
Naši susedi
U Beogradu je otvorena škola za hrvatski jezik
U Beogradu su, prvi put, počeli da se održavaju časovi hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. Hrvatski jezik se kao izborni predmet izučava u 15 škola u Vojvodini
Čestitajući praznik građanima romske nacionalnosti, vlast ističe svoju posvećenost za što veću integraciju Roma u društvo. Osnivač Fondacije Romi za Demokratiju Srbija kaže da u praksi to nije tako
Današnji Svetski dan Roma građanima Srbije romske nacionalnosti uputili su Maja Gojković ministarka kulture i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
U čestitki ministarke Gojković se između ostalog ističe da su „pripadnici romske nacionalnosti oduvek davali autentičan doprinos razvoju kulture i čitavog društva“, te da je „zato veoma važno da se i danas, kao i svakog drugog dana trudimo kako bismo zajedno iskorenili sve predrasude i suzbili svaki vid diskriminacije pripadnika romske zajednice u Republici Srbiji.“
„Država će nastaviti posvećeno da radi na stvaranju uslova za što veću integraciju Roma u zdravstveni, obrazovni i kulturni život i njihovu potpunu ravnopravnost u svim društvenim oblastima.“
O angažovanosti i pažnji države ka „unapređenju položaja pripadnika romske nacionalne zajednice, njihovom uključivanju i integraciji u društvo“ piše i u čestitki Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Oštra realnost
Mensur Haliti osnivač Fondacije Romi za Demokratiju -Srbija, kaže u pismenom saopštenju za „Vreme“ da Romi u Srbiji doživljavaju ovaj dan kao „svedočanstvo naše trajne borbe za građanska i politička prava i predstavljanje” i dodaje:
“Dok obeležavamo Međunarodni dan Roma, suočavamo se sa oštrom realnošću, posebno u vezi sa našim političkim predstavljanjem u Srbiji. Iako ova prilika simbolizuje naš poziv na veće angažovanje u demokratskim procesima, ona takođe otkriva disparitete i prepreke sa kojima se suočavamo.”
“U Srbiji, gde se poslanici Narodne skupštine biraju u jednom nacionalnom izbornom okrugu sa minimalnim pragom za zastupljenost od 3%, politička zastupljenost Roma ostaje nesrazmerno niska u poređenju sa ostalim nacionalnim manjinama. Uprkos posebnim odredbama koje omogućavaju manjinskim partijama da uđu u parlament sa samo 10.000 glasova, i uprkos naporima da se obezbedi najmanje 10 poslanika u Narodnoj skupštini, i dalje se susrećemo sa značajnim preprekama i nemamo ni jednog predstavnika nijedne od romskih partija.”
Mensur Haliti smatra da “štaviše, lokalna uprava predstavlja kritičnu arenu za naše političko predstavljanje” i navodi da “sa preko 6.000 lokalnih odbornika u 165 opština u Srbiji, očigledan je nedostatak zastupljenosti Roma u lokalnim kancelarijama.”
“Krajem 2021. godine, samo 12 odbornika su bili Romi, što je izrazito nedovoljna zastupljenost s obzirom na veličinu naše zajednice. Čak i kada bi broj romskih odbornika bio deset puta veći, on i dalje ne bi odražavao našu demografsku težinu. Ova razlika je posebno zabrinjavajuća s obzirom na nizak prag od 3% za ulazak u lokalne savete, što ukazuje na sistemske barijere, ali i na značajan neiskorišćen potencijal za zastupljenost Roma.”
Apel za uključenost Roma
“Ipak, usred ovih izazova, mi istrajavamo u našim naporima da izvršimo promene, iako u ograničenom političkom okruženju. Uprkos tome što se osećamo ranjivo, ostajemo nepokolebljivi u našoj posvećenosti unapređenju političkog osnaživanja Roma.
“Neka ovaj dan posluži kao vapaj za veću uključenost, zastupljenost i učešće u demokratskim procesima koji oblikuju našu kolektivnu budućnost”, zaključuje Mensur Haliti osnivač Fondacije Romi za Demokratiju – Srbija.
U Beogradu su, prvi put, počeli da se održavaju časovi hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. Hrvatski jezik se kao izborni predmet izučava u 15 škola u Vojvodini
Skupština opštine Stari grad pokrenula je inicijativu da se zaštiti čuveni „krug dvojke“ i da tramvajska linija postane kulturno dobro i turistička atrakcija prestonice
Poziv je usledio zbog dokumenta studenata u kom je navedeno šta je plan studentskog protesta tokom vojne parade
Dok su se studenti i nezadovoljni građani digli i od tada ne miruju, režim izgleda za godišnjicu ljudske, ali i političke stragedije u zemlji, sprema otvaranje Železničke stanice u Novom Sadu
Prva generacija regruta mogla bi u kasarne već početkom 2026. Rok bi trajao 75 dana, ali ne za sve – mlađi muškarci bi išli duže, stariji nešto kraće, a oni sa prigovorom savesti bi proveli čak 155 dana u „civilnoj službi“
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve