img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sjedinjene Američke Države

Kako se Donald Tramp sveti demokratiji

26. februar 2025, 23:50 Slobodan Kostić
fotografije: ap photo
BEZ KOČNICA: D. Tramp
Copied

Nova administracija punom parom nastavlja masovna otpuštanja, ukida federalne agencije i programe za različitost, jednakost i inkluziju (DEI), tvrdeći da sposobnosti moraju biti jedino merilo prilikom zapošljavanja. Međutim, za rukovodeće pozicije favorizuje se lojalnost kao glavni kriterijum za izbor novih kadrova, pri čemu se potpuno zanemaruju njihove kvalifikacije

Za “Vreme” iz Las Vegasa

Na internet stranici Junajted erlajn-sa, pored imena i datuma rođenja kupaca karata stoji prazno polje u koje se upisuje rod putnika, kao ostatak jednog sveta koji nestaje pod naletom izvršnih naredbi predsednika Donalda Trampa. Pitanje je dana kada će ova kompanija tu odrednicu zameniti izborom između muškog i ženskog pola, u skladu s nalogom federalne vlade, jer niko ne želi da se zamera osvetoljubivoj vlasti koja više nije nikakva anomalija, već izbor većinske Amerike.

Bez obzira na to šta su izabrali da stave ispred svog imena, oni koji su ovih dana putovali od Njujorka prema Zapadnoj obali proveli su tih nekoliko sati leta u vremenu kada Volodimir Zelenski nije bio diktator, Kanada i Grenland kandidati za nove savezne države, a Gaza u planovima da postane rivijera Bliskog istoka.

Taj politički, društveni i kulturološki zaokret Amerike sada vide i stanovnici drugih država sveta, s tom razlikom što oni nisu u prilici da se u neonskom šarenilu gradova poput Las Vegasa – u kazinima, noćnim klubovima, barovima i venecijanskim gondolama koje plove veštačkim jezerom u srcu pustinje Mohave – sakriju od novog sveta koji se rađa.

Kada se vrate kućama, videće kako su se u međuvremenu još mnoge stvari promenile. Gotovo su nestale razlike između dojučerašnjih saveznika i neprijatelja, a uspostavlja se duboko razumevanje između američkog i ruskog predsednika.

“Da je Vladimir Putin na američkoj političkoj sceni, bio bi član ‘Ponosnih momaka’, beli, hrišćanski nacionalista, tvrdi protivnik imigracije i odlučni neprijatelj LGBT zajednice”, kaže kolumnista “Njujork tajmsa” Tomas Fridman. “Glasao bi za Trampa i bio deo onoga što se dešavalo 6. januara 2021.”

No, i bez prisustva šefa Kremlja kao neprikosnovenog autoriteta za autoritarne režime, u rukama predsednika SAD iz dana u dan gomila se sve više vlasti i moći, a njegova funkcija više ne podleže bilo kakvoj institucionalnoj kontroli.

VLADAVINA DEKRETA

Od polaganja zakletve, Donald Tramp je svojim šarpi flomasterom, koji ova kompanija proizvodi specijalno s njegovim autogramom, do sada potpisao stotinak predsedničkih uredbi, što je više od ukupnog broja ovakvih akata koje su tokom prva tri meseca mandata zajedno izdali Džozef Bajden, Barak Obama, Džordž Buš mlađi, Bil Klinton i Džordž Buš stariji.

Bez obzira na to što su mnoge od ovih odluka bile na vrhu liste njegovih predizbornih obećanja – poput zaustavljanja imigracija, rezanja potrošnje, smanjenja cena, uvođenja carina ili ukidanja restrikcija na fosilna goriva – Tramp nije ni pokušao da ih usvoji kroz zakone u Kongresu, gde republikanci imaju većinu u oba doma. Za to bi Bela kuća morala da pregovara sa Senatom i Predstavničkim domom, a Tramp, uprkos tome što je čitav život proveo u biznisu s nekretninama, nikada nije pokazivao previše pregovaračkog umeća niti želju za postizanjem kompromisa.

foto: ap photo
…

Takav stil upravljanja dosledno sprovodi Sekretarijat za efikasnost vlade (DOGE), na čijem čelu se nalazi najbogatiji čovek sveta Ilon Mask, koji je dobio ovlašćenja da smanji troškove savezne vlade. Imućni nikada nisu imali previše empatije za ostale, jer drugačije ne bi stekli ono što imaju, pa je tako vlasnik “Tesle” ovih dana poslao pismo na adrese više od dva miliona državnih službenika, tražeći od njih da u pet tačaka navedu šta su uradili tokom protekle nedelje.

Kao i kod prethodnih akcija DOGE, kada su zahtevali pristup informacijama o primaocima socijalnog osiguranja ili uvid u lične podatke poreskih obveznika, poruka je izazvala haos i konfuziju jer su zaposleni nakon toga dobili potpuno oprečne instrukcije od svojih pretpostavljenih. Dok su, na primer, šefovi Agencije za sajber bezbednost savetovali da se odmah odgovori, direktori Stejt departmenta preporučili su zaposlenima da ne obraćaju pažnju na ovu poruku. Istovremeno, milijarder Ilon Mask koristi svoju platformu Iks da preti federalnim radnicima otkazom ukoliko ne pošalju odgovore – što je protivno svim zakonima.

To više nije ni čudno, s obzirom na to da stanovnici Amerike mogu da na privatnoj društvenoj mreži Donalda Trampa Trut sošl, mimo svih zvaničnih kanala komunikacije Bele kuće, saznaju da je on razgovarao s Putinom o Ukrajini i Bliskom istoku ili da je upravo smenio načelnika Generalštaba Vojske SAD, generala Čarlsa Brauna.

Za to vreme aktuelna vlast nastavlja s masovnim otpuštanjima, ukida federalne agencije i programe za različitost, jednakost i inkluziju (DEI), tvrdeći da sposobnosti moraju biti jedino merilo prilikom zapošljavanja. Međutim, za rukovodeće pozicije favorizuje se lojalnost kao glavni kriterijum za izbor novih kadrova, pri čemu se potpuno zanemaruju njihove kvalifikacije.

I drugi kriterijumi se primenjuju krajnje selektivno i proizvoljno. Kada su u pitanju oni koji su nasilno upali u Kapitol hil 6. januara 2021. i koji su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne zbog zavere – jednog od najtežih krivičnih dela – za republikance je to “deo prošlosti”, te “treba gledati u budućnost”. Međutim, za one koji su se nekada u toj istoj prošlosti zamerili predsedniku, to predstavlja greh za koji nema milosti. Suštinski, pravila nema – sve zavisi od slučaja do slučaja, u skladu s tim kako Donald Tramp na to gleda.

Otpuštanje jednih, svakako, dovodi do širenja straha kod drugih da će završiti na isti način ako ne budu slušali ono što im se govori, mada zbog svega ovoga niko ne bi trebalo da bude previše iznenađen. Tramp samo sprovodi ono što je najavljivao – mnogo efikasnije nego u prvom mandatu – jer je imao pune četiri godine da se spremi za ono što sada radi.

Kada su ga nedavno, kao u nekoj vrsti anegdote, pitali kako je došao do zaključka da su politike različitosti bile uzrok avionske nesreće u Vašingtonu, predsednik je odgovorio da on ima “common sense”, što “nažalost, mnogi drugi ljudi nemaju”.

Negde u tim lavirintima “zdravog razuma” došlo je do toga da Srbija glasa suprotno od Rusije povodom rezolucije UN koju su podnele Ukrajina i EU povodom trogodišnjice agresije, te da se na istoj strani prvi put nađu Vašington i Moskva. Taj zaokret na međunarodnom planu nije ništa manji od radikalne promene samog američkog društva, jer ono što Tramp radi mnogo više podseća na neoimperijalizam nego na starovremenski republikanski izolacionizam, kome je Amerika uvek bila na prvom mestu.

TROJKA

Na osnovu svega što predsednik govori stiče se utisak da bi se on najradije našao u društvu onog tajnog člana “Ponosnih momaka” koji stoluje u Kremlju i kineskog predsednika Si Đinpinga, pa da njih trojica zajedno dele svet na interesne sfere u kojima će svako raditi ono što hoće. To ne znači da Amerika i pre Trampa nije prvenstveno gledala svoje interese, samo što je to obično bilo upakovano u reči o demokratiji, bezbednosti i ljudskim pravima.

Koliko god se državni sekretar Marko Rubio, jedan od retkih članova novog kabineta sa integritetom, trudio da prevede ono što predsednik govori u prihvatljiv jezik diplomatije, “Amerika na prvom mestu” više ne isključuje ni teritorijalni ekspanzionizam niti pravo najjačih da rade šta hoće. To se jasno vidi u pritisku na Ukrajinu da dozvoli američkim kompanijama eksploataciju prirodnih resursa u zamenu za 86,7 milijardi dolara vojne pomoći koja je upućena od početka agresije.

Građani Amerike nikada nisu previše marili za spoljnu politiku, ali se stvorio utisak da se novac poreskih obveznika rasipa na besmislice širom sveta. Ni to nije baš tako jednostavno, jer ako u Njujorku pitate bilo koga da li je bolje da Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) potroši sedamdeset milijardi dolara na pomoć drugima ili da se prvo sredi glavni gradski most “Džordž Vašington”, čije su kolovozne trake pune rupa, a betonski rubovi zatrpani smećem, više je nego jasno kakav će odgovor biti.

USPAVANE DEMOKRATE

Dok država radikalno menja vrednosni sistem na kojem je počivala dugi niz godina, gotovo da nema otpora novom rukovodstvu. Sporadični protesti protiv masovnih otpuštanja administracije sveli su se na okupljanja par stotina demonstranata u najvećim gradovima. Osporavanja pred sudovima su očekivana, ali suštinski nema nikakvog protivljenja civilnog društva niti same Demokratske stranke.

Nakon višenedeljnog ćutanja, koje je više bilo znak beznađa i apatije nego razmišljanja o novoj strategiji, pre nekoliko dana građanima je na mobilne telefone stigla poruka da, nakon poraza na izborima 2024. godine, Demokratska stranka traži novi put i želi da čuje od glasača koga bi voleli da vide na njenom čelu u budućnosti. U nastavku ankete postavljaju se pitanja o tome da li partija treba odlučno da se suprotstavi Trampu, koliko se građani brinu za budućnost ako se “nastavi urušavanje demokratije” i da li bi se borili protiv “prekoračenja ovlašćenja”, uz obavezno pozivanje da se pošalje novac kako bi se pomoglo ostvarivanju ovih ciljeva.

Pitanja iz ankete, kao i politika Demokratske stranke, i dalje nemaju hrabrost da priznaju kako sistem koji su izgradili nije odgovarao ogromnom broju građana Amerike – i da su zbog toga izgubili izbore. Demokrate su platile cenu ponavljanja da je “sve u savršenom redu”, dok su se ljudi mučili i strahovali da će im biti još gore. Stigao je račun za negiranje realnosti, dvostrukih standarda i pozivanja na jednakost dok su bogati postajali sve bogatiji, a građani pokušavali da prežive od čeka do čeka.

SLAMKE

Mada su mnogi digli ruke od politike jer znaju da se suštinski ništa ne može promeniti pre sledećih izbora na sredini mandata, nije baš sve tako beznadežno. Jednom od predsedničkih uredbi zabranjuje se upotreba papirnih slamki, za koje čak i ekolozi tvrde da su bile potpuno nefunkcionalne, pune otrovnih boja i lepka.

U Vegasu se ponovo služe kokteli u čašama sa plastičnim slamkama, to je jedan od retkih gradova u kojima nije zabranjeno konzumiranje alkohola na ulicama.

Slamke jesu važne, ali je bitan i sistem u kojem se živi. Niko se neće vratiti na vlast tražeći da se ponovo uspostavi ono što je bilo. S tim je zauvek gotovo.

Tagovi:

Donald Tramp Republikanska stranka SAD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

SAD

01.april 2026. Uroš Mitrović

Samoljublje Donalda Trampa: Šta sve nosi i šta će tek sve nositi ime njegovo

Novčanica od sto dolara, međunarodni aerodrom na Floridi, propusnice za nacionalne parkove nosiće ime Donalda Trampa. Postoje planovi i za ratne brodove, auto-puteve, uz sve drugo što već sada krase lik i ime aktuelnog američkog predsednika

Kit ket

Krađa čokoladica

29.mart 2026. K. S.

Ukradeno više od 12 tona KitKet čokoladica

Na putu iz fabrike u Italiji ka tržištu u Poljskom nestao je tovar KitKet čokoladica težak 12 tona

Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Komentar
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure