img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Litijumska groznica

Prva rafinerija litijuma u Nemačkoj: Smanjiti pošto-poto zavisnost od Kine

17. jul 2024, 15:16 DW
Foto: Printscreen/DW
Copied

Evropa je zavisna od Kine kada je reč o litijumu, kao što je nekada bila zavisna od ruske nafte i gasa. Zato se u Nemačkoj gradi prva rafinerija za preradu te sirovine na Starom kontinentu.

Evropa na putu ka „zelenoj budućnosti“ ima problem: industriji su potrebne sirovine. A da bi se napredovalo u proizvodnji baterija, sirovine kao što je litijum od suštinskog su značaja, piše Dojče vele (DW VIDEO).

Međutim, hemijska prerada sirovina u materijale pogodne za baterije je komplikovana. Zato bi nova litijumska rafinerija u Biterfeldu na istoku Nemačke mogla da postane ključ za nove lance snabdevanja. I prva te vrste u Evropi.

Iz Brazila, preko Kine, do Nemačke

Trenutno u frankfurtskoj laboratoriji kompanije „AMG litijum“ hemičari testiraju i prate procese koje su razvili za preradu litijum-hidroksida. Traže načine za uklanjanje nečistoća iz sirovine. Ono što smisle u laboratoriji, kasnije će se reprodukovati u industrijskom procesu, piše DW.

Prerada litijuma u toj firmi počinje u Brazilu, iskopavanjem spodumena, vrste kamena koji sadrži dragoceni litijum. Taj kamen se Brazilu drobi i prerađuje.

„U prvoj fazi, brodom šaljemo spodumen-koncentrat u Kinu“, objašnjava za DW Štefan Šreder predsednik upravnog odbora firme „AMG litijum“. „Razlog je što za sada nema druge rafinerije koja može da preradi taj materijal.“

Zatim se iz Kine tehnički nedovršen proizvod vraća nazad u nemački Biterfeld, gde se prerađuje do konačnog kvaliteta potrebnog za baterije. To je mesto gde bi trebalo da bude podignuta nova rafinerija.

Problemi sa finansiranjem

Biterfeld-Volfen je grad sa na istoku Nemačke. „AMG litijum“ tu priprema industrijsku proizvodnju – između ostalog i zato što tu ima mesta za planirano širenje pogona. Još uvek se finalizuju detalji verovatno najveće litijumske rafinerije u Evropi. U početku će proizvoditi čak 20.000 tona litijum-hidroksida godišnje.

Međutim, zbog pada cena litijumskih proizvoda, investiranje je postalo teže. „Trenutno su ljudi veoma oprezni kada je reč o ulaganju novca u litijumske projekte. Na aktuelnom nivou cena teško je opravdati investiciju“, kaže Šerer.

Za ovo postrojenje AMG je dobio 5,5 miliona evra od nemačke pokrajine Saksonije-Anhalt. I neke druge evropske vlade žele da obezbede subvencije za izgradnju sopstvene infrastrukture za preradu važne sirovine.

Ciljevi Evropske unije

Nedavno je stupio na snagu Evropski zakon o tzv. kritičnim sirovinama, koji bi trebalo da smanji zavisnosti EU u lancima snabdevanja. U njemu se postavlja cilj da se u Evropskoj uniji do 2030. godine deset odsto materijala vadi, 40 odsto prerađuje i 15 odsto reciklira. Plan je da nikad više od 65 odsto neke sirovine ne dolazi iz jedne jedine zemlje-snabdevača.

Litijumska rafinerija AMG u Nemačkoj verovatno će doprineti postizanju tih ciljeva. Prvi ugovori sa kupcima širom Evrope već su potpisani.

Tagovi:

Litijum Nemačka Proizvodnja litijuma Rafinerija litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Gasovod

Gasovod i politika

12.avgust 2025. Marija L. Janković

„Izvestija“: Rusija i Srbija razmatraju izgradnju novog gasovoda

Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list „Izvestija“. Tim gasovodom bi, ako se ostvari, u velikoj meri potekla i politika

Nova ekonomija

12.avgust 2025. M. T.

Prozjumeri u Srbiji: Da li se isplati ugradnja solarnih panela?

Ulaganje u solarne panele u Srbiji sve je atraktivnije zbog rasta cena struje i pada cena opreme. Iako investicija donosi uštede i doprinosi zdravijem okruženju, administrativne prepreke i visoki troškovi i dalje sprečavaju širu primenu

Zapošljavanje

12.avgust 2025. M. L. J.

Kragujevac: Zašto u fabriku Fijata dolaze radnici iz Maroka i Nepala?

U Fijatovoj fabrici biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, javila je TV Kragujevac. Pritom u Kragujevcu ima 9000 nezaposlenih

Cene namirnica

12.avgust 2025. Bojan Bednar

Vučić protiv trgovinskih marži: Dodvoravanje biračima nauštrb tržišne privrede

Sagovorici „Vremena“ upozoravaju da bi zbog administrativnog ograničenja marži trgovci mogli da traže zadovoljenje pred Ustavnim sudom, ali i da ne postoji dovoljno efikasan način koji bi ih sprečio da gubitak na marži nadomeste na drugi način

Nekretnine

11.avgust 2025. M. L. J.

Garaže u Beogradu i sedam puta skuplje od kuća u Banatu

Sedamdeset kvadrata garaže u Krunskoj ulici na Vračaru košta čak 250.000 evra. Kuća iste kvadrature u Zrenjaninu jeftinija je čak sedam puta - košta 35.000 evra

Komentar

Komentar

Niko nije uplašen

MUP je raspušten. Na delu je Vučićev pokušaj da se Srbijom upravlja po pravilima huligansko-kriminalnog navijačkog kopa sa tribine. Hoće li mu uspeti? Neće. Niko više nije uplašen, ali stvarno – niko

Filip Švarm

Komentar

Hleba i igara, to jest marži i trobojki

Aleksandar Vučić se domoljubno lupa u nedra i narodu obećava hleb za tri dinara. To ukazuje da bi izbora moglo biti uskoro i da je režim u panici

Nemanja Rujević

Komentar

Patriote, četke u ruke

Farbanje srpske trobojke po zgradama novosadskog naselja Liman predsednik Srbije Aleksandar Vučić je proglasio vrhovnim patriotskim činom. Pa, patriote, četke u ruke i pravac Andrićev venac

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure