img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačko držanje visokih cena

Rekordna kazna za proizvođača Milke od EU – 337,5 miliona evra

25. мај 2024, 08:28 I.M. / DW
Foto: Unsplash / Olena Bohovyk
Omiljeni slatkiš
Copied

Američki gigant mora da plati rekordnu kaznu od 337,5 miliona evra zbog manipulisanja tržištem u EU. Proizvođač čokolada Milka i Toblerone je u nekim zemljama veštački držao visoke cene svojih proizvoda

Jedan od najpoznatijih proizvođača čokolade na svetu dobio je visoku kaznu od Evropske komisije. Antimonopolske vlasti izrekle su kaznu od 337,5 miliona evra američkom prehrambenom gigantu Mondeliz zbog nezakonitog ograničavanja konkurencije u trgovini čokoladom, keksom, krekerima, žvakama, krem sirom i kafom. Prema navodima Komisije, kompanija je ometala prekograničnu trgovinu svojih proizvoda i time obezbedila previsoke cene za svoje brendove, piše „Dojče vele„.

Mondeliz proizvodi niz dobro poznatih brenodva uključujući Milka čokoladu, Toblerone, Daim, keks Oreo, Mikado, Tuc, žvake Mentos, Trident, krem sir Filadelfija… Mondeliz (ranije Kraft) je do 2015. posedovao brendove kafe JAG, Jacobs i Velours Noir. Sedište firme koja zapošljava oko 80 000 ljudi i godišnje proda slatkiša za više od 33 milijarde evra, nalazi se u Čikagu, u SAD.

Proizvođač Milke je navodno držao visoke cene na štetu potrošača

Optužba vlasti EU za zaštitu konkurencije je da je kompanija sprečila svoje trgovinske partnere da jeftino kupuju Mondeliz proizvode u jednoj zemlji EU i ponovo ih prodaju u drugoj zemlji.

U jednom slučaju Mondeliz je povukao čokoladice Cote D’Or iz Holandiji kako bi sprečio trgovce da ih preprodaju u Belgiji gde su bile skuplje. U drugom slučaju sprečio je veletrgovca da kupi čokoladu u Nemačkoj gde je bila jeftinija. Time kompanija sa sedištem u SAD htela da spreči preprodaju čokolada u Austriji, Belgiji, Bugarskoj i Rumuniji, jer su ti njeni proizovdi u Nemačkoj jeftiniji.

„Mondeliz je to uradio da zadrži visoke cene svojih proizvoda na štetu potrošača“, rekla je komesarka EU za konkurenciju Margrete Vestager.

Vestager je naglasila da je takozvano paralelno trgovanje posebno važno u vremenima visoke inflacije kako bi se za potrošače smanjile cene na evropskom tržištu. Ona je rekla da se razlike u ceni čokolade između zemalja članica kreću između 10 i 40 odsto, a „ponekad i više”.

Najviša kazna koju je Komisija EU ikada izrekla prehrambenoj kompaniji

Komisija EU je istragu pokrenula 2019. a u januaru 2021. otvorila zvaničan postupak. Vlasti EU su sada objavile da je Mondeliz sklopio 22 ileglana sporazuma u više zemalja EU u periodu od 2004. do 2020. Na primer, jedan sporazum je zahtevao od kupaca Mondeliza da naplaćuju više cene za izvoz nego za domaću prodaju.

Mondeliz govori o „pojedinačnim slučajevima“ i kaže da je novac za kaznu stavljen sa strane još prošle godine.

Zapravo, kazna je trebalo da bude još veća. No, pošto je Mondeliz sarađivao sa Evropskom komisijom i izričito priznao svoju odgovornost, kompaniji je odobreno oslobađanje od 15 odsto kazne, navodi nadzorni organ EU za konkurenciju.

Novčana kazna izrečena u četvrtak (23. maja) najviša je kazna koju je Komisija EU do sada izrekla prehrambenoj kompaniji i jedna je od deset najviših kazni uopšte.

Tagovi:

Evropska unija kazna milka Mondeliz
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

27.јун 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.јун 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.јун 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.јун 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.јун 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Komentar

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure