img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sankcije NIS-u

Nova ekonomija: Ko je kriv za nepredvidivu budućnost NIS-a?

12. јун 2025, 18:46 K. S.
Naftna industrija Srbije Foto: FoNet/NIS
Naftna industrija Srbije
Copied

Uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije najavljuje se od početka godine, a usledilo je nekoliko odlaganja. Šta građani kažu, ko je kriv za nepredvidivu budućnost NIS-a

Građani Srbije (45 odsto) za nepredvidivu budućnost Naftne industrije Srbije (NIS) smatraju odgovornim Sjedinjene Američke Države, a najmanje „krive“ Rusiju, pokazuje istraživanje organizacije „Lidington Research“.

Na drugom mestu sa 30,9 odsto kao odgovorna našla se Srbija, dok je tek na trećem mestu Rusija sa 8,7 odsto, pokazuju podaci istraživanja, piše za Novu ekonomiju Katarina Pantelić.

Onih koji nisu sigurni ko je odgovoran za trenutnu situaciju sa NIS-om je 15,5 odsto.

„Ljudi koji glasaju za opozicione partije uglavnom krive Srbiju za stanje sa NIS-om, dok oni koji glasaju za vladajuće partije krive SAD za trenutnu situaciju“, naglasio je predstavnik Lidington Research-a Dimitrije Milić na konferenciji koju je organizovao Institut za Evropske studije.

Ko su glavni ekonomski partneri Srbije?

Kada su u pitanju ekonomski partneri Srbije, građani koji su anketirani, njih 1.256, smatra da je Evropska unija glavni ekonomski partner zemlje (40,7 dosto), njih 39,4 odsto smatra da je to Kina, dok 18,3 odsto smatra da je to Rusija. Mali procenat građana smatra da su SAD glavni ekonomski partner Srbije.

S druge strane, rezultati su gotovo identični kada je u pitanju percepcija toga ko bi trebalo da bude glavni ekonomski partner Srbije.

Na prvom mestu je EU sa 33,8 odsto, na drugom Kina sa 31,7 odsto, Rusija sa 28,6 i SAD sa 5,8 odsto.

A šta je sa stranim investicijama?

Da strane investicije u Srbiji imaju veoma pozitivan uticaj na lokalnu ekonomiju Srbije, smatra samo 21 odsto ispitanika.

Da je taj uticaj donekle pozitivan smatra 36 odsto njih, dok onih koji smatraju da strane investicije nemaju efekat na lokalnu ekonomiju smatra 12,4 odsto ispitanika.

Onih koji misle da one imaju veoma negativan efekat ima 14,6 odsto među građanima, donekle negativan osam odsto, a osam odsto nije sigurno po ovom pitanju.

Kakav vam je životni standard?

Istraživanje koje je sprovedeno obuhvatilo je i pitanje koje se tiče životnog standarda građana, pa tako 31 odsto njih smatra da im je životni standard ostao isti kao i prethodne godine u isto vreme.

Njih 23,7 odsto smatra da je životni standard donekle lošiji, 17,9 odsto da je značajno lošiji, dok je najmanje onih koji misle da je on značajno bolji – 11,9 odsto.

Direktor Instituta za Evropske studije Slobodan Zečević kazao je da građani doživljavaju Kinu kao ravnopravnog partnera sa EU što, kako kaže, nije tačno.

„Građani smatraju da EU nije glavni partner Srbiji zbog nekih infrastrukturnih investicija. Kada se pogleda robna razmena sa Kinom, ona je manja i od one sa Nemačkom. Građani kažu da treba da budemo sa onima koji nas vole, a to su Rusi. Nijedna politička stranka u Srbiji koja je dolazila na vlasti nije se opredelila za taj kurs. Zašto? Zato što je on apsolutno nerealan. Mi ne možemo da imamo sistem kao što ima Rusija. Mi ne volimo diktature, čvrste ruke, to nije naš stil i način života“, dodao je Zečević.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Američke sankcije NIS Naftna industrija Srbije NIS Sjedinjene Američke Države Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Termoelektrana Nikola Tesla

Ekologija

23.септембар 2025. Dr Dejan Molnar / Klima 101

Srbija proizvodi „najprljaviju“ struju u Evropi: Ugalj i dalje stub energetike

Evropska unija je u protekle dve decenije uspela da smanji emisije ugljen-dioksida, a da istovremeno uveća BDP. Srbija ostaje vezana za fosilna goriva, zbog čega je ponela titulu „najprljavijeg“ proizvođača struje u Evropi

Privreda

23.септембар 2025. K. S.

Nova ekonomija: Novi milionski posao za Milenijum tim i Šapićevog saradnika

Još jedan veliki posao za Milenijum tim, ovog puta u saradnji sa firmom bliskog saradnika Aleksandra Šapića, otkriva Nova ekonomija

Fabrika Gruner u Vlasotincu: Oko 70 radnika ostaje bez posla

Ekonomija

23.септембар 2025. T. S.

Otkazi u fabrici „Gruner“: Poraz biznis modela jeftine radne snage

Obećanja o stotinama novih radnih mesta u nemačkoj fabrici „Gruner“ u Vlasotincu pretvorila su se u talase otkaza. Ovo nije prvi put da „Gruner“ otpušta radnike, a nije ni jedini koji to čini. Zašto se ovo dešava

Nalaz DRI

23.септембар 2025. I.M.

Dašić: 217.000 evra za murale „Kad se vojska na Kosovo vrati“, naručilac SNS

Državna revizorska institucija utvrdila je da je Ministarstvo građevinarstva, dok ga je vodio Goran Vesić, izdvojilo 217.000 evra za murale „Kad se vojska na Kosovo vrati“, tvrdi građevinski inženjer Danijel Dašić.

Divlja gradnja

22.септембар 2025. Marija L. Janković

Legalizacija „za 100 evra”: Šta se krije iza najavljene mere

Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure