
NBA
Kako je Pop postao legenda
Grega Popoviča je od aut-linije košarkaškog terena odvojio tek šlog. Ali, još ga nije odvojio od košarke. Verovatno ni od vina. A pogotovo ne od legende o jednom od najvećih trenera ikada
Bivši magacin kolonijalne robe postao je muzej; nekadašnja kasarna “Darwin ecosystem”, a gigantska betonska baza za italijanske i nemačke podmornice prostor za koncerte i izložbe
Brzi TGV voz iz Pariza za nešto više od dva sata prešao je tačno 500 kilometara i dovezao nas u Bordo, na stanicu Saint-Jean. Metalni vijadukt preko kojeg vozovi prelaze reku Garona, napravljen 1860, delo je, pogađate – Gistava Ajfela. Pred kraj veka izgrađena je sadašnja raskošna stanična zgrada sa impresivnom metalnom nadstrešnicom iznad perona koja pokriva čak 17.000 m2 što je čini najvećom u Evropi. Takođe, delo Gistava Ajfela.
Program Francuskog instituta u kojem sam učestvovao predvideo je i obilazak kulturnih znamenitosti Bordoa, lučkog grada koji neki smatraju i svetskom prestonicom vina.
Dok šetamo ulicama u centru grada, primećujem da gotovo uopšte nema novih zgrada, sve je 17, 18. i 19. vek. Jedva da ima i secesicije i ar dekoa, uglavnom je reč o vilama na periferiji. Imali su sreće da izbegnu razaranja u Drugom svetskom ratu, dok drugi razlog nije u domenu sreće nego promišljene francuske politike očuvanja kulturnog nasleđa. Staro se popravlja, obnavlja, prilagođava i nalazi mu se nova namena – ne ruši se.
Primer takvog pronalaženja nove namene je zgrada Muzeja savremene umetnosti. Reč je o glomaznom objektu nekadašnjih magacina kolonijalne robe koji je 1973. pretvoren u muzej. Tu gde su se nekada skladištili džakovi šećera, kafe i kakaa, bale pamuka i burad sa uljem, danas su vredni radovi savremenih umetnika.
Magacin je sagrađen 1824. u zlatno doba kolonijalne ekspanzije, kada je roba u Bordo pristizala iz brojnih francuskih prekomorskih poseda od Martinika na Karibima preko Madagaskara i Mauricijusa u Indijskom okeanu do Tahitija u Pacifiku. Enterijer više liči na nekakvu romansku baziliku nego na magacin.
Sledeći primer je Urbani eko-sistem “Darwin” koji se nalazi u nekadašnjim vojnim barakama Niel sagrađenim 1874. na obali reke Garone. Nakon zatvaranje kasarne, barake su 2011. pretvorene u “Darwin ecosystem” koji njegovi tvorci zovu Grad budućnosti. To je jedinstveni sociološki eksperiment koji na jednom mestu okuplja najrazličitije sadržaje. Tu su svoje mesto našli skejtborderi, street art umetnici, proizvođači i konzumenti organske hrane, zanatskog piva i organskog vina, fanovi elektronske muzike, ali i migranti kojima se tu nudi smeštaj i besplatna medicinska nega. Njegov osnivač Philippe Barre godinama je radio u marketinškoj industriji, a na kraju karijere je rešio da ostavi trag koji ima dublji smisao.
Za ovakve ambiciozne projekte, pored lične inicijative entuzijasta uvek je potrebna i vizija i podrška političkih čelnika pa je tako i ”Darwin” nastao uz pomoć jednog takvog – tadašnjeg gradonačelnika Bordoa Alena Žipea.
Barre je prvo kupio 10.000 m2 vojnih baraka i kasnije zakupio još toliko. Alen Žipe bio predsednik Vlade Francuske i gradonačelnik Bordoa 21 godinu, i sa obe pozicije podržavao je projekat “Darwin”.
“Darwin” svojim posetiocima nudi i koncerte, izložbe, predstave i sportska takmičenja. Sezona kulturnih programa počinje u proleće sa “Happy Hour” after–work iventom na kojem se besplatno toči pivo i pušta muzika, a završava božićnim marketom u decembru na kojem izlažu brojni lokalni proizvođači i umetnici. Jedan od značajnijih je i “Climax Festival”, koji proteklih pet godina svakog septembra predstavlja mešavinu kulture, koncerata, konferencija, umetnosti i urbanih sportskih aktivnosti. Mala trivija je i da Indoor skejtpark ima Više od 300 članova koji plaćaju godišnju članarinu od svega 40 evra, što je desetostruko manje od cena u sličnim prostorima u Berlinu ili Amsterdamu.
Na kraju posete obišli smo co–working prostor u kojem rade brojni startapi i samostalni preduzetnici, kao i malu vinariju koja se nalazi u jednoj od baraka. Dok smo degustirali vina, gospođa koja nam je bila vodič kroz “Darwin” ispričala je da i pored velikog broja lokalaca, turista i migranata koji se svakodnevno sreću u ovom prostoru, za sve ove godine nisu imali nijedan jedini incident.
Na programu drugog dana bile su vinarije. Château Malartic-Lagravière nalazi se u predgrađu Bordoa. Pierre de Malartic kupio je posed Lagravière 1803. Od 1997. vlasnik poseda je porodica Bonnie, koja godišnje proizvede 16.000 sanduka crvenog i 2.500 sanduka belog vina. Obilazak počinjemo prema pravilima ovakvih tura – u vinogradu, gde nam vlasnici objašnjavaju način uzgoja vinove loze i pokazuju vinogradarske konje koje proteklih godina koriste u održavanju čokota kako bi maksimalno smanjili svoj “karbonski otisak”.
Logičan nastavak ture bio je odlazak u ”Cité du Vin”, jedan od najvećih tematskih muzeja posvećenih vinu na svetu. Otvoren je 2017. a u 2022. kroz njega je prošlo čak dva miliona posetilaca. Njegova izgradnja koštala je 81,1 milion evra. Muzej se ne bavi samo vinima iz regije Bordo nego istorijatom vina u celom svetu. Brojne mape, fotografije, video-instalacije i artefakti, zaključno sa degustacijom na poslednjem spratu – čini ga jedinstvenim mestom.
Za kraj – priča o još jednom prostoru u Bordou koji je promenio prvobitnu namenu. BETASOM (akronim na italijanskom od – Bordeaux Sommergibile) je bivša baza za italijanske i nemačke podmornice koje su učestvovale u Bici za Atlantik između 1940. i 1943. To je masivna betonska konstrukcija površine 42.000 m2 od koje je više od trećine tog prostora otvoreno za posetioce različitih umetničkih dešavanja – izložbi, koncerata i performansa.
Verujem da bi nekim budućim čelnicima naših gradova, prepunih zapuštenih i neiskorištenih prostora – kasarni, fabrika i magacina, trebalo organizovati posetu Bordou. Naravno, uz obavezu da osim uživanja u francuskim specijalitetima i vinima – nešto od ovoga što je nama Francuski institut pokazao – obiđu i ta iskustva primene u našoj zemlji.
Grega Popoviča je od aut-linije košarkaškog terena odvojio tek šlog. Ali, još ga nije odvojio od košarke. Verovatno ni od vina. A pogotovo ne od legende o jednom od najvećih trenera ikada
Kad se u kuću Stojana Simića uselio Aleksandar Karađorđević, dvorište te kuće je pretvoreno u dvorsku baštu. O lepim satima koje je provodio u njoj pisao je kralj Petar. Pedesetih godina prošlog veka pretvorena je u Pionirski park, a ovog aprila u “Ćacilend”
Da je Skelane, selo od 800 duša, u rimsko doba bilo sedište gradske uprave, govore čudesni podni mozaici i niz drugih vrednosti. Očekuje se da će tek naredna istraživanja otkriti pravi značaj ovog područja
Koji su dometi veštačke inteligencije u medicini - za sada?
Ličnost pčela utiče na njihovo ponašanje prilikom ubadanja: dok su neke defanzivne i oklevaju, druge su agresivne i brzo ubadaju
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve