U Beogradu su se na zidovima pojavili murali koje slika ruski umetnik Andrej Kolosov. Radi na poziv, besplatno, jer pogled na mural poboljšava raspoloženje, čini ljude srećnim, kaže za “Vreme” ovaj Moskovljanin
Zvoni telefon, javlja se Andrej Kolosov. Umetnik koji je rođen u Moskvi, ali je došao da živi u Beograd.u Odmah mi kaže da mu fotografije zidova na kojima želim da bude naslikan mural mogu poslati porukom na Viberu. Odgovaram da ne zovem zato i tako počinje intervju za „Vreme“.
Ovaj ruski umetnik nakon svog redovnog posla bavi se dobrotvornim oslikavanjem murala u Beogradu sa idejom da „lepota treba da pobedi sve“.
Na svom nalogu na platformi Iks obajvio je fotografiju oslikanog murala na Zvezdari uz poruku: „Ako imate dobre zidove za mural javite. Kad imam vreme slikam dobrotvorno. Želim da Beograd bude najbolji grad na svetu!”.
Ako imate dobre zidove za mural javite.
Kad imam vreme slikam dobrotvorno.
Želim da Beograd bude najbolje grad na svetu! pic.twitter.com/QPjSrv8Gqz
Na pitanje zašto Beograd, kaže da voli Srbiju i njen glavni grad i da kada kao umetnik ugleda mesto gde bi lepo stajao mural koji može pozitivno da utiče na raspoloženje, odmah razmišlja kako to da ostvari.
Do sada je uradio dva murala na Zvezdari blizu kafane „Buba mara“: na jednom je cveće, a na drugom božur.
Foto: Kolekcija Andreja Kolosova
Andrej Kolosov, slikar, od 1999. godine bavi se uličnom umetnošću, a godine 2016. dolazi u Srbiju.
„Imam Kolosov mural studio koja se bavi muralima i pre dve godine sam počeo projekat dobrotvornog oslikavanja murala. Prosto neki ljudi koji žele mural, a nemaju novca, mogu da ga poruče kod mene“, kaže ruski umetnik.
Foto: Kolekcija Andreja Kolosova
„Mural treba da donosi sreću ljudima“
Najavljuje da će treći mural biti kod Cvetkove pijace, oslikan oko prozora privatne kuće. Motivi će ponovo biti cvetni, a rad, kada bude gotov, moći će da se vidi i iz tramvaja.
„Šalju ljudi fotografije zidova iz raznih delova grada i kada nađem vremena oslikavam taj zid, ponekad sa drugim slikarima“, kaže naš sagovornik.
Ima vremena da oslika jedan do dva murala mesečno.
„Imam i pomoćnike koji rade sa mnom, a ponekad moram i da ih platim.“
Inspiraciju nalazi u sebi jer je njegova poruka da mural treba da donosi sreću koja nekada nedostaje u životu.
To želi da podeli sa ljudima. Jer kada si umoran, pogledaš u mural i tvoje raspoloženje bude lepše. On u to veruje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Savladao je Novak Đoković i drugu prepreku na ovogodišnjem Australijan openu i to vrlo lako, sa 3:0. Još više raduje način na koji je to uradio: fizički jak i brz kao mladić, a ne kao sportista pri kraju karijere u 39. godini života
Crnogorski satelit Luča poslao je prvu fotografiju iz svemira. Mali korak za svetsku zajednicu, ali veliki za Crnu Goru koja je krajem decembra u orbitu poslala svoj prvi satelit
Beogradska filharmonija je prošle nedelje u Mumbaju imala dva koncerta pod upravom Zubina Mehte kojima je, u maestrovom rodnom gradu, otvorila svetsku proslavu njegovog 90. rođendana. Tim povodom, premijerno je prikazan dokumentarni filma Da capo o Mehti i Beogradskoj filharmoniji, autora Borisa Miljkovića.
Beogradski orkestar je bio prvi koji je mladom Mehti još 1958. pružio profesionalnu šansu. Ispostavilo se da u arhivi koja bogato dokumentuje sve dosadašnje zajedničke koncerte i gostovanja, nedostaje materijal o početku tog višedecenijskog prijateljstva. To je bio povod Jeleni Milašinović, dugogodišnjoj PR menadžerki Beogradske filharmonije, koja je i producent filma, da se dokumentarnim filmom svetu prikaže višedecenijsko prijateljstvo maestra Mehte i Filharmonije.
Naslov filma Da capo, muzički izraz koji znači “od početka”, izabran je da naglasi kontinuitet i veliku emociju između Beogradske filharmonije i Zubina Mehte. Tekst Borisa Miljkovića, autora filma, o danima nastajanja Da capo-a koji je napisao za “Vreme”, potvrda je te priče
U novoj knjizi Strahoćutnja, nemački filozof Rihard David Preht sažima šta sve u modernom, krhkom svetu ograničava slobodu govora – od uzbuđivanja na društvenim mrežama do polucenzure u klasičnim medijima. Iako je Srbija u drukčijoj galaksiji od Prehtove publike, neke poente važe univerzalno
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!