Nekoliko sati pre proglašenja pobednika, Filmski festival u Kanu je ostao bez elektrikčne energije. Organizatori su najavili da to neće uticati na ceremoniju
Međutim, organizatori Filmskog festivala saopštili su da je zbog nestanka struje današnji program pretrpeo izmene. Neke filmske projekcije su prekinute, ali će se ceremonija zatvaranja večeras održati po planu i „u normalnim uslovima“, jer dvorana ima svoje generatore.
Dakle, večeras će se znati ko je pobednik ovogodišnjeg Filmskog festivala u Kanu. Srbija se nije takmičila, ali je bila prisutna.
Budući da velike svetske produkcije, prostor bivše Jugoslavije posmatraju kao jedinstveno tržište, Srbija, Crna Gora, Hrvatska i Bosna i Hercegovina se zajednički predstavljaju u Paviljonu Jugoistočne Evrope.
Ponuda Srbije
Filmski centar Srbije na ovom štandu ponudio je digitalni katalog „Films and film projects – Cannes 2025“ u kome su predstavljeni dugometražni filmovi premijerno prikazani u 2024. godini i novi projekti u fazi produkcije i postprodukcije, čija je premijera planirana do kraja 2025.godine ili početkom naredne, kao i brošuru „Serbian Film Industry in 2024“, u kojoj je data statistika proizvodnje filmova, gledanosti, broja bioskopa i drugih validnih informacija vezanih za srpsku filmsku industriju.
Foto: APMargaret Qualley, Aubrey Plaza na crvenom tepihu
Ivan Karl, v.d. direktor Filmskog centra Srbije posebno ističe prezentaciju u elektronskoj formi na USB-u, „elektronskoj ličnoj karti“, kako ju je medijima opisao Ivan Karl direktor Filmskog centra Srbije. „Tu je sve što je snimljeno, sve što je prikazano, rezultati na blagajnama…“, objasnio je za Euronews.
Zajednički paviljon je po Karlu dobro rešenje i zato što „te kinematografije međusobno sarađuju, razmenjuju, tržišno su povezane, a istovremeno se dobro kotiraju i u ovim drugim zemljama. I onda je praktično i korisno da smo svi na istom paviljonu, jer neko ko dolazi na ove prostore, želi da bude u toku sa svim što se snima, a korisno je i da razmenjujemo informacije i da na taj način sarađujemo“.
Balkanski filmski fond
Nijedna od nabrojanih zemalja nema predstavnika u selekciji Kanskog filmskog festivala, s tim što u filmu „Nestanak Jozefa Mengela“ reditelja Kirila Serebrenjikova učestvuje „Red production“ iz Beograda kao jedan od producenata, ali se ne tretira kao srpska koprodukcija jer film nije dobitnik sredstava na konkursu za manjinske koprodukcije Filmskog centra, što je preduslov da bi se označio kao koprodukcija sa Srbijom.
Foto: APEkipa filma „Mastermajnd“
Ivan Karl smatra da bi trebalo razmišljati „u pravcu jedne vrste posebnog, balkanskog filmskog fonda, gde bi, recimo, osam zemalja učestvovalo ravnopravno svake godine, uplaćivalo neka sredstva, ali da jednom u osam godina, sredstva uvek dobije jedna od zemalja učesnica. Na taj način isto pomažemo naše kinematografije i podstičemo njihov plasman u svetu“.
Predstavnici Filmskog centra Srbije i ostalih srodnih institucija u regionu razgovarali su ove godine u Kanu sa direktorom Netflix-a za ovaj deo Evrope, koji je, kako Karl objašnjava, već boravio u Beogradu i upoznat je sa tim šta se i u kojoj meri snima.
„Kada bi Netflix snimao neki od svojih sadržaja u Srbiji, to bila odlična promocija i win-win za sve“, ocenio je Karl dodavši da „Srbija dobro zarađuje od snimanja stranih filmova na njenoj teritoriji, ali može još više“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Filharmoničari slute da je davanje građevinske dozvole za zgradu pokušaj skretanja od njihovog zahteva da se direktor bira konkursom a ne da se postavlja imenovanjem Vlade Srbije
Dobitnica nagrade „Branko Miljković” Radmila Lazić poručuje da se nagradom ponosi, ali da neće prisustvovati uručenju u Gradskoj kući jer ne želi da učestvuje u legitimizaciji aktuelne vlasti
Ministar kulture Nikola Selaković kaže da je država uložila 11 miliona evra u 53 filma koji nisu snimljeni. Filmski centar Srbije organizuje panel o tom problemu i zove reditelje i producente na Zlatibor u sedište Nacionalknog festivala filma i televizije, iako ga je cela filmska branša bojkotovala
Čujemo, kao, bila je loša pozorišna sezona u Srbiji i sad se samo to mora govoriti. Ja, recimo, mislim da smo u “Novosadskom” imali dobru sezonu. Zašto prećutati sve što je dobro? Naivno je misliti da ćemo naštetiti vlasti ako govorimo samo o onome što je loše. Ne, njima to dobro dođe. Mislim da je dobro funkcionisanje vrsta dobrog otpora
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!