
Laponija
Irvasi ili pare
Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Donald Tramp uvešće visoke carine na uvoz čelika i aluminijuma. One najviše pogađaju Kanadu, ali nema sumnje da će kad-tad okršaj carinama početi i sa Evropom
Opet američki predsednik Donald Tramp želi domaću proizvodnju čelika i aluminijuma zaštititi carinama na uvezene metale.
Kako se čulo od njegovih saradnika, carine u iznosu od 25 odsto mogle bi biti proglašene već početkom ove sedmice. I to za „sve zemlje“ koje izvoze čelik i aluminijum u Sjedinjene Države, dakle i za Kanadu i Meksiko, s kojima su SAD barem teoretski imale posebne trgovinske odnose.
Evropska unija nije posebno pogođena ovim carinama jer SAD najveći deo svog čelika uvoze iz Kanade, Brazila i Meksika, a slede Južna Koreja i Vijetnam, piše DW.
U Kanadi ćute
Trgovinski partneri severnoameričkog kontinenta biće posebno pogođeni carinom na aluminijum: Kanada je daleko najveći isporučilac rafinisanog aluminijuma i čini 79 odsto uvoza tog metala u SAD. Meksiko je, pak, važan izvor aluminijumskog otpada i legura.
Zvanična Otava ne želi da komentariše ove najave dok ne dobije pismenu obaveštenost o tim merama.
Kod čelika, Trampova vlada neće dozvoliti preuzimanje kompanije US Steel od japanskog partnera, ali će dozvoliti da Nippon Steel ulaže u američku čeličanu bez ostvarivanja većinske kontrole.
„Ove carine će (US Steel) ponovo učiniti veoma uspešnim i mislim da ima dobru upravu“, izjavio je Tramp. I u ovom slučaju Nippon Steel nije želeo da komentariše izjavu američkog predsednika.
Partnera više nema
Nema sumnje da ovaj stanovnik Bele kuće očigledno teži trgovinskom ratu i protekcionističkoj politici.
Ne samo da je već prošlog četvrtka na snagu stupila mera od deset odsto carina na svu robu iz Kine, već želi i carine protiv, očigledno bivših partnera sporazuma NAFTA, odnosno USMCA, kako se od novembra prošle godine zove ovaj sporazum postignut još 1994.
Već je trebalo da stupi na snagu pravilo o 25 odsto carina na svu robu iz Kanade i Meksika, ali je ono samo odloženo za 30 dana nakon što su susedne zemlje preuzele obaveze o boljoj kontroli granica.
Nema nikakve sumnje da će na red doći i Evropska unija, odnosno veliki spoljnotrgovinski deficit koji SAD imaju u razmeni sa Starim kontinentom i o kojem je Tramp već više puta govorio.
Strah Nemačke od Trampovih carina
Nemački kancelar Olaf Šolc je u predizbornoj debati s kandidatom Demohrišćana Fridrihom Mercom ove nedelje izjavio da je Evropska unija odavno svesna te pretnje i da će odgovarajuće protivmere stupiti na snagu „u roku od nekoliko sati“ nakon odluke Vašingtona.
Posebno se Francuska zalaže za „oštru“ reakciju na već najavljene carine za čelik i aluminijum, a u prošlom mandatu Trampa EU je na njegove carine za proizvode od čelika i aluminijuma odgovorila posebnim carinama na američki viski, motocikle i farmerke.
Evropska unija iz SAD pre svega uvozi naftu, gas i medicinske proizvode. U poljoprivredi su to uljarice i najveći deo soje koja stiže u Evropu.
Vlada predsednika Trampa ne želi da dozvoli bilo kakve namete na američku robu u inostranstvu: najavljuju „recipročne carine“ za svaku američku robu koju neka zemlja želi opteretiti carinama.
„Sasvim jednostavno: ako vi nama nešto zaračunate, zaračunaćemo i mi vama“, izjavio je Donald Tramp.

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve