Ugovorom o javno-privatnom partnerstvu predviđeno je dopremanje 510.000 tona komunalnog otpada godišnje u Termoelektranu-toplanu u Vinči. Međutim, poslednje dve godine stiže za oko 100.000 tona komunalnog otpada više
Termoelektrana-toplana Vinča, poznatija kao spalionica otpada, ima problem sa količinom smeća koje se dovozi u to postrojenje sa teritorije Beograda, piše Nova ekonomija.
Kako se pokazalo, raspoloživi prostor za odlaganje otpada koji je trebalo da bude dovoljan za narednih 25 do 30 godina, biće popunjen već za 12 do 15 godina.
Naime, Termoelektrana-toplana Vinča projektovana je za spaljivanje 340.000 tona otpada, a Ugovorom o javno-privatnom partnerstvu predviđeno je dopremanje 510.000 tona komunalnog otpada godišnje.
Međutim, poslednje dve godine u Vinču stiže između 635.000 i 625.000 tona komunalnog otpada, 25 odsto više nego što je predviđeno.
Foto: Tanjug
Profesor na Mašinskom fakultetu u Beogradu Aleksandar Jovović za „Vreme” kaže da iz ovoga proizilaze dve mogućnosti. Jedna jeste da grad (Beograd) počne na drugo mesto da vozi otpad i započne nekako primarnu separaciju otpada.
„Nažalost u sistemu upravljanja otpadom u gradu Beorgadu skoro da ne postoji sistem primarne separacije“, ukazuje profesor Jovović.
Druga mogućnost je, kaže profesor, da ta postrojenja počnu vremenom da grade drugu liniju za termički tretman što je takođe vrlo prihvatljivo, ali je nova investicija.
Odakle ovoliki otpad
Više stanovnika u nekom gradu znači više i komunalnog otpada. Profesor Jovović kaže da je negde 2010. godine, kada je rađen prvi plan upravljanja otpadom za Beograd, bilo predviđeno da vremenom 30 odsto otpada ide u reciklazu, da se preradi u gorivo, a 30 odsoto da završi na deponiji kao neupotrebljiva masa u smislu nekog reciklabila ili termičkog tretmana, ali nikada nije taj koncept zaživeo.
„Videli su da separacija slabo ide i onda je predviđen ovakav način koji je isto potpuno u redu, ali nažalost nema separacije, a količina otpada u Beorgadu se povećava, što naravno pravi problem i operativu“, ukazuje naš sagovornik.
Jedan od ključeva – primarna separacija
Jovović objašnjava da se ušlo u sistem da će na velikim transfer stanicama gde će se otpad iz manjih pretovarati u veće kamione, pre odlaska u Vinču, doći do primarne separacije – „tu bi trebalo da se odvoji jedan deo otpada“, a jedan deo, dodaje on, tako što bi u gradu više bila postavljena reciklažna dvorišta, više komada po gradu.
„Naravno, to ne znači da će biti postavljena na Terazijama nego na određenim mestima, zgodnim da građani donose neke vrste otpada koje ne bi trebalo da bacaju u kontejnere“, navodi Jovović.
Dodaje da je minimalno razdvajanje na „dve kante“ – da u jednoj dođe biodegradibilna komponenta to jest sve što ostane u kuhinji od hrane, dvorišta, lišće i slično, a u jednoj reciklabilne komponente novine, limenke, amabalaža i drugo.
„To onda garantuje da ćete dosta toga iskoristiti, da ćete pustiti na tržište tu reciklabilu, a da vam onaj ostatak otpada ide na sagorevanje i tu negde možete da napravite balans“, zaključuje profesor Jovović.
Uvođenje primarne separacije, podrazumevalo bi i uređen grad i stanovništvo.
„Nije poenta moje volje već je poenta društva i to je nešto što društvu koristi. Kao što je zabranjeno da se vozite kroz crveno zato što je to opasno po celo društvo tako treba da razdvajate otpad, tako treba da vodite računa o otpadnim vodama, tako ne bacate đubre u reku“, naglašava profesor Aleksandar Jovović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
City radio, medij koji je u Nišu počeo s radom u vreme Miloševića pre 29 godina, ovog 5. oktobra prestao je s emitovanjem. Da se zatvori krug i pošalje poruka da je danas umesto osećanja nade prisutan isključivo osećaj beznađa
U anketi koju je sprovela Evropska komisija, samo 44% ispitanika iz Beograda reklo je da je zadovoljno uslugama javnog saobraćaja. Kada je reč o regionu Balkana, u takvom stavu prema gradskom prevozu Beograđani nisu usamljeni
Počele su funkcionalne probe grejanja pred novu sezonu, te radnici JKP „Beogradske elektrane” izlaze na teren da bi otklanjali kvarove. Grejna sezona, ipak, neće početi ranije
Nakon sastanka predstavnika udruženja poljoprivrednih proizvođača sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede Srbije, poljoprivrednik Marinko Kujundžić rekao je za medije da trenutno nema finansijskih sredstava za ispunjenje svih njihovih zahteva i da je razgovor „delovao konstruktivno“
Bivši predsednik Boris Tadić manuo se ćoravog posla u srpskoj opoziciji i preuzeo masno plaćenu poziciju u kineskoj kompaniji. Ispada da je sve vreme propovedao vodu, a pio vino
„Otvaranje" nove glavne autobuske stanice u Beogradu bio je još jedan fijasko gradonačelnika Aleksandra Šapića, znak da ga je imenjak mu Vučić „pustio niz vodu" i da je u sukobu dvojice bivših funkcionera Demokratske stranke pobedu odneo Goran Vesić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!