„Od početka primene štetnog Zakona o socijalnoj karti od marta 2022. godine, skoro 60.000 građana ostalo je bez novčane socijalne pomoći, što je gotovo svaki treći korisnik u sistemu. U godini iza nas nije usvojeno nijedno zakonsko rešenje koje bi unapredilo radna prava, a gotovo svi dosadašnji problemi u radnom zakonodavstvu izašli su na videlo”, neki su od primera u novom godišnjem Izveštaju Inicijative A 11, koji je tokom „Majskih susreta 2025“ predstavljen pod nazivom „Sistem protiv siromašnih“.
Ovom konferencijom su otvorili majske susrete Dani socijalnih prava 2025.
Dodatno naveden je i „primer sistemske nebrige za poštovanje prava na adekvatno stanovanje. On se može videti u slučaju požara u neformalnom romskom naselju ’Antena’ u kom je nakon požara nekoliko porodica koje su prethodno raseljene sa Kosova ostalo danima da spava pod vedrim nebom, sve dok nisu sami od ostataka spaljenih kuća počeli da grade nove domove”. O ovom požaru je „Vreme” pisalo.
Izveštaj Incijative A 11 detaljno predstavlja aktuelno stanje ekonomskih i socijalnih prava u Srbiji kroz analize pojedinačnih oblasti.
Siromaštvo
Iznos novčane socijalne pomoći i dalje je nedovoljan da omogući izlazak iz kruga siromaštva i u toj meri nizak da pojedinci i porodice koji imaju pravo na novčanu socijalnu pomoć ne mogu da obezbede egzistencijalni minimum, navodi se u izveštaju.
Dalje piše da još uvek nisu usvojene izmene Zakona o socijalnoj zaštiti koje su najavljene pre više od devet godina, niti postoji nova Strategija socijalne zaštite, premda je u 2024. „najzad nastavljen rad na izradi tog strateškog dokumenta, koji bi trebalo da adresira brojne nedostatke u oblasti socijalne zaštite – pa i nedostatak broja stručnih radnica i radnika u centrima za socijalni rad”.
Snovi o radnom pravu
Položaj prekarnih radnika i radnica je poražavajuć, navodi Inicijativa A 11.
„To su radnici i radnice na privremenim i povremenim poslovima, na određeno vreme, po ugovoru o delu ili na projektima, platformski radnici, sezonski radnici i radnice u poljoprivredi, u trgovinskim i uslužnim delatnostima, u građevinarstvu, radnici i radnice u neformalnoj ekonomiji nemaju efikasne mehanizme zaštite na radu. A najbolje se vidi na primeru sezonskih radnika.” O tome je i „Vreme” pisalo.
Stambena nepravda
Stambena nepravda sve je osetnija. Inicijativa A 11 godinama ukazuje na nedostatak strateške, a pre svega političke volje da se zakonski reguliše pristup adekvatnom stanovanju i stane na put praksama koje ugrožavaju pre svega romske i porodice interno raseljenih lica, koje su neprestano na meti izvršitelja, inspektora, komunalne policije i investitora.
„Posebno zabrinjava praksa da se domovi porodica u neformalnim naseljima širom Srbije vode kao ’komunalni otpad’, što olakšava prinudna iseljenja i ugrožava ljudska prava stanovnika neformalnih naselja.”
Dodatno u Izveštaju se navodi i da su godinu iza nas obeležili i slučajevi policijske brutalnosti upravo u neformalnim naseljima, što ukazuje na nedopustiv rasistički pristup rada pripadnika bezbednosnih službi.
„Podsećamo da, nakon više od godinu dana od nasilnog upada službi MUP-a u neformalno romsko naselje u Vuka Vrčevića, nema nikakvog epiloga i odgovornosti za one koji su ne samo vređali ljude po rasnoj osnovi, već i pojedine stanare tukli pendrecima.”
Ovo je samo sažetak monitoringa i rada koji su stručnjaci Inicijative A 11 mapirali za poslednjih godinu dana.