
Niš
Vučević i Brnabić ipak nisu otišli na skup SNS-a u Nišu
Članstvo SNS- okupljeno u Nišu ih je očekivalo, ali im je saopšteno da je odlučeno da ipak ne dođu „zbog bezbednosnih razloga“
Zaposleni u visokoškolskim ustanovama ostali su bez zarade, baš kao što je bio najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. To je pokušaj zastrašivanja, pritska, suzbijanje protesta, politički rat, atak na autonomiju univerziteta
Pošto je predsednik Srbije Aleksandar Vučić pre nekoliko dana rekao da je država odlučila da u budućnosti „neće da nagrađuje neradnike” i da će „profesori na fakultetima koji ništa ne rade, osim što učestvuju u blokadama”, dobiti „krompir”, brojnim profesorima univerziteta nije legla zarada.
„Sutra mislim da se isplaćuje ovaj deo za njih. Dobiće ništa“, rekao je Vučić gostujući na Pink televiziji tri dana posle velikog protesta u Beogradu 15. marta.
Prethodio je tome i dopis ministarke prosvete u ostavci Slavice Đukić Dejanović dekainima fakulteta kojim se od njih traži da obaveste da li se u ustanovi koju vode izvode predavanja i drugi oblici nastave, odnosno organizuju ispiti.
Usledio je i naredni dopis ministarke kojim traži od dekana da je do petka (21. mart) obaveste o tome da li su o blokadi visokoškolske ustanove obavestili organ nadležan za unutrašnje poslove, odnosno policiju, ili zatražili intervenciju policije, kao i da li su pokrenuli disciplinske postupke protiv studenata koji sprečavaju odvijanje nastave.
„Ako neko sprečava rad fakulteta, pozvali smo se na zakonska akta da podsetimo rukovodstva fakulteta, da vidimo da li su postupili u skladu sa zaokonom”, kaže Slavica Đukić-Dejanović za „Vreme”.
Kako objašnjava, kada je o zaradama reč, one su za februar isplaćene u skladu sa onim kako je najavljeno.
„Najavljeno je da će za februar biti plaćeni onoliko koliko su radili. Zarada se sastoji iz dva dela – obrazovnog i dela za naučno-istraživački rad. Jedna radna sedmica ima 40 sati, od toga 20 sati podrazumeva obrazovni, a 20 naučno-istraživački rad”, kaže Đukić-Dejanović, objašnjavajući da je prvim delom zarade pokriven naučno-istraživački rad za ceo mesec februara.
Poteze vlasti neki univerzitetski profesori smatraju direktnim udarom na autonomiju univerziteta, političkim ratom vlasti protiv neistomišljenika, odmazdom i zastrašivanjem.
Udar na autonomiju univerziteta
Nevenu Obradoviću, docentu na Filozofskom fakultetu u Nišu, 20. marta nije legao drugi deo zarade i ovakav potez vlasti ocenjuje kao direktni udar na autonomiju univerziteta.
„Mi 20. u mesecu uvek primamo drugi deo zarade, međutim, juče ga nismo dobili kao ni bilo kakvo obrazloženje zbog čega se to desilo. Dobili smo obaveštenje od dekanice da sredstva od države nisu prebačena od nadležne institucije koja to rešava. To je sve što znamo”, kaže Obradović za „Vreme”.
Dodaje da je važno napomenuti da ni nenastavno osoblje nije dobilo zarade.
Ministarka u ostavci Đukić-Dejanović kaže za „Vreme” da su upravama fakulteta traženi podaci o nenastavnom osoblju i da će njihove zarade u celosti biti isplaćene do kraja marta.
Etiketiranje profesora i pritisak
Najavu predsednika da će profesori dobiti „krompir“, komentariše kao neprimeran način obraćanja.
„Ono što mi zaista smeta kao nekom ko je zaposlen u visokom obrazovanju je način na koji je to saopšteno i pominjanje tog krompira. Smatram da nekom ko nosi jednu od najznačajnijih funkcija u društvu nije primereno da na taj način razgovara sa akademskom zajednicom.”
Posebno je, kaže, porazno etiketiranje profesora na fakultetima kao „bogate kaste“.
„Mislim da to stvara loš odijum u društvu. Iako sam ja svestan da se on obraća svom glasačkom telu, dakle kakva je to slika o univerzitetu, kako će njihova deca upisivati studije kada se na taj način univerzitet predstavlja”, kaže Obradović.
U konsultaciji sa advokatima, njemu i kolegama je rečeno da sačekaju do kraja meseca, pa da onda preduzimaju narodne pravne korake, objašnjava sagovornik „Vremena”.
„Ovo je pokušaj pritiska na univerzitet koji ima za cilj da egzistencijalnim stvarima na neki način zastraši zaposlene. To zaista nije način. Mislim da ovo jeste pokušaj da se trenutna kriza reši. Mislim da je rešenje dijalog, a njemu mora iskreno da se pristupi, bez etiketiranja, bez stvari koje su postale svakodnevica u našem javnom govoru”, kaže Obradović.
Politički rat vlasti protiv neistomišljenika
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Baucal potvrdio je FoNetu da na tom fakultetu nisu uplaćene zarade.
Takav korak ocenio je kao „politički rat vlasti protiv neistomišljenika” i „odmazdu” prema onima koji su veoma kritični zbog načina na koji je država ustrojena.
Baucal podseća da se nastavnici u osnovnim i srednjim školama koji učestvuju u protestu prosvete već duže suočavaju sa istim problemom i da nisu primili ni prvi deo februarske plate.
Drugi deo februarske zarade nastavnicima i učiteljima u osnovnim i srednjim školama trebalo bi da bude isplaćen u petak (21. mart).
„Kao univerzitetski profesori, mi zajedno sa nastavnicima delimo utisak kao da država pripada onim ljudima koji su trenutno na vlasti i da budžet – u koji svi mi ulažamo kao građani – vlast može koristiti u skladu sa svojim trenutnim političkim interesima i da mogu da donose diskrecione odluke o budžetu”, naveo je Baucal.
Vlas protiv građana
On podseća da vlast često govori o politizaciji obrazovanja, ali ocenjuje da je „gora situacija kada vlast politizuje državu, odnosno kada koristi sve resurse države koji su zajednički da bi vodila politički rat protiv neistomišljenika”.
Baucal navodi da, uprkos neisplaćenim zaradama, ne primećuje manjak motivacije ili uplašenost među svojim kolegama, naprotiv – vidi da raste svest o potrebi da se problem reši i da ne može da se odlaže.
„Većina kolega ovo prepoznaje kao još jedan dodatni razlog zašto su, ustvari, svi oni studentski zahtevi ispravni. To samo pokazuje da treba povećati pritisak na vlast, da se na neki način dozove pameti i da zastanu. Da razmisle u kojiu sitaciju su doveli i sebe i građane. Ne može vlast koja treba da radi za sve svoje građane da bude protiv svojih građana, to prosto nije održiva pozicija”, rekao je profesor Baucal.
Loše i po državu i po građane i vlast
Smatra da „klinč” u kojem se vlast našla sa građanima, nije dobar ni za državu ni za građane, a ni za ljude koji su trenutno na vlasti.
„Možeš da budeš i najbolji čovek na svetu i najbolji političar koga mi trenutno imamo u državi, ali ako nisi uspeo da ubediš ogroman broj građana da si stvarno najbolji za taj trenutak i za te ljude – onda i ti treba da promisliš o tome. Nekad se nađemo svi u toj situaciji da i dalje verujemo da smo u pravu, da bismo doneli dobrobit nekim drugim ljudima, ali ako ti ljudi to ne prepoznaju, onda ništa. Znači, povucite se pa možda će u nekoj drugoj situaciji ljudi prepoznati da ste imali neki kvalitet, pa ćete opet dobiti neku priliku”, poručio je Baucal.
U Srbiji protiče peti mesec blokada univerziteta i protesta pokrenutih posle pada nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024.
Studenti i građani nastavljaju proteste i blokade i posle najvećeg protesta u istoriji Srbije održanog u Beogradu 15. marta.
Članstvo SNS- okupljeno u Nišu ih je očekivalo, ali im je saopšteno da je odlučeno da ipak ne dođu „zbog bezbednosnih razloga“
Ambasadorka Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić kritikovala je odnos hrvatske javnosti prema ultranacionalističkom pevaču Marku Perkoviću Tompsonu, a onda demonstrativno napustila skup o sistemima zaštite manjina u Hrvatskoj i Srbiji
Nekoliko minuta pre nego što je tišina u Kralja Milana prekinuta zloslutnim hukom, 30 maskiranih huligana upalo je organizovano u Pionirski park i počelo da gađa studente-redare i okupljene u obodnim ulicama
Urednički kolegijum RTS-a zahvalio je građanima na tome što protestuju ispred sedišta jevnog medijskog servisa
Studenti i građani blokirali su Depo GSP-a na Novom Beogradu devet sati, a za to vreme nije bilo gradskog saobraćaja na 22 linije
Beograd, 15. mart 2025: Najveći protestni skup u istoriji Srbije
“15. za 15” Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve