img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rudarenje litijuma

Podgrevanje projekta „Jadar“: Strategija EU i otpor u Srbiji

06. јун 2025, 17:29 M. S.
Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU Foto: FoNet / riotintoserbia.com / Printskrin
Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU
Copied

Evropska komisija donela je odluku da projekat „Jadar“ uvrsti u projekte od strateškog značaja. Kakve su reakcije stigle do sada? Šta kaže vlast, šta struka, a šta aktivisti? I koliko se građana Srbije protivi ovom projektu

Na talasu masovnih protesta u Srbiji nedavno je ponovno probuđen i projekat „Jadar“ zbog kog su građani Srbije protestovali godinama. A, jedan od većih protesta protiv rudarenja litijuma bio je 10. avgusta prošle godine kada je na Terazijama bilo najmanje 40.000 ljudi.

Ekološki pokret „Marš sa Drine“ piše da se ovom projektu, a koji je započet maja 2021. godine, do 2025. protivi više od 60 posto građana Srbije. Dodatno, prvog aprila studenti i predstavnici akademske zajednice predali su Delegaciji EU u Srbiji zahtev da Evropska komisija odbaci predlog kompanije Rio Tinto da se Projekat „Jadar“ uvrsti u listu strateških projekata za EU koji se realizuju u trećim zemljama.

Međutim, Evropska komisija je ovaj projekat uvrstila među 13 glavnih projekata od strateškog značaja, od ukupno 49. Ovi projekti nalaze se u okviru Akta o kritičnim sirovinama (CRMA) EU koji prepoznaje strateške sirovine kao ključne za uspeh zelene i digitalne tranzicije i definiše strateške projekte koji doprinose sigurnosti snabdevanja.

Procenjuje se da je za 13 strateških projekata van EU potrebno ukupno kapitalno ulaganje od 5,5 milijardi evra da bi započeli sa radom.

Komisija će takođe ojačati saradnju sa trećim zemljama kako bi se osigurao razvoj tih projekata, posebno kroz strateška partnerstva koja su već zaključena sa nekim od ovih zemalja o lancima vrednosti sirovina.

Protivljenje projektu i dalje snažno

„Mogu oni da stave i uvrste šta god žele na svoje spiskove. Branićemo Jadar, pa makar oni dovezli tamo i tenkove, a ne samo bušilice“, rekla je za FoNet nakon ove odluke predsednica Saveza ekoloških organizacija Srbije (SEOS) Ljiljana Bralović.

Poručila je da se ekološki aktivisti nisu „raspustili“ i da će uskoro uslediti odgovor.

Ekonomski stručnjaci su za „Danas” naglasili da je ovaj projekat iz ekonomskog ugla apsolutno nepotreban i neprihvatljiv.

Pravnici su dodali da ova odluka nije pravno obavezujuća za Srbiju što znači da ona ne mora da odobri ekspolataciju litijuma. Konačnu odluku o tome da li će se kopati litijum donosi Vlada Srbije u skaldu sa zakonima, rekli su sagovornici „Danasa”.

Dobre/loše vesti za srpske vlasti

Da je svrstavanje projekta „Jadar“ među strateški važne projekte dobra vest rekla je predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić. „To će obezbediti apsolutni maksimum u smislu poštovanja standarda za očuvanje i zaštitu životne sredine“, tvrdi ona.

I dodala je da se pokazalo da nisu tačne tvrdnje „pojedinih medija i stranaka da će Srbija biti evropska kolonija za rudarenje“.

Projekat nezakonit – tvrdi struka

Akademik Slobodan Vukosavić istakao je za N1 da ukoliko se poštuje zakon, projekat „Jadar“ nije moguće ostvariti, te da isti ne može biti na listi strateških projekata.

„Advokati kojima treba verovati i koji sarađuju sa pokretom ‘Marš sa Drine’ govore da projekat ‘Jadar’ nije u skladu sa evropskim aktom o kritičnim mineralima“, rekao je Vukosavić, ali da nije u skladu ni sa evropskim „Green Deal-om”.

Evropski zeleni dogovor odnosno „Green Deal“ ima za cilj stvaranje klimatski neutralne evrope do 2050. godine. On predstavlja plan akcija kojima će se povećati efikasnost korišćenja resursa prelaskom na čistu, cirkularnu ekonomiju, a potom i zaustaviti klimatske promene, smanjiti zagađenje i očuvati biodiverzitet.

Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić, koautor rada „Uticaj istražnih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji“, ranije je rekao da je zaključak ovog rada da je projekat „Jadar“ jako opasan po životnu sredinu.

„Već u fazi istraživanja jasno da će biti ugroženi biodiverzitet i najkvalitetnije podzemne vode Podrinja, da su predviđene deponije stalan izvor velikog rizika od curenja toksičnih i kancerogenih materija i da sve to ima jako veliki uticaj na lokalno stanovništvo. Taj projekat predstavlja paradigmu neodgovornog, nedržavnog i nepatriotskog postupanja aktuelne Vlade koja ne radi u interesu sopstvenog naroda, nego u interesu multnacionalne korporacije”, objašnjavao je Ristić.

Vukosavić je rekao da ćemo videti kako će Evropska komisija reagovati na pravnu intervenciju advokata. „U krajnjoj liniji tu je i Evropski sud. Ako se poštuje zakon, nemamo se čega bojati, projekat ‘Jadar’ ne može da prođe“, zaključio je on.

Izvor: Danas/N1/Vreme

Tagovi:

Rio Tinto Projekat Jadar Rudarenje litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure