Eko zadruga je legalizovala radni odnos neformalnih sakupljača otpada i za tu ideju dobila podršku inicijative "EU za Zelenu agendu u Srbiji". Za dobijeni novac, uz sopstveni kapital, kupili su mašine za reciklažu
Vest da je Evropska unija dala podršku Eko zadruzi Konekt klin Roma grup u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ koja je danas objavljena, moglo bi se reći da je stara vest.
Naime, u nameri da saznamo o kakvoj podršci je reč, Kilino Stojkov, osnivač Eko zadruge rekao je da ima i drugu lepu vest, da sarađuju na novom projektu sa Poljoprivrednim fakultetom Univerziteta u Beogradu, Institutom za opštu fizičku hemiju i Udruženjem građana za Zdravu opštinu Stara Pazova u okviru programa „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ koji sprovodi UNDP. O projektu još uvek ne sme da govori detaljno.
Eko zadruga Konekt klin Roma grup uključila je neformalne sakupljače otpada u organizovani sistem reciklaže, s ciljem da unapredi njihov položaj i uključi ih u organizovani sistem reciklaže. Ukratko, Eko zadruga je legalizovala radni odnos sakupljača.
Foto: Tanjug
„Naši sakupljači i kooperanti zadruge sada, u svojstvu pravnog lica, mogu da sakupljaju sekundarne sirovine na potpuno legalan način. Kroz ugovor o zajedničkoj proizvodnji, materijale koje donesu u naše postrojenje mi recikliramo i prodajemo na tržištu po većoj ceni nego što bi dobili da ih prodaju na sivom tržištu“, kaže za portal „Vremena“ Kilino Stojkov.
Objašnjava da „uz nove propise koji zabranjuju kupovinu sirovina za keš, rad sakupljačima je dosta otežan. Međutim, mi smo ovu situaciju prevazišli otvaranjem bankovnih računa za neke naše sakupljače.“
Članovi Eko zadruge od starih kablova proizvode bakarne i aluminijumske granulate za kojima postoji velika potražnja.
„Aluminijske i bakarne granule, proizvodi dobijeni reciklažom kablova i hladnjaka, čine deo naše ponude. Naše granule se koriste u raznim industrijama, od elektronike do proizvodnje novih cevi i žica, imate dosta info na našem sajtu.“
Zahvaljujući pomenutoj finansijskoj podršci EU, kaže Kilijan Stojkov, koja je bila 50.000 evra, „nabavili smo italijanske mašine vredne oko 100.000 evra dok je ostatak sredstava Zadruga obezbedila kroz privatni kapital. Rade na principu odvajanja materijala.“
Zadruga trenutno sarađuje sa više od 30 kooperanata za sakupljanje otpada. Činjenica da neformalni sakupljači snabdevaju reciklažnu industriju Srbije sa više od 87 posto sirovina, ukazuje na njihovu ključnu ulogu u ovom procesu.
S.Č/FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić
„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić
„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
„Kada pričam o legalizaciji reciklažne delatnosti, pričam da treba uvesti poreske olakšice za neformalne sakupljače, obezbediti tim ljudima zdravstveno osiguranje što je jako bitno. Hoću da postignem da neformalni sakupljači postanu deo ovog velikog sistema“