img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rezolucija UN o Srebrenici

Blagosiljanje Vučića: Kako je patrijarh predsednika ispratio u Njujork

20. maj 2024, 09:20 A.I.
Foto: Nemanja Jovanović/Tanjug
Hram Svetog Save: Patrijarh Porfirije i Milorad Dodik ispraćaju Aleksandra Vučića u Njujork
Copied

Patrijarh Porfirije služio je jutros moleban u Hramu Svetog Save ne bi li prizvao pomoć Božiju za borbu predsednika Srbije Aleksandra Vučića protiv „amoralne“ rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama. Dok je molio Boga da da „snage i mudrosti“ predsedniku pomenuo je i streljanje učenika u Kragujevcu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik prisustvovali su molebanu u Hramu Svetog Save na Vračaru, uoči Vučićevog puta u Njujork gde će se 23. maja u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija raspravljati o rezoluciji o Srebrenici, prenosi RTS.

EPISKOP STEFAN, ALEKSANDAR VUČIĆ, MILORAD DODIK
Foto: Nemanja Jovanović/Tanjug

Vučić je poručio da je od patrijarha Porfirija zatražio blagoslov pred put i da ide u Njujork da se „bori za budućnost naše zemlje“, a patrijarh da podižemo glas protiv istorijskog revizionizma i rezolucije.

Okupljanje pod „slobodarskim barjakom“ Srbije

„Idem u Njujork da se borim svom snagom i srcem za budućnost naše zemlje“, rekao je predsednik Srbije, te da je pred put u Njujork zatražio blagoslov od patrijarha srpskog Porfirija i pomolio se Bogu u našoj svetinji – hramu Svetog Save u Beogradu.ž

MILORAD DODIK, ALEKSANDAR VUČIĆ
Foto: Nemanja Jovanović/Tanjug

„Silni su oni koji su protiv nas, ali Srbija je naša najveća svetinja. Mnogo je laži, ali je istina jedna i večna. Naša trobojka će se ponosno vijoriti u Njujorku, a pod njenim okriljem će novu energiju u zalaganju za pravedniji svet naći sve slobodarske zemlje, sve nacije koje se bore za dostojanstvo i pravdu, koja je dugo bila obesmišljavana i ponižavana. Živela Srbija!“, napisao je Vučić na Instagramu.

Udarile velike sile sveta na Srbiju

Patrijarh je rekao da su se sabrali u hramu kako bi se pomolili pred Vučićev put u Njujork, gde u Ujedinjenim nacijama velike sile sveta nameravaju da donesu rezoluciju o „takozvanom“ genocidu u Srebrenici.

„Smatramo to neistinom i nepravdom u odnosu na srpski narod“, rekao je patrijarh.

Dodao je patrirah srpski da je srpski narod kroz svu svoju burnu istoriju dostojanstveno nosio svoj krst, i u Prvom svetskom ratu, i u Drugom svetskom ratu, kada je, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koja je obuhvatala i Bosnu i Hercegovinu i protezala se sve do grada Zemuna, stradao kao malo koji narod sveta po broju žrtava i po načinu stradanja.

Foto: Nemanja Jovanović/Tanjug
Foto: Nemanja Jovanović/Tanjug

„Isto tako u okupiranoj Srbiji nemački nacisti su posle školskih časova ubijali čete đaka u jednom danu. Život jednog egzekutora vredeo je kao sto naših života. Stradali smo u svakom zaseoku, selu, gradu. Istinitost toga stradanja nisu morale da potvrđuju nametnute amoralne rezolucije: njih su svedočila sama stradanja, bez lažnih svedoka u licu neposrednih potomaka i posrednih sledbenika izvršilaca stvarnog genocida“, rekao je poglavar SPC, a preneo RTS.

Pa je istakao da je svet u kojem živimo zaboravio genocid nad srpskim narodom u dvadesetom stoleću.

„Zbog toga danas snažno podižemo svoj glas i ukazujemo na apsolutnu neistinu i pokušaj istorijskog revizionizma, u kojem se nastoji da prostom inverzijom srpski narod, žrtva višestrukih genocida i etničkog čišćenja, bude proglašen za počinioca genocida.

Ne umanjujemo razmere zločina u Srebrenici, ali, kao pravoslavni Srbi, ne prećutkujemo ni zločine nad srpskim narodom u okolini Srebrenice“, rekao je patrijarh.

Velika svetska nepravda

Nažalost, na te zločine po srpskim selima u kojima su zatirane cele porodice i koji su se kontinuirano dešavali od 1992. do 1995. godine, ne obaziru se predlagači rezolucija, rekao je patrijarh i dodao da, po njima, postoji ekskluzivno pravo na žrtvu i bol.

„Po nama, sve nevine žrtve su nevine žrtve, bile one muslimanske ili hrvatske ili pak srpske, što ‘mudro’ prećutkuju savremeni revizionisti i neprijatelji istorijske istine, koji dvostrukim aršinima selektivno dodeljuju ekskluzivno pravo na bol i žrtvu. Na taj način ostavljaju svima nama koji živimo na ovim prostorima kamen spoticanja za budućnost“, istakao je patrijarh.

Daj Bože snage i mudrosti Vučiću

Patrijarh je rekao da se danas, kada se srpski narod nalazi na iskušenju na najvećem međunarodnom forumu, moli da Bog da snage, mudrosti i odlučnosti predsedniku, kao i čitavom narodu, da svedoči istinu da su sve žrtve ratova na ovim prostorima jednako vredne poštovanja i molitvenog sećanja.

„To je jedan od neophodnih preduslova za mirnu budućnost među ljudima i narodima na ovim prostorima“, poručio je patrijarh.

Nakon besede Vučić i Dodik su zapalili sveće u Hramu.

Liturgiji u Hramu su prisustvovali pored Vučića i Dodika i predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević, ministar spoljnih poslova Marko Đurić i ministar bez portfelja Nenad Popović.

Šta zapravo piše u nacrtu rezolucije o Srebrenici

Konačni predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici upućen je početkom maja predsedniku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Denisu Frensisu i svim stalnim misijama.

U finalnom predlogu rezolucije, koji je Radiju Slobodna Evropa prosleđen iz Memorijalnog centra Potočari, navodi se odluka UN-a „da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obiležavati svake godine“.

UN, navodi se u tekstu, „osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sećanja, u cilju sprečavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti“.

„Takođe“, navodi se dalje, UN „bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici“.

Naglašava se i važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.

Rezolucijom se „pozivaju sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a“.

Od generalnog sekretara UN traži se da „uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva za odgovarajuće poštovanje“.

Takođe, rezolucijom UN „pozivaju se sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i drugi relevantni sudionici da obiležavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obeležavanja i aktivnosti u znak sećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti“.

Više desetina krivičnih prijava

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dečaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlašenja, nametnuo je 23. jula 2021. dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i propisuje kazna za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Podneseno je više desetaka krivičnih prijava, ali gotovo tri godine kasnije nema potvrđene optužnice.

Deklaracija Skupštine Srbije o Srebrenici

Skupština Srbije usvojila je 2010. godine Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici u julu 1995. godine u kojem je ubijeno 8.000 Bošnjaka.

Deklaracija, koju je predložila vladajuća koalicija predvođena Demokratskom strankom predsednika Srbije Borisa Tadića, je usvojena sa 127 glasova za i 21 glasom protiv nakon višečasovne burne rasprave.

Deklaracija se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde, kojom je utvrđeno da je u Srebrenici jula 1995. godine izvršen genocid, i u tekstu se osuđuje zločin na način utvrđen presudom pomenutog suda, bez pominjanja termina genocid.

U tačci 1 Deklaracije stoji: „Narodna skupština Republike Srbije najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici jula 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, kao i sve društvene i političke procese i pojave koji su doveli do formiranja svesti da se ostvarenje sopstvenih nacionalnih ciljeva može postići upotrebom oružane sile i fizičkim nasiljem nad pripadnicima drugih naroda i religija, izražavajući pri tom saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da se spreči ova tragedija“.

Tagovi:

moleban Patrijarh Porfirije predsednik srbije aleksandar vučić Rezolucija UN o Srebrenici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure