img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Festival

Nov pogled na fotografiju

20. новембар 2024, 21:12 Isidora Mitri
...
EXODUS: Nicolo Filippo Rosso
Copied

Dokumentarna fotografija ima neprocenjivu i nezamenjivu vrednost jer beleži istinu; ona je svedočanstvo koje prikazuje stvarnost. Trenutno, dostupna je na festivalu Vizualizator

Ovogodišnji Vizualizator, Međunarodni festival fotografije, počeo je izložbom koja je već impresionirala svet – Exodus, čuvenog fotografa Nikola Filipa Rosoa.

Od 2018. godine Roso dokumentuje putovanja migranata od Venecuele, preko Kolumbije i Centralne Amerike, do granice sa Sjedinjenim Američkim Državama beležeći potresnu hroniku o njihovoj borbi, gubicima i nadi ljudi prinuđenih da napuste svoje domove u potrazi za boljim životom. Izložba Exodus rezultat je njegove želje da fotografijom inicira konkretne promene. U tome je i uspeo kada je 2021. godine kolumbijska vlada donela posebnu odluku kojom venecuelanskim migrantima garantuje pristup zdravstvenoj nezi, obrazovanju i tržištu.

Njegove fotografije su dokument, one su nezaboravne. Od 20. novembra do kraja Vizualizatora, do 9. decembra, izložene su u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu, jednom od prostora na kojima se odvija festival.

foto: nicolo filippo rosso
...
foto: nicolo filippo rosso
...
foto: nicolo filippo rosso
...
foto: nicolo filippo rosso
...
foto: nicolo filippo rosso
...

Naslov ovogodišnjeg, 12. Vizualizatora je “Re-kreacija vida: Da pogledamo fotografiju novim očima” i istražuje kompleksnu ulogu fotografije u oblikovanju kolektivne stvarnosti, vrednosti i emocija.

Jer, sve što znamo o svetu, prvo smo videli.

Dokumentarna fotografija ima neprocenjivu i nezamenjivu vrednost jer beleži istinu; ona je svedočanstvo koje prikazuje stvarnost. Ali to ne znači da je bez pristrasnosti. Iako fotografija nosi autoritet istine, fotografi se uvek nalaze na raskršću između umetnosti i stvarnosti, oblikovani estetskim zahtevima i ličnim perspektivama.

Zato tuđa ruka, kada škljocne telefonom ili foto-aparatom, oblikuje sve što znamo o svetu. Ona nam omogućava da vidimo ono što nismo iskusili sopstvenim očima: užase ratova, lepotu udaljenih pejzaža, nestale i novonastale gradove, intimne trenutke tuđih života.

Ubrzo pošto je nastala, fotografija je stekla autoritet istine jer se smatrala zanatom, tehnološkim sredstvom za reprodukciju stvarnosti. A mi, preplavljeni slikama, zatrpani vizuelnim informacijama koje nas obasipaju iz medija i društvenih mreža, lenjo prihvatamo ono što nam se nudi, zaboravljajući da nijedna od tih fotografija nije neutralna – ideološki, psihološki, politički, estetski. Naime, sa umetničkim stavom ili bez njega, svaki fotografski prikaz nosi perspektivu svog autora, estetiku trenutka, etičku dilemu onoga ko bira šta će biti prikazano. Zato je neutralnost fotografije, njen autoritet nad istinom i autoritet istine, uvek (i) samo privid. Fotografija nikada nije bila bez manipulacije, ona joj je inherentna. S jedne strane, ona je dokument, neporecivo svedočanstvo trenutka. S druge, rezultat fotografskog procesa je izbor, interpretacija, uvek produkcija, nikada samo reprodukcija stvarnosti.

Takođe, od kako je nastala, fotografija je bila sredstvo manipulacije. Često je ovu svrhu pronalazila u državotvornim i ideološkim borbama. U savremenom marketingu fotografija je moćan alat koji se koristi za oblikovanje identiteta brenda i stvaranje emotivne povezanosti sa publikom. Kroz pažljivo osmišljene vizuelne poruke, komuniciraju se vrednosti i ideje koje publika nesvesno upija, dok fotografije u reklamama i kampanjama često postaju sinonim za vrednosti i aspiracije.

Zatim, fotografija je često poređena sa slikarstvom, pa je zaželela prestiž umetnosti. Jer, u procesu stvaranja fotografije nesumnjivo postoji izbor: kadar, ekspozicija, kompozicija, dakle, postoje estetske koliko i tehnološke dileme zbog kojih fotografija prolazi kroz krizu identiteta.

U svakom slučaju, nijedna fotografija ne nastaje dvaput. Zato, uprkos šumovima, fotografija ostaje najsnažnije sredstvo za razumevanje sveta i komunikaciju sa njim – ali samo ako znamo njome da se služimo, da je čitamo i njome pričamo.

Festival Vizualizator, sa svojim tribinama na teme koje su određene ovogodišnjim naslovom, biće mesto za to.

...
UKRAJINA: Nicole Tung
...
HONGKONG: Nicole Tung
...
UKRAJINA: Nicole Tung

Osim Nikole Filipa Rosa i njegove izložbe Exodus, izdvajamo i izložbu američke ratne foto-reporterke Nikol Tang. Ona istražuje delikatne i bolne trenutke tranzicije – krhki prostor između kraja sukoba i povratka u miran život. Fotografije prikazuju posledice vladavine Islamske države u Iraku i Siriji, naglašavajući kako nasleđe rata oblikuje svakodnevicu ljudi i postavlja temelje budućih nesuglasica.

Gosti festivala su i norveška fotografkinja Andrea Gjestvang, švajcarski fotograf Mario Heler i mladi holandski fotograf Prins de Vos.

Vizualizator podseća da fotografija danas mora ponovo da nađe svoju primarnu funkciju – ne kao nepogrešivi svedok stvarnosti, već kao prostor za dijalog.

Tagovi:

Fotografije Izložba Međunarodni festival Vizualizator
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure