„Šta bi bio život da nema reči? Ne bi ga bilo, a šta bi bilo od svih nas kad ne bi bilo priča. Ne bi bili ljudi nego nešto drugo“, poručila je Milena Marković koja je sa piscem Migelom Barnetom, otvorila Sajam knjiga u Beogradu
Govorima književnice Milene Marković i pisca Migel Barneta iz Kube, zemlje počasnog gosta, otvoren je 67. Međunarodni beogradski sajam knjiga.
„Kod kuće sve knjige u malom stanu počinju da lete kroz prozor da odlete na Dunav pa bućnu u vodu da uhvate ribu pa eto je Sava i opet čarobna kupola Sajma tamo knjige idu da spavaju i da porastu do sledeće godine kaže mi mama i ja stvarno dobijam sledeće godine knjigu o bogovima, pa knjigu sa pesmama koje su pisali moji bogovi i svake godine dolazim da njušim Savu krilata od svega što sam ponela u otežaloj torbi pa je lepo kad sednem i otvorim mirisnu knjigu a ona me odvede dalje od ovog života“, rekla je Milena Marković i upitala:
„Šta bi bio život da nema reči?
Ne bi ga bilo, a šta bi bilo od svih nas kad ne bi bilo priča. Ne bi bili ljudi nego nešto drugo. A šta bi bilo kad ne bi zapamtili naše priče. Ne bi postojali. Ovo je mesto gde žive pisci krilati i rogati, ti pisci se ovde pokazuju. Oni će napisati priče zbog kojih ćemo svi da opstanemo i da porastemo.
Dođite pod čarobnu kupolu, čitajte knjige još ovaj šezdeset i sedmi i da bude i stoti!“, poručila je Milena Marković, otvarajući Sajam knjiga.
Foto: TanjugMigel Barnet
Migel Barneta izrazio je poštovanje i zahvalnost za priznanje kubanskoj književnosti na ovom važnom kulturnom događa, i naveo da je Sajam knjiga „pravo mesto razmena koje su veoma potrebne za promociju čitanja u sve digitalnijem svetu, u kojem moramo sanjati o većoj koherentnosti u našim strategijama promocije kako magija knjige ne bi umrla.
Istakao je vrednosti srpske književnosti, a pre svih Miroslavljevo jevanđelje i Ivo Andrić, podsetio na mnoge važne ličnosti koje su posetile našu zemlju među njima i Fidela Kastra, Če Gevara…. I zaključio:
„Dok gledam slova koja osvetljavaju ovaj Međunarodni sajam svojom uzvišenom svetlošću, dozvolite mi da završim sa mišlju najvećeg kubanskog pesnika i revolucionara, jednom od začetnika književnog modernizma i apostola naše nezavisnosti, Hosea Martija, koji je napisao: „Slova su poput velikodušne majke na čijim se kolenima smiruju prolazne svađe njene dece (…) Neophodno je da ispod slova duša kravari…“ jer na kraju, kao što je najslavniji Kubanac takođe napisao „velika dela slova su uvek bila izraz velikih vremena… ko zna za slovo, biće pravedan“.
Sajam knjiga će, pod sloganom „Reč je slobodna“, trajati do 27. oktobra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Trospratna podzemna garaža u Skerlićevoj ulici je na 10 metara od depoa Narodne biblioteke Srbije, upozorava Plenum ove ustanove i pokušava da peticijom spase celokupno pisano blago Srbije
Goran Vasić v.d. direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture poslao je bez znanja zaposlenih Predlog o ukidanju statusa spomenika kulture za kompleks Generalštaba, tvrde oni, i zato traže od onih koji su ga i postavili na to mesto, od Vlade Srbije, da ga smene
Izložba „Partibrejkers – biti samo svoj“,povodom 40 godina od izdavanja prvog albuma ovog čuvenog benda, priča o Canetu, Antonu, Ljubi i Manzaneri koji su definisali rokenrol u jugoslovenskm krajevima
Laž je moćan alat, s njom možete da postignete sve. Ali i istina je moćna. Ako želite da prihvatite istinu, onda to ne možete da uradite parcijalno, morate odlučiti da li želite da znate i prihvatite kompletnu istinu i živite u skladu s njom, ili morate da istrajavate u lažima koje mogu bolje da vas utješe. Crvena ili plava pilula
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!