije izgrađen most na Adi Huji

Srbija decenijama čeka most na Adi Huji, kao alternativu Pančevačkom mostu. Predviđen je još 2003. godne, a pompezno ga je 2019. najavio Goran Vesić. Šta će umeđuvremenu biti sa Pančevcem?

Švajcarska policija

Hronika

30.avgust 2026. R. V.

Jedna osoba ubijena, pet povređeno na rejv žurci

Najmanje jedna osoba je poginula, a pet je povređeno u pucnjavi koja se dogodila jutros na severu Švajcarske, saopštila je kantonalna policija Argaua, prenosi Rojters

Država i estrada

29.avgust 2026. S. Ć.

Jedan Karleušin koncert košta koliko sto tona šljiva

Opština Blace je za koncert Jelene Karleuše na „Danima šljive“ platila oko 16.200 evra. Za te pare bi trebalo prodati sto tona šljiva

Rudarski basen "Kolubara"

Hronika

29.avgust 2026. I.M.

Jedan radnik poginuo, drugi povređen u nesreći u Rudarskom basenu „Kolubara“

Jedan radnik EPS-a izgubio je život, dok je drugi lakše povređen kada je tokom utovara pukla sajla dizalice na montažnom placu „Radljevo Sever“ u u Rudarskom basenu „Kolubara“

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure