img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Neuspeh američkih sankcija

Rusija i Iran mogu da nabave i prodaju sve: Čemu služe sankcije kada ne rade

28. april 2024, 11:00 N.R. / DW
AP Photo
Pristalice Vladimira Putina
Copied

Delovi za BMW ili Mercedes u Rusiju stižu preko Jermenije, iranska nafta u Kinu ide kao navodna malezijska nafta. Zapadne sankcije lako se zaobilaze. Da li će to promeniti nove mere?

Iran zna, Kina zna i američka vlada očigledno zna. Uprkos sankcijama protiv naftne industrije Islamske Republike, rekordne količine nafte iz Irana se isporučuju Kini, piše Dojče vele.

„Ako verujete kineskoj vladi, zemlja ne uvozi naftu iz Irana. Nula. Ni jedan barel. Umesto toga, uvozi mnogo malezijske sirove nafte. Toliko da, prema zvaničnim podacima kineske carine, zemlja kupuje više nego duplo više malezijske nafte nego što Malezija zapravo proizvodi“, opisuje prevaru sa etiketama stručnjak za sirovine Havijer Blas na novinskom portalu Blumberg.

Jednostavnim trikom, kaže Blas, iranska sirova nafta postaje „malezijska“. Prema rečima trgovaca naftom, ovo je „najlakši i najjeftiniji način da se zaobiđu američke sankcije“.

I tako je prošle godine Malezija zvanično postala četvrti najveći strani dobavljač nafte u Kini, iza Saudijske Arabije, Rusije i Iraka.

Iran već dugi niz godina koristi Ujedinjene Emirate kao centar za izbegavanje sankcija. Roba koja se nalazi na dugim crnim listama SAD ili Evropske unije često dolazi u Islamsku Republiku preko Dubaija. U tu svrhu se preko Emirata dogovaraju i prerađuju zabranjene isporuke nafte.

Bez obzira da li se radi o rezervnim delovima za vozila ili avione, Iran je odavno modifikovao lance snabdevanja tako da se sve može nabaviti preko trgovinskih i finansijskih centara kao što je Dubai.

Ovo je skuplje od direktnog uvoza. Ali zapadne sankcije, posebno one SAD, se na ovaj način zaobilaze dugi niz godina.

Pretovarno mesto u centralnoj Aziji

Takva pretovarna mesta za sankcionisanu robu ima i Rusija. I ovde jedva da postoji proizvod koji se ne može nabaviti iz treće zemlje. Recimo, rezervni delovi za nemačke luksuzne automobile ili elektronske komponente koje se koriste za navođenje oružja.

Bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji igraju ključnu ulogu. Prednost Moskve je što je Ruska Federacija povezana sa zemljama poput Kazahstana i Kirgistana u carinskoj uniji u kojoj je prekogranično kretanje robe dečja igra.

To znači da sankcionisani proizvodi sa Zapada, koji bi trebalo da budu zabranjeno voće za Rusiju, gotovo nesmetano da prelaze granice. Kontrola? Gotovo nemoguća.

Samo granica između Ruske Federacije i Kazahstana duga je oko 7.500 kilometara. Još jedan primer je i Jermenija: prodaja nemačkih automobila i auto-delova porasla je prošle godine skoro desetostruko.

Od kada je 22. februara 2024. godine Moskvi uveden trinaesti po redu paket sankcija EU, Rusija je postala zemlja sa najviše sankcija na svetu.

Ovo dokazuju podaci Castellum.AI , platforme za upoređivanje privatnog sektora iz SAD. Pa ipak, Rusija nastavlja agresiju protiv Ukrajine, čime krši međunarodno pravo, a ruska ekonomija je sve samo ne propala.

Ruska vlada je upravo podigla prognozu privrednog rasta u ovoj godini sa 2,3 na 2,8 odsto. Međunarodni monetarni fond (MMF) čak očekuje da će bruto domaći proizvod porasti za 3,2 odsto.

Obrazloženje je šamar za pristalice zapadnih sankcija. Rusku ekonomiju, prema MMF-u, pokreću visoki državni izdaci i investicije u vezi sa ratom protiv Ukrajine i – uprkos zapadnim sankcijama – visoki prihodi od izvoza nafte.

Zašto uvoditi sankcije?

Iran je, pre Rusije, bio zemlja na svetu najteže pogođena sankcijama. Rusiji je sada uvedeno više od 5.000 različitih ciljanih sankcija, više nego Iranu, Venecueli, Mjanmaru i Kubi zajedno.

Zašto onda nastavljati sa uvođenjem sankcija ako se njima ne može postići cilj – promena ponašanja država?

„Živimo u doba sankcija. Kada nikakve sankcije ne bi bile uvedene, to bi bilo skoro kao neizgovorena podrška. Ili kao da uopšte nije bilo odgovora na ovaj napad koji krši međunarodno pravo“, kaže Kristijan fon Zest, stručnjak za sankcije iz Nemačkog instituta za globalne i regionalne studije (GIGA) za DW.

On je autor knjige „Sankcije: Moćno oružje ili bespomoćni manevar?“, koja je objavljena pre godinu dana. Kaže da sankcije nisu dovele do promene ponašanja Rusije ili Irana.

Ali, SAD i EU pooštravaju mere. Prema izveštaju Volstrit žurnala, SAD spremaju sankcije jednom broju kineskih banaka kako bi ih isključile iz globalnog finansijskog sistema.

Vlasti žele da zaustave finansijsku pomoć Pekinga za rusku proizvodnju oružja, prenosi američki list, pozivajući se na „ljude koji su upoznati sa tom materijom“.

EU je takođe rešila da bolje sprovede sankcije. Od januara 2023. postoji činovnik EU za sankcije, visoki diplomata Dejvid O’Saliven. „Njegov posao je, na primer, da putuje u postsovjetske države u ruskom susedstvu i ubedi tamošnje vlade da jače sprovode sankcije“, objašnjava Kristijan fon Zest.

„Sada postoji i takozvana klauzula bez Rusije, kojoj je cilj da natera izvoznike da dokažu da roba koju isporučuju – mašine, vozila, automobilski delovi – ne ide dalje u Rusiju. Znamo takvu klauzulu o krajnjoj upotrebi iz Zakona o kontroli ratnog oružja“, dodaje stručnjak za sankcije.

Pritisak se povećava i u slučaju Ujedinjenih Emirata koje američki trust mozgova Atlantski savet opisuje kao „utočište“ za zaobilaženje sankcija protiv Moskve i Teherana.

Stoga je Radna grupa za finansijsku akciju, međunarodno koordinaciono telo, stavila Emirate na takozvanu sivu listu koja okuplja zemlje u kojima istražitelji vide povećan rizik od pranja novca i finansiranja terorizma.

„Prepoznat je opšti problem – postoje alternative i za Rusiju i za Iran da zaobiđu sankcije“, kaže Kristijan fon Zest. Sada, dodaje, valja videti šta donose nove mere.

Tagovi:

Američke sankcije Iran Kina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Brojila za struju

15.avgust 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Bivši saradnik Bate Gašića ruši Marka Bosanca u poslu sa brojilima

Ko drži firmu „Đerdap usluge“ koja se drznula da prijavi firmu Marka Bosanca, biznismena bliskog vlasnima, zbog nameštenog tendera sa elektrodistribucijom za brojila za struju. Za to vreme, ispaštaju građani i radnici EDS-a

NIS Petrol

14.avgust 2025. M.M.

Nova ekonomija: NIS prodaje benzinske pumpe u Bugarskoj

Kompanija Uni Energy OOD zainteresovana je da kupi NIS Petrol Bugarska koji u posedu ima 23 benzinske stanice. Ako se posao realizuje, Gazpromove lokacije postaće Avia lanac pumpi

Inflacije veća od očekivane

13.avgust 2025. M. L. J.

Pravdanje Jorgovanke Tabaković skupim jagodama i trešnjama

Inflacija u Srbiji prevarila je očekvanje Narodne banke, koja ovo poskupljenje troškova života objašnjava višom silom i studentskom aktivnošću. Ipak, nije sve tako

Ekonomija

13.avgust 2025. B. B.

Nova ekonomija: Državna kontrola tržišta je štetna

Država je odlučila da ograniči marže za više kategorija proizvoda, ali ekonomisti upozoravaju da netržišne mere poput te ne mogu regulisati tržište

Gasovod

Gasovod i politika

12.avgust 2025. Marija L. Janković

„Izvestija“: Rusija i Srbija razmatraju izgradnju novog gasovoda

Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list „Izvestija“. Tim gasovodom bi, ako se ostvari, u velikoj meri potekla i politika

Komentar

Pregled nedelje

MUP Srbije d.o.o, privatno obezbeđenje za batinaše

Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti

Filip Švarm

Komentar

Od srede uveče nemamo predsednika

Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Niko nije uplašen

MUP je raspušten. Na delu je Vučićev pokušaj da se Srbijom upravlja po pravilima huligansko-kriminalnog navijačkog kopa sa tribine. Hoće li mu uspeti? Neće. Niko više nije uplašen, ali stvarno – niko

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure