img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bombarovanje Irana

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

23. jun 2025, 14:54 Marija L. Janković
Foto: AP
Ukrcavanje u američki bombarder B-2, koji je prenosio bombu
Copied

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Na pitanje da li postoje dokazi da su nuklearni kapaciteti Irana uništeni u američkom vazdušnom udaru, Bela kuća i vlast u Teheranu daju potpuno suprotstavljene odgovore.

„Postoje tvrdnje američke strane da jesu uništeni, postoje tvrdnje iranske strane da nisu“, kaže za „Vreme“ Mirko Dautović, predavač na univerzitetu u Taškentu i analitičar međunarodne politike koji se tokom svoje karijere najviše bavio područjem Bliskog istoka.

Dok je Donald Tramp napad na Iran opisao kao „spektakularan vojni uspeh“ i dodao da su objekti „potpuno uništeni“, zamenik političkog direktora iranskog javnog servisa Hasan Abedini odmah je izjavio da su sva tri nuklearna postrojenja, za koje se sumnja da se u njima obogaćivao uranijum za svrhu proizvodnje atomskog oružja, „pre izvesnog vremena“ evakuisana.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu beskrajno se zahvaljivao Trampu zbog toga što je „smogao hrabrosti“ da naredi američkoj vojsci da napadne Iran i podrži Izrael u naporima da „ukloni opasnost po civilizaciju“, ali su i Izraelci uzdržani u ocenama da li je proces navodne proizvodnje nuklearnog oružja u Iranu zaista uništen, ili samo usporen.

Ima li Iran uopšte program za proizvodnju nuklearnog oružja

Netanjahu je nakon masivnog vazdušnog udara izraelske ratne avijacije 13. juna rekao da je Iranu bilo potrebno svega nekoliko meseci da napravi nuklearno oružje. To je, doduše, govorio i davne 1995. godine.

Dautović se poziva na izjavu Rafaela Grosija, direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji je nakon prvog napada u istoriji SAD-a na Iran koji je za CNN rekao:

„Iako je jasno da su američki vazdušni napadi pogodili iranska nuklearna postrojenja, još nije moguće proceniti štetu koja je tamo napravljena“.

To i neće biti moguće dok inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji se i dalje nalaze u Iranu, ne budu u mogućnosti da pregledaju iranska nuklearna postrojenja. Grosi kaže da IAEA nije pronašla do sada ni jedan dokaz, nikakvu indikaciju, da je Iran nameravao da napravi nuklearno oružje, niti je neka zemlja ponudila svoje obaveštajne podatke u tom smislu.

Grosi je ipak kazao za CNN da je Iran uskladištio oko 400 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto, što nije daleko od 90 odsto obogaćenja potrebnog za pravljenje nuklearnog oružja.

„Iran nije krio da je zaštitio ovaj materijal“, rekao je Grosi za CNN.

Govoreći pred Upravnim odborom nuklearnog nadzornog tela Ujedinjenih nacija, Grosi je izjavio da inspektori moraju da imaju mogućnost „da se vrate na iranska nuklearna postrojenja i izvrše popis zaliha uranijuma, uključujući, što je najvažnije, 400 kilograma obogaćenog na 60 odsto“.

Ni curenja ni radioaktivnosti

Takođe, energetski stručnjaci komentarisali su da iz postrojenja koja su pogođena nije bilo radioaktivnog curenja, što bi trebalo da se dogodi, ukoliko je u pogonima bilo uranijuma,

Dautović zato pretpostavlja da je nuklearni program „izmešten negde na bezbedno, ili da ta postrojenja jednostavno nisu uništena“.

Nepouzdani Tramp

Dodatnu sivu senku na napad Amerike na Iran baca i činjenica da je Tramp dao Teheranu rok od dve nedelje da se pronađe rešenje za postizanje mira, a da je ubrzo zatim naredio bombardovanje.

SAD je napao Iran bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, ili odgovarajuće rezolucije Generalne skupštine, što, doduše, nije ništa novo. Novo je da se, za razliku od Iraka ili Libije, Amerika u ovaj ratni pohod uputila sama, bez ijednog saveznika iz NATO-a.

Predsednik Amerike se nije držao ni prakse da o napadu obavesti telo za nacionalnu bezbednost Kongresa, takozvani Gang of Eight, koje se sastoji od osam kongresmena koji imaju pristup strogo poverljivim informacijama od značaja za nacionalnu bezbednost SAD iz obe partije. Demokratske članove je bio potpuno isključio, o istorijskom napada na Iran su saznali iz medija.

Priskakanje u pomoć Izraelu

„Tramp očigledno polazi od pretpostavke da Izrael sam ne može odlučujuće da oslabi iranski nuklearni program“, kaže stručnjak za bezbednost Đorđo Kafijero u razgovoru za Dojče vele. Zato su, kaže, SAD intervenisale.

„Napadi na iranski nuklearni program zasnivaju se na pogrešnim informacijama“, tvrdi sa druge strane Favaz Gerges, profesor za politiku Bliskog istoka i međunarodne odnose na Londonskoj školi ekonomije za DW.

Američka obaveštajna služba došla je, kaže, do zaključka da Iran ne pokušava aktivno da izgradi atomsku bombu i da mu trebaju najmanje tri godine rada da uopšte bude kadar za tako nešto.

Nove bombe

Dok svet razmišlja o posledicama Trampovog napada, Iran je upozorio američkog predsednika da će započeti akcije unutar SAD sa terorističkim ćelijama spavača ako bude napadnut, u poruci poslatoj dan pre američkih udara, javio je NBS njuz pozivajući se na obaveštajne izvore.

Informacija je stigla do Trampa preko posrednika na samitu G7 u Kanadi prošle nedelje, koji je predsednik SAD ranije napustio, rekla su dva američka zvaničnika i osoba upoznata sa pretnjom.

Pitanje koje najviše muči američku, ali i svetsku javnost, je da li će Iran uzvratiti udarac i napasti američke baze u regionu u kojima je stacionirano oko 40.000 vojnika. Da li je napad na nuklearna postrojenja bio jednokratan, ili je Amerika ponovo ušla u dugotrajni rat? Tramp je obećavao upravo suprotno: da će SAD da izvuče iz svih globalnih oružanih sukoba.

Pitanje je i da li je rukovodstvo Irana, predvođeno vrhovnim verskim poglavarom Alijem Hamneijem dovoljno odlučno da blokira Ormuski moreuz, što bi dovelo do potresa na globalnom tržištu sirove nafte.

Neki stručnjaci polaze od toga da se Hamnei odavno pobrinuo za to ko treba da ga nasledi ukoliko bude ubijen. Iran je velika zemlja sa preko 90 miliona stanovnika sa razvijenim državnim strukturama koje mogu da funkcionišu iako njihovo postojeće rukovodstvo bude likvidirano.

Nakon američkog bombardovanja, Izrael je lansirao nove vazdušne napade gađajući vojnu infrastrukturu u gradu Kermanšah, na zapadu Irana, saopštila je Izraelska vojska, a prenosi CNN, dok je Teheran brzo reagovao novim raketnim napadima na Izrael.

Tagovi:

SAD Donald Tramp Atomska bomba Iran Borbardovanje Irana
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Nemačka

02.april 2026. Nemanja Rujević

Prepolovljena prognoza privrednog rasta

Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure