img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Potrošnja

Jeftin sir brže poskupljuje od brija: Stigla sestra inflacije, čipflacija

27. februar 2025, 08:19 Ma. J.
Foto: Dušan Ančić/Tanjug
Tone i tone plastike i stakla
Copied

Narodna banka Srbija objavila je da su u srpskim marketima viđenje određene pojave koje prate inflaciju, a podrazumevaju neuobičajeno kretanje cena na tržištu

Cene najjeftinijeg domaćeg sira rastu mnogo brže nego cene luksuznog brija, dok jogurt košta isto, ali je tetrapak u kojem ga pune skoro puplo manji. Za to vreme hleb poskupljuje, iako nisu poskupeli troškovi neophodno za njegovo spravljenje – samo zato što se trgovcima može, u situacijama neke kolektivne društvene gungule.

Ovako bi na konkretnim situacijama u prodavnicama mogle da se prikažu sestre inflacije koje su poslednjih godina široko rasprostranjene u marketima u Srbiji.

Tako je analiza Narodne banke Srbije pokazala da je u zemlju stigla čipflacija, a da već nekoliko godina postoje i šrinkflacija i gridflacija.

Čipflacija je fenomen do kojeg dolazi kada tokom inflatornih pritisaka brže rastu cene jeftinijih nego skupljih brendova istih proizvoda.

„Naša analiza je potvrdila da je unutar kategorije hrana i pića u periodu od 2022. do 2024. godine kumulativan rast cena jeftinijih brendova bio za pet procentnih poena viši u odnosu na skuplje brendove”, rekao je Viceguverner NBS Željko Jović

Jović je naveo da je potvrđena i druga osobina tog fenomena, a to je da se najveća razlika u kretanju cena jeftinijih i skupljih brendova javlja tokom najizraženijih inflatornih pritisaka.

Šta je pokazala analiza

NBS je analizom obuhvatila 58 proizvoda, među kojima su mlečni proizvodi, mesne prerađevine, konditorski proizvodi, kafa i bezalkoholna pića. U analizi nisu učestvovali proizvodi iz kategorije svežeg mesa, voća i povrća, iz metodoloških razloga.

Istraživanje je pokazalo da su cene u proseku ukupno porasle za 37,7 odsto, što je blizu stopi kumulativne inflacije u sektoru prerađene hrane i bezalkoholnih pića i na osnovu zvaničnih podataka Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Jeftiniji brendovi su u tom periodu poskupeli za 40 odsto, a više od dve trećine (67 odsto) tog rasta cena ostvaren je u 2022. godini.Kada je reč o skupljim brendovima, njihov kumulativni rast cena je bio oko 35 odsto. Više od 50 odsto rasta ostvareno je, takođe, u 2022. godini.

Šta je šrinkflacija, a šta gridflacija

Ostale varijanta koje plate inflaciju su šrinkflacija, fenomen kada se za istu ili čak veću cenu dobija manja količina proizvoda, odnosno manje pakovanje.

Ono što je trenutno evidentno na tržištu je i takozvana gridflacija, koja se javlja kao pohlepna reakcija, gde se inflacija koristi kao izgovor da maloprodajne cene porastu više nego što su povećani troškovi proizvodnje.

U Srbiji je ova pojava bila masovno rasprostranjena tokom pandemije koronavirusa, kada su mnogi povećavali cene na veštački visoke nivoe zarad većeg profita, a sve pod izgovorom krize koju je izazvao covid-19.

Deflacija – da li je to ikada bilo u Srbiji

Deflacija je ekonomski fenomen koji predstavlja opšti pad cena robe i usluga u jednoj ekonomiji tokom određenog perioda. U suprotnosti sa inflacijom, koja izaziva rast cena, deflacija dovodi do smanjenja ukupnih cena, čime se povećava kupovnu moć novca.

Glavni uzrok deflacije je smanjenje ukupne tražnje u ekonomiji. Kada ljudi i preduzeća smanjuju potrošnju i investicije zbog straha od ekonomskih problema, potrošnja opada, što dovodi do toga da preduzeća ne mogu da prodaki svoja dobra po prethodnim cenama, pa smanjuju cijene kako bi privukli kupce.

Ovaj fenomen nije vezan za Srbiju, ali se dogodio u Japanu je tokom 1990-ih godina, kada postojala duga deflacija koja je uzrokovala stagnaciju ekonomije poznatu kao „izgubljena decenija“. Tokom tog perioda, pad cena i stagnacija privrede izazvali su dugoročne ekonomske probleme koji su otežavali oporavak.

Deflacija može da djeluje kao nešto što bi trebalo da bude poželjno, jer povećava kupovnu moć novca, međutim, dugoročno, ona stvara veoma ozbiljne posledice na ekonomski rast i stabilnost.

Stagflacija je bila

Ovo je ekonomski fenomen koji se karakteriše istovremenim postojanjem dva negativna ekonomska trenda: visoke inflacije i visoke nezaposlenosti. Ova pojava je posebno problematična jer su ovi faktori obično povezani sa suprotnim uslovima.

Inflacija se obično javlja kada ekonomija raste i potražnja za robom i uslugama premašuje ponudu, dok visoka nezaposlenost obično prati ekonomski pad. U slučaju stagflacije, međutim, oba problema nastaju istovremeno, što stvara ozbiljne izazove za ekonomiju.

Tagovi:

Inflacija Ekonomija Čipflacja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Poljoprivreda

15.novembar 2026. M. L. J.

Glamočić: Nema novca za drugu ratu subvencija po hektaru

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Vesti

15.novembar 2026. M. L. J.

Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure