img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poljoprivreda

Velike vrućine najviše naštetile kukuruzu, počinje da strada i soja

22. jul 2024, 12:54 B. B.
Foto: Unsplash/Keagan Henman
Copied

Poljoprivrednik Nedeljko Savić iz Požarevca kaže da u suštini poljoprivrednici nikada nisu dobili odštetu zbog elementarnih nepogoda, osim pomoći koje je, u nekim slučajevima, država uputila poljoprivrednicima čiji je prinos bio uništen gradom i da se tropski talasi za sada ne tretiraju kao elementarna nepogoda

Tokom 20. veka jedna od 10 godina bila je sušna, a od početka ovog veka za 10 godina bilo je čak pet sušnih godina, pa stručnjaci upozoravaju da će do sredine 21. veka svaka godina nositi taj rizik.

Poljoprivrednik Nedeljko Savić iz Požarevca kaže za „Vreme“ da je ove godine najviše je stradao kukuruz, a da je počela da strada i soja.

On je objasnio da suša sama po sebi nije toliko zasmetala poljoprivrednim proizvodima, jer je raspored padavina bio dobar, već da je mnogo veći problem tropski talas sa visokim temperaturama.

Kod nekih hibrida potpuna šteta

Istakao je da kukuruzu, ako su temperature visoke u vreme setve, ništa neće pomoći da se oporavi od toga i da je kod nekih hibrida kukuruza moguća i stopostotna šteta.

Dodao je da je kod nekih drugih hibrida kukuruza zbog visokih temperatura do sada nastala šteta između 30 i 40 odsto, ali da to ne znači da će se na tome zaustaviti, opet sve u zavisnosti od vremenskih prilika.

On je rekao da je kod soje drugačija situacija jer ima cvetanje po „spratovima“, tako da su propali oni cvetovi koji su dugo bili izloženi visokim temperaturama, ali da će biti ploda od onih cvetova koji nastavlju da rastu na optimalnim temperaturama.

Suncokret najbolje prošao

Savić je istakao da suncokret najbolje podnosi visoke temperature, ali da ni to nije neograničeno, jer će ubrzano sazrevati, pa će i tu biti neke štete, ali manje u odnosu na kukuruz i soju.

Upitan kako država reaguje na tropske talase, velike suše i podbacivanje prinosa u poljoprivredi, Savić je rekao da u suštini poljoprivrednici nikada nisu dobili odštetu zbog elementarnih nepogoda, osim pomoći koje je, u nekim slučajevima, država uputila poljoprivrednicima čiji je prinos bio uništen gradom i dodao da se tropski talasi za sada ne tretiraju kao elementarna nepogoda.

Sporiji rast šećerne repe

Snežana Parađenović iz Poljoprivredne stručne službe iz Zrenjanina kaže da se usevi trenutno nalaze u fazi nalivanja i rasta zrna, na šta veoma veliki uticaj imaju upravo visoke temperature.

„Dolazi do sušenja lisne mase koja je važna u ovom procesu. Kukuruzi podgorevaju, uvijajući listove zbog smanjenja transpiracije, dok suncokret odbacuje donje žute i uvele listove”, rekla je Parađenović za Radio-televiziju Srbije.

Ona je ukazala da je šećerna repa prva intenzivnije počela da reaguje na nedostatak padavina i visoke temperature, najpre odbacivanjem lista, a potom i sporijim rastom korena.

Navodnjavanje i herbicidi

Parađenović je rekla da se poljoprivrednicima odavno sugerisano da navodnjavaju parcele, bez obzira na vrstu proizvodnje.

„Preporučujemo izbor hibrida sa kraćom vegetacijom. Pokazuje se da je sve važnije odrediti pravi rok setve i broj biljaka po jedinici površine. Svedoci smo da je i danas na nekim parcelama prisutan značajno veći broj biljaka suncokreta po metru kvadratnom u odnosu na optimalni broj. Te biljke produkuju sitne glavice, slabo napunjene zrnom i više podsećaju na ukrasne suncokrete”, rekla je Parađenović.

Ona je istakla da je veoma bitna adekvatna primena herbicida, kako bi se sprečilo da korov bude konkurencija gajenoj biljci u momentima deficita vlage.

Dodala je da je važna i i primena biljnih stimulatora koji biljkama pomažu da prevaziđu stresne situacije, što je izazov i za proizvođače i za stručnjake, jer primena bez tačno navedenog sadržaja, sa oskudnim opisom uloge u fiziologiji biljke stvara mnogo nedoumica u efekat i isplativost primene.

 

Tagovi:

Poljoprivreda Suša kukuruz Tropski dani
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Otkupna cena maline svake godine je briga poljoprivrednika

Trgovina

02.maj 2026. N.R.

Maline sa kadmijumom: Francuzi zadržali robu iz Srbije

Srbija je velesila u proizvodnji malina, ali nije zgodno kad se u njima pronađu veće količine teškog metala od dozvoljenih

Vučić i Mali

Ekspo 2027

30.april 2026. I.M.

Vučić iz helikoptera video 337 Kineza i kamione koji stoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da tokom leta ka Republici Srpskoj namerno promenio rutu helikoptera kako bi iz vazduha proverio napredak radova na Ekspu i stadionu u Surčinu

Privreda

29.april 2026. B. B.

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

Francuska

29.april 2026. Jelena Kozbašić/Klima011

Duplirana državna pomoć za toplotne pumpe i električne automobile

Zbog opšte naftne krize, Francuska je duplirala državnu pomoć za e-vozila i toplotne pumpe na 10 milijardi evra godišnje

Energetika

29.april 2026. M. L. J.

„Kostolac B3“: Kad se Srbija hvali onim što svet izbacuje iz upotrebe

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u termoelektrani „Kostolac“ slavi izgradnju bloka B3 i hvali se MMF-u . Dok je Srbija na njega čekala 30 godina, zahtevi EU u međuvremenu idu u potpuno drugom pravcu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure