img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Atentat na Donalda Trampa: Krvava prekretnica izborne kampanje

14. jul 2024, 11:17 Andrej Ivanji
Slika koja je obišla svet: Donald Tramp, krvavog lica i uzdignute pesnice Foto: AP Photo/Evan Vucci
Slika koja je obišla svet: Donald Tramp, krvavog lica i uzdignute pesnice
Copied

Donald Tramp je u atentatu u Pensilvaniji za dlaku izbegao smrt. Do predsedničkih izbora ostalo je manje od četiri meseca. Hici ispaljeni na bivšeg predsednika SAD predstavljaju prekretnicu u kampanji koja će u nastavku biti obeležena slikom na kojoj on krvavog lica prkosno uzdiže pesnicu

Američko društvo već dugo je duboko podeljeno i ispunjeno političkim i verbalnim nasiljem. Ekstremi su isplivali na površinu sa prvom predsedničkom kandidaturom Baraka Obame 2008. godine. Od njegove inauguracije 20. januara 2009. tenzije se ne smanjuju, naprotiv: jaz se produbio do stepena agresivne nepomirljivosti.

Za jedan deo Amerikanaca, onaj liberalni, elokventan, zgodan, šarmantan i obrazovan Afroamerikanac u Beloj kući bio je vrhunac mukotrpnog puta koji su Sjedinjene Američke Države prešle od dubokog konzervativizma, rasizma i socijalnih razlika do progresivne sile koja je konačno opravdala samoproklamovanu titulu „lidera slobodnog sveta“, ne samo na osnovu vojne i ekonomske moći.

Za one druge, hrišćanske fanatike, belce, moderne rasiste, za populaciju otvorenu za teorije zavere i alternativnu istinu, ili prosto za konzervativce novog kova, pobeda svega onoga što predstavlja Obama bila je „kraj Amerike“.

Kao što je pobeda Donalda Trampa na predsedničkim izborima 2016. pod sloganom „Make America great again“ za suprotni pol američkog društva bila ni manje, ni više nego propast zemlje koja se diči svojim građanskim slobodama, progresivnošću, tolerancijom, svojim političkim i pravosudnim sistemom.

Na ovo tle usijane netrpeljivosti i zacementiranh predrasuda pala je aktuelna predsednička kampanja u kojoj trku za Belu kuću po drugi put trče Džo Bajden i Donald Tramp. Poruke koje obojica šalju svode se na to da jedan od drugog moraju da spasu Ameriku i Amerikance, da bi pobeda onog drugog značila kataklizmu.

Pregrejana politička klima

Atentati na predsednike u SAD nisu novina. Abraham Linkoln je bio ubijen, atentat na Džona F. Kenedija u Dalasu 1963. duboko je traumatizovao zemlju, Ronald Regan je preživeo napad u martu 1981. kada ga je metak pogodio u grudi.

Napad na Donalda Trampa desio se u dramatično pregrejanoj političkoj klimi. Američki mediji najčešće upotrebljavaju izraz „polarizovan“ kada izveštavaju o neskrivenim podelama u društvu, što je izraz koji u priličnoj meri spušta loptu u besom nabijenoj američkoj svakodnevnici.

U jednom ispitivanju javnog mnjenja iz prošle godine 33 odsto republikanaca i 13 odsto pobornika demokrata se izjasnilo da bi po njihovom mišljenju „američke patriote“ u slučaju nužde morale da pribegnu i nasilju kako bi „spasile“ Ameriku. Naravno da se i jedni i drugi smatraju „pravim“ patriotama.

Da li će atentat na bivšeg predsednika i aktuelnog predsedničkog kandidata Donalda Trampa sada dovesti do otrežnjenja? Da li će svi staviti prst na čelo i razmisliti o mržnji koja je uzela maha među Amerikancima? Da li će Džo Bajden i Donald Tramp u sledećem TV duelu, za razliku od prvog, jedan drugome pružiti ruku i poželiti da neka bolji pobedi?

U prvi mah su obojica dala smirujuće izjave. Bajden je pozvao Trampa i najoštrije osudio atentat. Tramp, promene radi, nije svaljivao krivicu ni na koga, već se zahvalio pripadnicima tajne službe i rekao da je nezamislivo da se „ovako nešto dogodi u našoj zemlji“.

Ali, da li će ostati na tome?

Prekretnica

Atentat na Trampa desio se u prelomnom trenutku predsedničke izborne kampanje. Tramp se bori sa mnogobrojnim krivičnim optužbama i sudskim procesima, a Bajdena jedan broj njegovih uticajnih demokrata poziva da se povuče iz kampanje zbog sve češćih i sramotnijih gafova koji izazivaju sumnju da je postao senilan.

Prema svakodnevnim istraživanjima javnog mnjenja trka je veoma neizvesna, već neko vreme uglavnom pokazuju da Tramp uživa 42 a Bajden 41 odsto podrške.

Sigurno je da će atentat promeniti dinamiku kampanje. Ali kojim putem će je odvesti?

Bivši predsednik, od kako ga je Bajden pobedio pre četiri godine, viče na sav glas da je bio pokraden, da se „duboka država“ urotila protiv njega, da mu nameštaju „političke“ procese jer drugačije ne mogu da ga pobede, da su se „parazitske političke elite“ okomile na njega jer on i samo on može da spasi Ameriku propasti, da je „vrati malom čoveku“, da je „odbrani“ od najezde emigranata i „korumpirane“ klike koju zastupa Bajden.

Samo nekoliko minuta nakon atentata oglasila se ultrakonzervativna organizacija Conservative Political Action Conference bliska Trampu: „Godinama unazad levičari i mediji šire laži o predsedniku Trampu i demoniziraju ga. Kada im je to propalo, pokušali su da ga zatvore. Danas smo doživeli kakve strašne posledice ima takva opasna retorika“.

A J. D. Vejns, senator iz Ohaja i mogući potpredsednik SAD u slučaju Trampove pobede, je na platformi X napisao: „Centralna premisa izborne kampanje Bajdena je da je predsednik Donald Tramp autoritaran fašista koga se mora zaustaviti po svaku cenu. Takva retorika je direktno odgovorna za pokušaj ubistva predsednika Trampa“.

To je vokabular koji, od kako su ispaljeni hici u pravcu Donalda Trampa, kulja iz redova republikanaca. Poruka je: pošto je levičarski blok Trampa predstavio kao opasnost za demokratiju i pravnu državu, on je postao slobodna lovina.

Nuklearni pogon za Trampovu kampanju

Sve se ovo dešava dok se još uvek ništa ne zna o motivima atentatora, dvadesetogodišnjeg Tomasa Metjua Kruksa.

Ali, sva je prilika, to za predsedničku kampanju neće ni biti važno. Slike Donalda Trampa sa krvavim licem i prkosno uzdignutom pesnicom obišle su svet – i pre svega Ameriku.

Teško je zamislite da će se bivši predsednik odreći takve atomske propagande. Može se poći i od toga da će pokušaj ubistva ućutkati i one prema Trampu veoma kritički nastrojene republikance, da će Konzervativna partija još više da zbije redove uz svog predsedničkog kandidata, da će se kod mnogih probuditi osećaj empatije prema meti atentata.

Do izbora 5. novembra ostalo je manje od četiri meseca. Tramp se i do sada u svojoj kampanji predstavljao kao žrtva elitističkog, korumpiranog sistema. Kao stvarna žrtva pokušaja ubistva u svojim rukama sada ima nuklearno političko oružje. Valja poći od toga da neće prezati da ga iskoristi.

Ima i onih koji smatraju da je posle neuspelog atentata pobednik ovog izbornog ciklusa rešen – biće to Donald Tramp.

Tagovi:

američki izbori amrički predsednički izbori 2024. atentat donald tramp
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
ATP je promenio logo posle sedam godina, a šesti put u istoriji te teniske organizacije.

Tenis

11.novembar 2025. Uroš Mitrović

ATP: Novi logo i vizuelni identitet za 2026.

Modernizacijom identiteta ATP nastoji da se približi mlađoj publici i očuva duh profesionalnog tenisa, ali izaziva kritike da minimalistički pristup vodi gubitku prepoznatljivosti brenda

Francuska

10.novembar 2025. I.M.

Sarkozi pušten iz zatvora: „Nikada neću priznati ono što nisam uradio“

Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pušten je na slobodu nakon tri nedelje provedene u zatvoru. Apelacioni sud u Parizu prihvatio je njegov zahtev i odredio mu meru sudskog nadzora

Francuska

10.novembar 2025. Karolin Dila / DW

Kad se pregledaš sam, a leker te gleda preko kamere

U mestima sa retkim lekarima, pacijenti u Francuskoj koriste „medicinske kontejnere“ za samopregled pod nadzorom lekara putem video-poziva, čime se pokušava ublažiti problem „medicinskih pustinja“

Osveta

10.novembar 2025. Viktorija Vlasenko / DW

Rusija regrutuje kriminalce za sabotaže širom Evrope

Studija nevladinih organizacija GLOBSEC i ICCT upozorava da Rusija koristi kriminalne mreže i preko Telegrama regrutuje kriminalce koji govore ruski kako bi izvodila sabotaže i destabilizovala Evropsku uniju zbog podrške Ukrajini

Manipulacija

10.novembar 2025. I.M.

Skandal na BBC-ju: Ostavke čelnih ljudi zbog montiranog Trampovog govora

Nakon otkrića da je u emisiji „Panorama“ spojen sadržaj dva nepovezana dela govora Donalda Trampa, rukovodstvo BBC-ja preuzelo je odgovornost i podnelo ostavke

Komentar

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure