img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kako Evropa napaja svoju zelenu tranziciju

Litijum ili vodonik

12. jun 2024, 22:20 Miroljub Janković
...
Copied

Tehnološke inovacije u oblasti skladištenja energije doživele su brz napredak, posebno u oblasti litijum-jonskih baterija. Ove baterije su pokazale superiornu gustinu energije i efikasnost u poređenju sa vodoničnim gorivnim ćelijama, što ih čini praktičnijim za svakodnevnu upotrebu. Nasuprot tome, tehnologija vodoničnih gorivnih ćelija, iako napredna, i dalje se suočava sa značajnim izazovima u pogledu energetske efikasnosti i skladištenja

Kako se globalni napori u borbi protiv klimatskih promena intenziviraju, trka za primat u razvoju efikasnih i održivih rešenja za skladištenje energije dobija zamah. Iznenađujuće ili ne, Kina se nalazi na liderskoj poziciji i nedavno je napravila značajan iskorak osnivanjem namenskog fonda vrednog oko šest milijardi juana (828 miliona dolara) za stimulisanje razvoja baterija sledeće generacije sa čvrstim elektrolitima za električna vozila (ASSB – all solid state batteries). Reč je o novoj tehnologiji koja unapređuje tradicionalne litijum-jonske baterije korišćenjem čvrstog elektrolita umesto tečnog ili gel materijala. Veća gustina garantuje veću moć baterije, ali je čini i bezbednijom jer se neće zapaliti i eksplodirati.

Ova investicija podvlači posvećenost Kine da bude lider sprovođenja zelene agende u svakom segmentu, ali u isto vreme izaziva zabrinutost u pogledu sposobnosti Evrope da blagovremeno postigne energetsku nezavisnost.

EVROPA PRED ZELENIM IZBOROM

Potreba da Evropa obezbedi sopstvene izvore kritičnih sirovina nikada nije bila hitnija. Geopolitičke okolnosti menjaju se svakodnevno, a Kina i druge nacije agresivno teže dominaciji u zelenim tehnologijama. Zavisnost Evrope od spoljnih dobavljača kritičnih materijala kao što su vodonik i litijum predstavlja značajan rizik za njenu energetsku bezbednost i ciljeve zelene tranzicije. Nedavni poremećaji u globalnim lancima snabdevanja usled pandemije COVID-19 i geopolitičkih tenzija samo su naglasili ranjivost EU.

Potraga za održivom budućnošću Evrope krenula je optimistično, i u kratkom vremenskom roku postavljeni su legislativni okviri osmišljeni da ojačaju samodovoljnost EU u oblasti retkih minerala. Zakon o kritičnim sirovinama, koji je stupio na snagu prošlog meseca, mnogima je izgledao kao garant da Evropa može da obezbedi sebi nezavisno funkcionisanje u procesu zelene tranzicije. Ipak, dolazak ovog Zakona otvorio je mnoga pitanja i debate o tome kojim putem Evropska unija treba da krene, a najskorija dilema je kako će EU napajati svoj put ka zelenoj budućnosti — vodonikom ili litijumom.

Tehnološke inovacije u oblasti skladištenja energije doživele su brz napredak, posebno u oblasti litijum-jonskih baterija. Ove baterije su pokazale superiornu gustinu energije i efikasnost u poređenju sa vodoničnim gorivnim ćelijama, što ih čini praktičnijim za svakodnevnu upotrebu. Baterije sa čvrstim elektrolitima, tehnologija u nastajanju unutar litijumske porodice, nude još veći potencijal.

Nasuprot tome, tehnologija vodoničnih gorivnih ćelija, iako napredna, i dalje se suočava sa značajnim izazovima u pogledu energetske efikasnosti i skladištenja. Proces proizvodnje vodonika, posebno zelenog vodonika iz obnovljivih izvora, energetski je intenzivan i skup. Prepreku za širu upotrebu vodoničnog goriva predstavlja i nedovoljno razvijena infrastruktura za njegovu distribuciju. Visoki troškovi povezani sa izgradnjom stanica za dopunu vodonika i gubici energije tokom proizvodnje, skladištenja i transporta ovog goriva čine ga trenutno manje ekonomski isplativom opcijom u odnosu na litijum. Sa druge strane, razvoj i povećanje proizvodnje litijum-jonskih baterija relativno su isplativi, zahvaljujući decenijama ulaganja u baterijske tehnologije. Cena litijumskih baterija značajno je smanjena tokom protekle decenije, čineći električna vozila pristupačnijim i ubrzavajući njihovo usvajanje.

...
…

ŠIRINA OBLASTI PRIMENE KAO PREDNOST

Još jedan od faktora u ovoj debati jesu postojeća infrastruktura i količina investicija potrebnih da se uspostave lanci snabdevanja za celu Evropu. Infrastruktura za litijum-jonske baterije već je široko rasprostranjena i nastavlja da se širi relativno brzo. Stanice za punjenje električnih vozila postaju sve prisutnije, podržane neprestanim ulaganjima iz javnog i privatnog sektora. U Srbiji je nedavno sproveden tender za postavljanje 320 elektropunjača na 16 lokacija duž auto-puteva, a takodje je izmenama Zakona o planiranju i izgradnji naložena obaveza investitorima da na svaka tri parking mesta imaju jedno parking mesto za punjenje električnih vozila. S druge strane, vodonična infrastruktura je još uvek u povoju i uspostavljanje lanca snabdevanja vodonikom zahtevalo bi značajna ulaganja u proizvodne kapacitete, skladištenje i distributivne mreže.

Širina oblasti primene mogla bi biti ključna za odluku kojim putem će EU krenuti u zelenu budućnost. Automobilska industrija je, na primer, doživela značajan pomak ka električnim vozilima koja se pokreću litijumskim baterijama. Veliki proizvođači automobila ulažu neprestano u razvoj električnih vozila, a do 2035. biće potpuno ukinuta proizvodnja novih vozila na fosilna goriva u korist vozila na električni pogon.

Široka upotreba litijum-jonskih baterija u potrošačkoj elektronici, skladištenju obnovljive energije i stabilizaciji mreže dodatno naglašava njihovu svestranost i pouzdanost. Rezerve litijuma nalaze se u različitim delovima sveta, a Evropa poseduje neke od najvećih poznatih izvora. U toku su napori da se razviju održive rudarske prakse i poboljša sigurnost lanca snabdevanja, čime se dodatno jača pouzdanost litijuma kao kritične sirovine. Vodonik se, s druge strane, u velikoj meri oslanja na dostupnost obnovljivih izvora energije za proizvodnju zelenog vodonika, što još uvek nije dovoljno da zadovolji globalnu potražnju.

Napori Evropske unije da ojača svoju zelenu ekonomiju jesu pohvalni, ali moraju biti podržani strateškim inicijativama za razvoj lokalnih resursa i podršku daljim istraživanjima koja će obezbediti kontrolisani uticaj eksploatacije retkih minerala na zivotnu sredinu. Fokusirajući se na ove oblasti, Evropa može da izgradi otporan i samodovoljan sektor zelene tehnologije, manje podložan spoljnim potresima i političkim pritiscima.

Tagovi:

Litijum litijum jonske baterije Skladištenje energije Vodonične gorivne ćelije Zelena tranzicija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski premijer Viktor Orban

Mađarska

05.april 2026. B. B.

Orban sazvao Savet odbrane zbog eksploziva navodno pronađenog kod Kanjiže

Pre nego što je sazvao sednicu Saveta odbrane premijer Mađarske Viktor Orban razgovarao je s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem

Bliski istok

05.april 2026. B. B.

Američke snage spasile člana posade lovca F-15 oborenog nad Iranom

U akciji spasavanja američkog vojnika koji se katapultirao iz aviona učestvovale su „desetine aviona“, naveo je predsednik SAD Donald Tramp

Ratno vazduhoplovstvo SAD

Rat na Bliskom istoku

04.april 2026. I.M.

Iran nudi nagradu za hvatanje nestalog američkog pilota od 66.000 dolara

Američki F-15 oboren je na jugu Irana, a potraga za nestalim pilotom traje. Iran nudi nagradu za hvatanje pilota, dok je pilot A-10 spašen nakon spasilačke misije. Bela kuća potvrđuje da je predsednik Tramp obavešten

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure