img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Loše prognoze

Nova ekonomija: Pad srpske poljoprivrede – potrebne investicije i uređenje tržišta

04. decembar 2024, 18:59 Nova ekonomija / Anica Kovačević
Dva traktora sa tanjiračom na njivi Foto: FoNet / Dragan Antonić
Poljoprivrednici na njivi
Copied

Srbija se suočava s kontinuiranim padom u poljoprivrednom sektoru. Stručnjaci kao glavne uzroke ističu sušu, nedostatak ulaganja i nizak nivo agrotehnike

Iako je realni rast bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu ove godine bio pozitivan – 3,1 odsto, poljoprivreda beleži negativan trend – pad u sva tri kvartala od skoro osam odsto u svakom – za šta struka upire prst na klimatske promene i niske investicije, piše Nova ekonomija.

Posmatrano po delatnostima, najznačajniji realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru industrije i snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama, 3,6 odsto i sektoru informisanja i komunikacija, 7,8 odsto.

S druge strane, realni pad bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 8,6 odsto.

Učešće poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu Srbije beleži pad već niz godina, a gledajući samo period od 2022. godine taj udeo je smanjen sa 5,3 odsto na 3,8 odsto 2023. godine. Dosadašnji podaci za ovu godinu ukazuju da će i u 2024. ova vrednost biti nešto preko tri odsto.

Tokom sva tri kvartala ove godine, u sektoru poljoprivrede se beleži pad bruto dodate vrednosti i to u prvom 7,6 odsto, u drugom osam odsto, a sad u trećem, 8,6 odsto.
„Ovaj pad, posebno u ovoj godini, može se pripisati sušama koje su u značajnoj meri ugrozile biljnu proizvodnju i to ne samo u Srbiji, već i Evropi“, kaže za Novu ekonomiju kaže Milan Prostran, agroekonomista i dodaje kako je „da bi se ovaj pad pretvorio u plus, potrebno da se pokrenu veće investicije, kao i da se uredi tržište“.

Trend se pogoršava

S druge strane, on objašnjava kako je drugi takođe bitan razlog i još uvek prisutni nizak nivo agrotehnike – „zbog visokih cena troškova ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju ljudi pribegavaju manjoj upotrebi mineralnih đubriva, sredstvima za zaštitu bilja, kao i upotrebi nedeklarisanog semena, kako bi smanjili svoje troškove s obzirom na skroman finansijski kapital kojim raspolažu – što je indirektno ili direktno uticalo na prinose i fizički obim poljoprivredne prizvodnje“.

Prostran je posebno istakao i loše stanje u stočarskoj proizvodnji, čiji se trend pogoršava – što ističe kao jedno od najalarmantnijih pitanja u poljoprivrednom sektoru.

„Po vrednosti, stočarska proizvodnja učestvuje sa 70 odsto u poljoprivrednom sektoru u Evropskoj uniji, dok je u Srbiji to svega na tridesetak odsto – što jasno ukazuje na sistemski problem koji imamo u poljoprivredi“, smatra Prostran.

Govoreći o klimatskim promenama, od početka 21. veka Srbija se suočila sa jakim epizodama suša i ekstremnih padavina koje su izazvale velike ekonomske gubitke – procenjuje se da premašuju i šest milijardi evra, a više od 70 odsto tih gubitaka povezano je sa sušom i visokim temperaturama, što je preko četiri milijarde evra.

Bez adekvatnog odgovora države

Nakon velikih poplava iz 2014. godine, došlo je do pozitivnih pomaka u upravljanju prirodnim nepogodama, počevši od poboljšanja pravnog okvira do razvoja programa oporavka i sprovođenja mera za ublažavanje i pripremu.

„Mnogi ovi pomaci bili su prvenstveno usmereni na poplave – dok, za posledicu, Srbija još uvek nema nacionalni strateški dokument posvećen suši, iako su ekonomski gubici povezani sa sušama u nekim godinama približno isti kao i gubici od poplava 2014. godine„, kaže profesor Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimir Đurđević za Novu Ekonomiju.

S druge strane, Srbija već ima neke elemente kako da odgovori na sušu, ali često ti elementi nisu u potpunosti razvijeni, fragmentirani su i nisu u stanju da funkcionišu zajedno, na šta profesor Đurđević dodaje da je „trenutni odgovor na sušu u zemlji uglavnom reaktivan, fokusirajući se na akcije nakon početka ili završetka suše„.

Nova ekonomija je već pisala o tome kako Srbija rizikuje da izgubi do 74 miliona evra iz IPARD programa EU jer ta sredstva nije blagovremeno iskoristila – a na „skrivenom“ gubitku su upravo poljoprivrednici – koji su nedavno protestvovali zbog toga što, kako kažu, Vlada ne poštuje postignute sporazume i ne demantuje navode da će im subvencije biti smanjene.

Tagovi:

Poljoprivreda Kriza Pad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Zlatnici i zlatne poluge

Kurs dinara

12.mart 2026. M. L. J.

Nova ekonomija: „Pozlaćena“ odbrana kursa dinara

Devizne rezerve Narodne banke Srbije uvećane su zbog skoka cene zlata na međunarodnom tržištu. To ne znači da je država bogatija. Iako zaradi sticajem okolnosti, NBS devize i dalje troši na odbranu kursa

Brojila potrošnje struje

EDS

11.mart 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Neki direktori „po zasluzi skinuti“ sa očitavanja brojila za struju

Elektrodistribucija Srbije je sa posla očitavanja brojila za struju „skinula“ pojedine povlašćene zaposlene. Među njima su oni koji su se „pokazali“ na mitinzima režima, kao i neki bivši direktori, kažu izvori redakcije

Iz Beograda je u utorak otišao kargo let za Izrael

Naoružanje

11.mart 2026. M. L. J.

RSE: Izraelski teretni avion u Beogradu, Srbija nastavlja izvoz naoružanja

Dva teretna aviona privatne izraelske aviokompanije bila su u Beogradu najmanje devet puta tokom februara i marta. Avioni su specijalizovani za prenos tereta, poput naoružanja

Zaduživanje države

11.mart 2026. M. L. J.

Fijasko prodaje državnih obveznica: Niko neće da pozajmi novac Srbiji

Potražnja za državnim obveznicama je na aukciji 10. marta bila deset puta manja od očekivane. Iako se ovaj način ulaganja, za razliku od štednje u banci ili ulaganja u akcije, smatra pouzdanim jer garantuje povrat investicije

Iz njuzletera

11.mart 2026. Novak Marković

Ko još može sebi da priušti studenta?

Za prosečnu porodicu u Srbiji, slanje deteta na fakultet često znači finansijski problem. Školarina, stan, hrana i prevoz mogu premašiti čak i godišnju zaradu jednog roditelja

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure