
Istorija kao nauka
Jubilej istoričara: Muzejski predmet – svedok vremena
Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem
Ekolozi i naučnici u Srbiji trude se godinama da pronađu rešenja za uklanjanje otpada iz prirode. Sada su u toj borbi dobili neočekivane saveznike – crve koji imaju sposobnost da razgrađuju plastiku.
Za nas štetni otpad, a za njih ukusna hrana. Naučnici sa Instituta „Siniša Stanković“ već decenijama uzgajaju i proučavaju brašnene crve, koji mogu da razgrađuju plastiku.
„Kao i svi mi što imamo određene bakterije u organizmu, koje nam pomažu u varenju hrane, isto se dešava i sa larvama brašnara“, kaže za „Dojče vele“ Larisa Ilijin, naučna savetnica Instituta. „Tim mikrobiotskim kulturama, one su u stanju da razgrade plastičnu masu do ugljen dioksida i vode. Vi nemate štetnih proizvoda prilikom ove biorazgradnje.“
Jedan kontejner sa nekoliko miliona larvi velikog brašnara može da razgradi tonu stiropora godišnje. U prirodi bi mu za razgradnju trebalo više od 500 godina.
Larve su i odličan dodatak za ishranu životinja, a njihove izlučevine se koriste i kao organsko đubrivo u poljoprivredi.
„Imate zaista jedan zatvoren sistem gde otpad možete da koristite kao hranu. To je takozvani zero waste sistem (bez otpada). Zato one postaju jako popularne i verujem da će biti jedna nova grana poljoprivrede u budućnosti“, dodaje Ilijin.
Od teorije do prakse
Firma „Belinda animals“ je nauku pretočila u praksu. Na svojoj farmi uzgajaju larve brašnenog crva planiraju da osnuju regionalnu mrežu gazdinstava koja će primenjivati ovaj pristup. Poljoprivrednicima bi to donelo dvostruku korist: smanjili bi otpad i dobili dodatnu hranu za svinje i živinu. I usput bi doprineli očuvanju životne sredine.
„Kada larva pojede kilogram stiropora, ona emituje samo jedan do dva grama ugljen dioksida u atmosferu. Ako se kilogram stiropora sagori u cementari, on emituje 3.960 grama emisionog ugljen dioksida. To je skoro 4.000 puta veće zagađenje“, kaže Boris Vasiljev iz preduzeća „Belinda animals“.
Njihova priča tek počinje. Brašneni crvi već se nalaze u hrani pojedinih građana, u energetskim pločicama, kao proteinski dodatak testenini. Stručnjaci očekuju da će i u Srbiji uskoro biti odobrena njihova upotreba za ishranu ljudi.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki

Odluka Evropske radiodifuzne unije da ne isključi Izrael iz takmičenja za Pesmu Evrovizije 2026 pokrenula je lavinu reakcija, mnoge države otkazale su učešće, dok se prošlogodišnji pobednik odrekao trofeja osvojenog 11. maja prošle godine

Dejan Tomašević novi je predsednik Olimpijskog komiteta Srbije. Nekadašnji košarkaš i doskorašnji poslanik Srpske napredne stranke, nije imao nijednog protivkandidata

Prema podacima mernih stanica, najviši nivoi zagađenja zabeleženi su u Vranju, Ćupriji, Tutinu, Leskovcu, Arilju, Bajinoj Bašti i Batočini. Više od 40 odsto građana danas udiše izrazito loš vazduh, dok lekari upozoravaju na rizike po najosetljivije grupe

U ovo vreme, fotografije Goranke Matić objavljene u monografiji Goranka dolaze kao opomena, ne nude nostalgiju kao utehu, već istinu kao ogledalo o nama i našim životima
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve