

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Ukrajinska ultradesničarska političarka i profesorka ukrajinskog jezika na Nacionalnom univerzitetu u Lavova Irina Farion krajem 2023. godine je otpuštena sa posla nakon izjava u kojima je dovela u pitanje patriotizam ukrajinskih vojnika koji govore ruski jezik. Zahtevala je i hapšenje predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog zbog toga što se biračima obraća na ruskom
Ukrajinska ultradesničarska političarka i nekadašnja poslanica Irina Farion preminula je u bolnici usled povreda zadobijenih u atentatu, nakon što je 19. jula uveče nepoznati napadač pucao na nju ispred kuće u kojoj je živela.
Napoznati muškarac potom je pobegao sa mesta zločina, a ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko izjavio je da je napad na Farion kvalifikovan kao pokušaj ubistva i da je istraga zločina je u aktivnoj fazi.
Pogođena u glavu
Prema pisanju ukrajinskih medija, napadač je bivšu narodnu poslanicu sačekao u blizini kuće, a kada je izašla, pritrčao joj je i pucao.
Žrtva je sa prostrelnom ranom glave prevezena u bolnicu u izuzetno teškom stanju.
Ona je u bolnicu primljena u kritičnom stanju sa teškom prostrelnom ranom u glavi, a nakon operacije bila je prebačena na odeljenje intenzivne nege, ali je preminula.
Žestoko protiv ruskog jezika
Farion je radila 30 godina kao profesorka ukrajinskog jezika na Nacionalnom univerzitetu u Lavovu
Krajem prošle godine otpuštena je sa posla nakon izjava u kojima je dovela u pitanje patriotizam pripadnika ukrajinske vojske koji govore ruski jezik.
Osim toga ona je objavila i proukrajinske izjave i privatnu imejl adresu studenta na Krimu, nakon čega je on uhapšen.
„Znate li vi šta je disciplina u vojsci? Ako nema discipline u vojsci, nema ni vojske. To je rulja!“, govorila je Farion, napominjući da „vojnici koji ne govore ukrajinski mogu da se nazivaju Rusima“.
Nakon toga, studenti iz Kijeva i Lavova protestovali su protiv Farion, Služba bezbednosti Ukrajine saopštila je da istražuje kontroverzne izjave političarke.
Tražila hapšenje Zelenskog
Sud je, međutim, uvažio njenu žalbu i vratio je na mesto profesora na katedri za ukrajinski jezik.
Farion je bila poslanik u Vrhovnoj radi Ukrajine od 2012. do 2014. godine i član ukrajinske nacionalističke partije Svoboda.
Ona je više puta javno istupala protiv upotrebe ruskog jezika u Ukrajini, a 2019. godine je zahtevala hapšenje predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog zbog toga što se biračima obraća na ruskom.
Ruski istražni komitet je 2015. godine otvorio slučaj protiv Farion zbog pozivanja na „uništenje Rusije kao države i pripadnika ruske nacije“.
Izvor: RTS


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve