img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomski rat

Putin dozvolio korišćenje američke imovine u Rusiji za nadoknadu štete

24. maj 2024, 07:52 M.P.
Foto: Alexey Maishev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Vladimir Putin
Copied

Ubrzo nakon odluke Zapada da zamrznutu rusku imovinu iskoristi za pomoć Ukrajini, stigao je odgovor Rusije, koja će prema ukazu koji je Vladimir Putin potpisao američku imovinu koristiti kao odštetu zbog , kako se navodi, neprijateljiskih akcija

Predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o postupku nadoknade štete Rusiji i Centralnoj banci. Оn je naložio vladi da uspostavi posebnu proceduru za nadoknadu štete pričinjene Ruskoj Federaciji zbog neprijateljskih akcija Sjedinjenih Аmeričkih Država.

Predsednik je utvrdio da nosilac autorskih prava iz Ruske Federacije može da podnese tužbu prema ruskim zakonima radi utvrđivanja nezakonite zaplene imovine od strane SAD-a. Аmerička imovina u Rusiji, prema ukazu, može da se koristi za nadoknadu štete od zaplene ruske imovine u SАD.

Opasan presedan

Nakon što je počeo rat u Ukrajini, Sjedinjene Američke Države i njene saveznice zabranile su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, čime je blokirano oko 300 milijardi dolara ruske imovine na Zapadu.

Najviši zvaničnici u SAD-u žele da zaplene imovinu kako bi pomogli Ukrajini, iako su neki bankari i evropski predstavnici zabrinuti da bi takvo uzimanje imovine stvorilo opasan presedan.

Američki Predstavnički dom usvojio je prošlog meseca zakon s odredbom koja omogućava zaplenu ruske imovine, ali najveći deo ruske imovine nije u toj zemlji, nego u Evropi. Tom prilikom usvojen je zakon o pomoći Ukrajini u iznosu od 60,8 milijardi dolara.

Da Rusi na te pretnje imaju pripremljen odgovor izjavila je ubrzo nakon toga predsednica ruskog gornjeg doma parlamenta i članica ruskog Saveta bezbednosti Valentina Matvijenko.

„Imamo nacrt zakona s merama odmazde koji smo spremni da odmah razmotrimo, a Evropljani će izgubiti više od nas“, rekla je Matvijenko.

Odobrenje EU

Zemlje Evropske unije odobrile su ove sedmice plan da se prihodi od zamrznute ruske imovine koriste za pomoć Ukrajini, izjavio je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski.

Lipavski je rekao da će se na taj način ove godine generisati oko tri milijarde eura od kojih je planirano da se 90 posto iskoristi za podršku ukrajinskoj vojsci.

Zemlje Evropske unije i G7 zamrzle su gotovo polovinu ruskih deviznih rezervi u iznosu od oko 300 milijardi eura. Od te sume, približno 200 milijardi eura nalazi se u Evropskoj uniji, koja procenjuje da bi do 2027. godine ruska imovina mogla doneti između 15 i 20 milijardi evra.

Zaplena imovine evropskih banaka

Prema dokumentima suda u Sankt Peterburgu, Dojče bank je pogođena zaplenom vrednosnih papira, nekretnina i sredstava u iznosu do 238 miliona evra, uključujući imovinu same banke i njene ruske podružnice.

Što se tiče Komercbanke, zaplenjena je imovina u vrednosti od 93,7 miliona evra, uključujući vrednosne papire i zgradu banke u centru Moskve.

Pogođena je i italijanska UniCredit – jedna od evropskih banaka koja je do početka rata u Ukrajini bila najviše angažovana u Rusiji. Po nalogu suda, zaplenjena je njena imovina u vrednosti od oko 463 miliona evra.

Brojne zapadne firme suočile su se sa zaplenom imovine i postavljanjem novog rukovodstva u ruskim podružnicama.

Firme koje se povlače iz Rusije prinuđene su da svoje poslovne projekte prodaju ruskim firmama po drastično niskim cenama. Često se za njih plaća simbolično samo jedna rublja.

Tagovi:

Rusija SAD Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Švedska policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju decu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.

Švedska

04.novembar 2025. Mari Joslin (DW)

Smrtonosno nasilje: Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake

Švedska policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju decu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure