

Vlast i Crkva
Ivan Čolović: SPC popuje i bogati se u simbiozi sa režimom
O tome što crkveni vrh drži stranu režima, o pojasu presvete Bogorodice i drugim čudima za novi broj „Vremena“ govori etnolog Ivan Čolović




„Srbija je, zapravo, rekorder u održavanju izbora u redovnom i vanrednom roku. Međutim, društvene tenzije nakon tih izbora samo su rasle“, kaže izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula
Tonino Picula, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, uvrstiće studentske proteste u Srbiji i reakcije vlasti u svoj godišnji izveštaj, piše Dojče vele (DW).
To je Picula potvrdio u intervjuu za DW, rekavši da očekuje mnogo amandmana od drugih kolega.
Upitan za podršku vlastima u Beogradu iz stranih prestonica, Picula kaže da ga ne čudi podrška iz Pekinga ili Moskve, dok Evropska unija nije jedinstveni politički prostor kada je reč o institucijama.
„Evropski parlament je vrlo rano i vrlo jasno izrazio neke stavove o onome što se događa u Srbiji. Pogotovo smo bili prilično jasni – i ja lično – o nasilju koje se beleži na ulicama Beograda“, kaže hrvatski parlamentarac.
„Vrlo jasno sam kazao da niko ne može dovesti u pitanje ustavno pravo građana da izražavaju svoje nezadovoljstvo odlukama vlasti, bilo da one postoje ili da ih nema“, dodaje on za DW.
Nema konsenzusa
Picula podseća da su razne stranačke porodice iz Evropskog parlamenta iznele slične ocene, ali da su Evropska komisija i Evropski savet „rezervisani“.
„Naime, vrlo je teško, i zapravo je to i potrebno, postići neku vrstu konsenzusa, kako bi bilo koji portparol Veća i Evropske komisije izrekao bilo šta vašim kolegama novinarima.“
„Očito, do takvog konsenzusa se ne dolazi lako. Podsetio bih da je nažalost Evropska unija već duže vremena podeljena oko toga što se zapravo događa na Bliskom istoku u Pojasu Gaze, jer različite države članice imaju neke nacionalne dioptrije, kanališu zbivanja u pojedinim delovima sveta, pa tako i u Srbiji“, dodaje Picula.
On je kao „politički motivisanu“ ocenio odluku vlasti u Beogradu da protera 13 aktivista iz Hrvatske i drugih zemalja EU koji su učestvovali na jednoj konferenciji u Srbiji. Picula se zalaže za konkretniju reakciju Brisela.
Vlasti u Beogradu su, kaže Picula, dešavanja u Srbiji pripisale „nekakvim centrima moći koji deluju nevidljivom rukom iz inostranstva“.
„Naravno da to nije tačno, jer ako iko pomaže Srbiji već celi niz godina, to je Evropska unija, i to vrlo opipljivim sredstvima iz fondova dajući podršku različnim oblastima rada u Srbiji.“
Picula kaže da zbog svega toga neće odustati od puta u Srbiju pre nego što dovrši izveštaj za Evropski parlament. „Ja sam otvoren za dijalog, a ko će se odazvati, videćemo.“
Kaže, ukoliko nosioci srpske vlasti ne žele da pričaju sa njim, to bi bilo nipodaštavanje Evropskog parlamenta. „I onda se, prekosutra ili za koji period u budućnosti, ne treba čuditi, možda, i isto takvom odgovoru građana EU kada bude došla na red i kandidatura Srbije za članstvo.“
Ispuniti preporuke ODIHR-a
Na pitanje DW da li bi Evropski parlament mogao da posreduje u Srbiji nakon ostavke Vlade i dilema o prelaznoj vladi ili novim izborima, Picula podseća da je posredovanje Evropskog parlamenta dalo rezultate u Severnoj Makedoniji, ali do sada nije u Srbiji.
On kaže da je važno da srpske vlasti primene 25 preporuka ODIHR-a kako bi izbori bili kvalitetniji.
„Ukoliko izbora bude – to je, naravno, potpuno legitimna odluka vlasti u Srbiji – ti izbori će biti mereni upravo kroz prizmu onoga što se na reformi izbornog sistema uradilo ili nije“, kaže Picula.
„Srbija je, zapravo, rekorder u održavanju izbora u redovnom i vanrednom roku. Međutim, društvene tenzije nakon tih izbora samo su rasle. Na kraju krajeva, ukoliko izbori ne razrešavaju društvene dileme i konflikte, nego ih samo pojačavaju, onda ih je bolje ne održavati“, dodaje on.
Kosovo važno, ali nije jedino
Govoreći o tome što Evropska unija još nije otvorila pregovarački Klaster 3, iako je Evropska komisija rekla da su uslovi ispunjeni, Picula navodi da je otvaranje klastera i politička poruka.
„Očito je jedan broj država članica procenio da ne postoje dovoljni politički preduslovi da se Srbiji daje ta koncesija, s obzirom na stanje u zemlji. I događaji koji su se dogodili kasnije, kao da su dali za pravo upravo toj vrsti opreza prema nastavku pregovaranja Beograda sa Briselom“, navodi izvestilac.
Picula podseća da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, da je slabo usaglašena sa spoljnom politikom EU, te da iznad celog procesa stoji poglavlje 35, odnosno odnosi sa Prištinom.
Na pitanje DW da li su onda vlasti Aleksandra Vučića u pravu kad kažu da bi, ako Srbija prizna Kosovo, svi drugi problemi bili zaboravljeni, Picula tvrdi da ne bi, iako bi konačni sporazum Beograda i Prištine uklonio veliki deo prepreka.
„Međutim, za Srbiju postoji još niz otvorenih problema, koji, kažem, neće nestati i rad na njima sigurno je važan jednako kao i ovo pitanje sa Kosovom.“


O tome što crkveni vrh drži stranu režima, o pojasu presvete Bogorodice i drugim čudima za novi broj „Vremena“ govori etnolog Ivan Čolović


Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu


Istraga o napadu u Banjskoj otkriva da su među zaplenjenim vozilima bila i dva blindirana „mercedesa“ u vlasništvu beogradske firme Pent Rent, koja se povezuje sa mrežom kompanija bliskih Milanu Radoičiću i Zvonku Veselinoviću.


Podgorički Osnovni sud ocenio je da je objavljivanje delova „Skaj“ komunikacija u kojima se pominje brat predsednika Srbije Andrej Vučić bilo u javnom interesu i odbio njegov zahtev za naknadu štete protiv crnogorskog lista „Vijesti“


Konobar iz restorana na Senjaku, koji je bio uhapšen u okviru istrage ubistva Aleksandra Nešovića zvanog Baja, pušten je na slobodu nakon što su ispitani svi ključni svedoci.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve