img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gastronomija

Svetski dan pice: Od Napulja do kosmosa, jelo koje svi vole

09. фебруар 2025, 07:57 Sonja Ćirić
Foto; Pexels
Copied

Bez obzira da li je grčkog ili italijanskog porekla, da li je velika koliko vaš tanjir ili zauzima 1.200 kvadratnih metara, ili je pravite od ananasa, pica je jelo koje se voli svuda na planeti. A stigla je i do kosmosa

Danas, 9. februara, u svetu se obeležava Dan pice.

Svi znamo šta je to, i kako se svuda na svetu uživa u njenom tankom okruglom testu prelivenog čime već šta ko voli i izmisli – ne vredi nabrajati.

Po jednima, izmislili su je Grci, a po drugima – Italijani. Onih prvih ima manje.

Elem, oni tvrde da su je izmislili Grci ili Feničani u vreme kada su usavršili tajne mešanja brašna sa vodom. Kažu da je prvobitna pica bila pljosnato testo koje se peklo ispod užarenog kamena, da su ga premazivali uljem sa dodatkom biljnih začina, kasnije su dodavani i sir i inćun, te da je pica bila jeftino jelo za radnu snagu.

Gaeta

Prvi put se pominje u vreme vizantijske Grčke, 997. godine u mestu Gaeta u blizini Napulja, u regiji koja je kasnije postala italijanska, pa otud i sva zabuna oko njenog porekla.

Kad su 1552. godine istraživači novog kontinenta u Evropu iz Perua doneli paradajz, pica je počela da biva ovakva kakvu je mi poznajemo.

Ne zna se šta znači njeno ime, pa ni zašto je baš tako nazvana, ali se misli da je pica postala pica u 18. veku kad počinje da se proizvodi i prodaje na ulicama i trgovima Napulja.

Kraljičin kuvar Rafael

Prvi moderan recept koji je ostao upamćen do današnjih dana vezuje se za kraljicu Margaritu i priču da je jednog dana 1889. godine tokom posete Napulju videla da mnogi ljudi, pogotovo seljaci, jedu veliku pogaču. Radoznala,  naredila je da i njoj donesu jednu. Pošto joj se veoma dopala, od svog glavnog kuvara Rafaela zatražila je da joj i na dvoru pripremi picu.

I, on joj je napravio picu samo za nju. Bila je u bojama italijanske zastave: sa crvenim paradajzom, belim mocarela sirom i svežim zelenim bosiljkom. Nazvao ju je Pizza Margarita. Legenda kaže da je pica  postala kraljičina omiljena hrana, što je bilo dovoljno da je učini popularnom i među narodom.

Ubrzo su širom Italije počele da nastaju razne varijacije kraljičinog omiljenog jela, pa su recimo u Bolonji u preliv dodali mleveno meso  i dobili nov klasik – Pizza bolognese.

Dolazak u Ameriku

Tek krajem 19. i početkom 20. veka pica stiže u Ameriku, zahvaljujući italijanskim emigrantima. Nakon toga, pica je prevazišla epitet hrane vezane za jednu etničku grupu, postala je omiljena, brza i zabavna poslastica mnogih i potpuno se odomaćila.

Istraživanja kažu da su gradovi u kojima je ovo jelo najpopularnije Napulj, Čikago, Njujork, Melburn i Rim – tim redom.

Zatim, smatra se da je Čikago jedini grad na svetu koji može da se takmiči sa Napuljem po kvalitetu pice. Tu je nastala i nova varijanta pice, Chicago pizza sa debelim testom.

U kosmosu

Kaže se da je pica jelo sa najfleksibilnijim receptom, svako može da na testo stavi sastojke po želji i volji i proglasi je svojim specijalitetom – jedan Kanađanin grčkog porekla pravi je od ananasa i u Ontariju prodaje pod imenom Havajska.

Može da ima dimenzije vašeg tanjira, a može i da zauzme površinu od  1.200 kvadratih metara koliko je imala do sada najveća pica na svetu, napravljena u Rimu 2012. godine.

Nema dela planete do kojeg nije stigla. U Pjongjangu, prestonici Severne Koreje međunarodnu gastronomsku ponudu čini jedna jedina picerija, otvorena je 2009. godine. Pojavila se i na Međunarodnoj svemirskoj stanici: 2001. godine  isporučena je ruskom astronautu Juriju Usačovu, a ceh celog poduhvata  je bio milion dolara.

I samo još ovo: predmet prve kupovine internetom je pica. Bilo je to 1994. godine.

Prijatno!

 

 

Tagovi:

Bolonjeze Margarita pica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure